‘Ako bude potrebe, bit će izvanredna sjednica’

Sabor, naime, po ustavnim rokovima redovno zasjeda do 15. srpnja, pa zastupnici danas odlaze na dvomjesečnu ljetnu stanku, do 15. rujna.

– Želim vam dobro zdravlje i da se vidimo u ustavnim rokovima. Ako bude potrebe, bit će izvanredna sjednica, no za sada nema naznaka, ali nikad se ne zna, poručio je Jandroković zastupnicima.

Novi zamjenici nove pučke pravobraniteljice

Prije razlaza zastupnici su, na mandat od osam godina, izabrali troje zamjenika nove pučke pravobraniteljice: Dijanu Kesonju, Sašu Rajića i Tatjanu Vlašić koji su prisegnuli pred Saborom.

Kesonja je od 2014. savjetnica pučke pravobraniteljice za pravne poslove i stratešku litigaciju u Službi za suzbijanje diskriminacije u Područnom uredu u Rijeci, a prije toga bila je odvjetnica.

Od studenoga prošle godine Rajić je upravitelj Zatvorske bolnice u Zagrebu, prije toga bio je upravitelj zatvora u Karlovcu, kaznionice u Lipovici-Popovači, ravnatelj Uprave za probaciju i podršku žrtvama i svjedocima itd.

Vlašić dolazi iz Ureda pravobraniteljice, od 2015. savjetnica je pravobraniteljice za promicanje ljudskih prava, suradnju i odnose s javnošću, prije toga radila je u Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, od 2016. volontira u Centru za mirovne studije.

Sabor je osnovao Odbor za Nagradu za promicanje prava djeteta u koji je imenovao Gordanu Buljan Flander, Elvisa Kralja, Katju Jajaš, Antu Čaljkušića i Maju Pavlović.

Grgić bez imuniteta

Po zahtjevu Ureda europskog javnog tužitelja, prvom takvom, Sabor je skinuo imunitet SDP-ovom zastupniku Vinku Grgiću kako bi se protiv njega mogao voditi kazneni postupak.

Osumnjičen je da je počinio kaznena djela primanja mita te zlouporabe položaja i ovlasti, kojima je prouzročena šteta Europskim strukturnim iinvesticijskim fondovima.

Sabor je izglasao i kadrovske promjene u nekoliko svojih odbora, među njima i onu da će novi potpredsjednik Odbora za izbor i imenovanje biti Željko Lenart (HSS) umjesto Silvana Hrelje (HSU).

Sabor: Neće biti istražnog povjerenstva o poslijeratnoj obnovi

Prijedlog oporbe da se osnuje istražno povjerenstvo koje bi utvrdilo moguće nepravilnosti i nezakonitosti u poslijeratnoj obnovi nije u četvrtak dobio potporu saborske većine, za je bilo 43 a protiv 74 zastupnika.

Oporba je taj zahtjev podnijela u siječnju, nakon što se pokazalo da su u petrinjskom potresu teško stradale i kuće obnovljene nakon Domovinskog rata.

Većinom glasova Sabor je prihvatio Vladino Izvješće o učincima provedbe mjera iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti za epidemije koronavirusa od 16. siječnja do konca svibnja ove godine. Izvješće obuhvaća aktivnosti koje je poduzimala Vlada, Nacionalni stožer civilne zaštite, državna tijela, lokalne jedinice.

Za testiranje na koronavirus i liječenje oboljelih, u izvještajnom je razdoblju iz obveznog zdravstvenog osiguranja plaćeno 1, 7 milijardi kuna, ne računajući naknade plaća za privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad. U nabavu robe potrebne za zaštitu zdravlja uloženo je 51 milijun kuna, što s nabavom robe i usluga u 2020. doseže iznos od 595 milijuna kuna, neki su od podataka iz Izvješća.

Sabor je prihvatio i izvješća o radu za 2020. godinu pravobraniteljice za djecu i pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, godinu koju su obilježile izvanredne situacije, pandemija i potresi.

Prihvaćeno je i Izvješće predsjednika Vlade o održanim sastancima Europskog vijeća. Pritom nije prošao zaključak Mosta kojim bi se Vlada u budućim odlukama o cijepljenju obvezala da uzme u obzir Rezoluciju Vijeća Europa koja govori da se mora osigurati da građani budu informirani da cijepljenje nije obavezno.

Sabor donio Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata

Sabor je u četvrtak donio Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata, dio oporbe izrazio je bojazan da će prava moći koristiti i agresori, dok su vladajući isticali kako nema govora o izjednačavanju žrtve i agresora, već se ispravlja civilizacijska nepravda prema stradalnicima.

Za zakon je glasalo 107 zastupnika, 16 ih je bilo protiv a pet suzdržano.

Po novom zakonu sveobuhvatno se reguliraju prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, a iz Ministarstva hrvatskih branitelja očekuju oko 2500 novih korisnika prava u punoj primjeni zakona.

Taj zakon trebao je biti davno donesen uz objavu registra agresora kako se ne bi izjednačavalo žrtve i agresora, kazao je uoči glasovanja Miro Bulj (Most) i zatražio da zastupnici glasaju pojedinačno kako bi se znalo tko je kako glasao.

Željko Sačić (Hrvatski suverenisti) ocijenio je da je zakon kvalitetniji u odnosu na prvu verziju jer je uvažen dio amandmana, “čime su zatvorena vrata aboliranim četnicima i svima koji su na bilo koji način sudjelovali u agresiji na RH”.

Sačić je, međutim, nezadovoljan što se čitav teret svaljuje na leđa hrvatskih poreznih obveznika i što agresor dosad nije platio ni kune ratne odštete.

Jeckov: Zakonom obuhvatiti i stradalnike koji su bili u logorima diljem RH

Dragana Jeckov (SDSS) odgovorila je na kritike dijela oporbe da je to “Miloradov ili Draganin zakon”.

– Da je ovo Draganin ili Miloradov zakon izgledao bi drugačije i njime bile bi obuhvaćene obitelji nasilno odvedenih ljudi u Vukovaru neposredno prije izbijanja rata, obuhvaćene bi bile i obitelji civilnih stradalnika koji su se nalazili u mnogobrojnim kolonama i civilni stradalnici koji su bili u logorima diljem RH”, kazala je Jeckov.

– Vi u SDSS-u prvo morate riješiti sami sa sobom tko je agresor, a tko žrtva, poručio joj je Stipo Mlinarić (Domovinski pokret).

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Josip Đakić (HDZ) ponovio je da su teze o izjednačavaju žrtve i agresora objede i laži.

Sabor je izmijenio Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata kojim će se ubrzati postupci za ostvarivanje statusa Hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI) iz Domovinskog rata, koji trenutno traje i preko dvije godine.

Izmjenama se ubrzava i postupak stambenog zbrinjavanja hrvatskih branitelja i stradalnika, kao i postupak ostvarivanja prava namijenjenih socijalno ugroženim braniteljima.

Jednoglasno izmijenjen Kazneni zakon

Sabor je jednoglasno izmijenio Kazneni zakon što bi trebalo omogućiti učinkovitiju zaštitu žrtvama obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja. Spolno uznemiravanje po novome će se progoniti po službenoj dužnosti za sve kategorije žrtava, a uvodi se i nekoliko novih kaznenih djela poput “zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja”.

Zbog izmjena Kaznenog zakona, odnosno širenja pojma “bliska osoba” promijenjen je i Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji.

Pojam “bliska osoba” ubuduće će obuhvaćati i sadašnje ili bivše intimne partnere, ne samo članove obitelji, bivše bračne partnere, životne partnere, neformalne životne partnere ili osobe s kojom žrtva ima dijete ili živi u istom kućanstvu.

Hrvatski sabor u petak je i na korisnike obiteljske mirovine proširio krug umirovljenika koji će moći raditi pola radnog vremena i primati puni iznos mirovine.

Sabor je većinom glasova izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju u koji su ušli i amandmani Silvana Hrelje (HSU) slijedom kojih će i korisnici najniže mirovine moći raditi četiri sata bez umanjenja mirovine.

Korisnicima prava na starosnu, prijevremenu starosnu mirovinu, invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad i obiteljsku mirovinu, koji su ta prava ostvarili do 31. prosinca 2013., pripada pravo na najnižu mirovinu u slučaju zaposlenja do polovice punog radnog vremena.

Na taj bi se način, tumačio je Hrelja, i tim korisnicima poboljšale materijalne prilike i potaknulo uključivanje u svijet rada i nakon umirovljenja.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) će po službenoj dužnosti zatečenim korisnicima mirovine kojima je isplata najniže mirovine za vrijeme zaposlenja na pola radnog vremena bila obustavljena, uspostaviti isplatu najniže mirovine bez donošenja rješenja, najkasnije u roku tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona, počevši od 1. kolovoza ove godine, ako je to za njih povoljnije.

Izmijenjeni zakon stupa na snagu 1. kolovoza.

Zbogom plastičnim štapićima, slamkama

Većinom glasova (75 za, dvoje suzdržanih, 43 protiv) Sabor je donio Zakon o gospodarenju otpadom. Njegovim stupanjem na snagu, osam dana od objave u Narodnim novinama, zabranit će se stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih proizvoda.

U povijest, tako, odlaze plastični štapići, slamke, pribor za jelo itd.

Od početka 2022. zabranit će se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, uz izuzetak vrlo laganih, a od 3. srpnja 2024. proizvoda koji imaju čep ili poklopac izrađen od plastike.

Po novome, obveznici izrade plana gospodarenja otpadom bit će država i županije, odnosno Grad Zagreb, koje tu obvezu do sada nisu imale već su je imale jedinice lokalne samouprave.

Zakon propisuje nadležnost županijskog upravnog tijela za vođenje Očevidnika sakupljača, a Ministarstva održivog razvoja da izdaje dozvole za gospodarenje otpadom za opasni otpad i za neopasni otpad koji se obrađuje postupcima u kojima se otpad koristi kao gorivo ili drugog načina dobivanja energije i spaljivanje otpada na kopnu.

Sabor je izmijenio i zakone o volonterstvu, o vodama, o osnivanju Agencije za ugljikovodike.

U drugo je čitanje poslao zakonske prijedloge o Hrvatskoj gospodarskoj komori, o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, izmjene Zakona o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja itd.

Kekin umjesto Borić

Hrvatski sabor u petak je odobrio da zastupnicu Radu Borić (Zeleno-lijevi blok) u saborskim klupama zamijeni Ivana Kekin.

Sabor je, naime, jednoglasno prihvatio izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva da 15. rujna počinje mirovati mandat zastupnice Borić, a da dužnost počinje obnašati Kekin.

Kekin je prisegnula da će dužnost zastupnice obnašati savjesno i odgovorno, u radu se držati Ustava i zakona, poštivati pravni poredak te se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske.