Evropske integracije BiH ‘bez šminke’

Većina pitanja su ostala neriješena, a napredak u reformama je limitiran. Ovo je poručio visoki predstavnik za zajedničku vanjsku politiku i sigurnost EU Josep Borrell u utorak 13. jula u Briselu, upozorivši lidere Bosne i Hercegovine na nedovoljan napredak u procesu ispunjavanja kriterijuma koji su neophodni za dobijanje kandidatskog statusa.

Borrell je poručio da kada postoji politička volja lidera u BiH, može postojati i napredak, te da su izbori u Mostaru tome dokaz.

Šef evropske diplomatije se u Briselu susreo sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom, ministricom vanjskih poslova Biserom Turković, te ministrom pravde Josipom Grubešom. To je četvrti sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje sa Bosnom i Hercegovinom.

Šef evropske diplomatije je pozvao lidere BiH da “iskoriste ovu ‘neizbornu’ godinu” i angažuju se u reformskom procesu koji je neophodan za proces EU integracija, ponovivši da vlasti u BiH ‘moraju provesti reforme na koje se BiH obvezala, poštivati presude Evropskog suda za ljudska prava, ali i presude Haškog suda’, spomenuvši izrijekom presude za genocid u Srebrenici.

“U Evropi nema mjesta za revidiranje povijesti i glorifikaciju ratnih zločinaca. To se neće tolerirati”, naglasio je Borell.

Zašto je zadovoljan premijer BiH?

Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, nakon susreta je izjavio kako se od posljednjeg sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje BiH-EU, koji je održan prije tri godine “dogodilo mnogo uspješnih i manje uspješnih stvari”. Dodao je da „razumije sve obaveze, ali će za to trebati vremena“.

“Smatramo da smo dosta toga uradili u 2020. i da smo spremni u 2021. napraviti dovoljan broj kredibilnih mjera da bi BiH dobila kandidatski status. Taj kandidatski status je važan kao dobra poruka koja će doći u BiH prema građanima BiH da je EU sa nama i sa svim zemljama Zapadne Evrope”, kazao je Tegeltija.

Za prvog čovjeka Vijeća ministara BiH izmjene Izbornog zakona BiH „neće spriječiti da se izbori slobodno i demokratski održe u BiH“.

Na sastanku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje BiH i EU je, kako je saopćeno, analizirano provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji je, nakon privremenog funkcioniranja na bazi trgovinskog sporazuma, stupio na snagu 2015. godine.

Razgovaralo se i o bilateralnim odnosima u okviru SSP-a, te reformama koje je BiH provela, s obzirom na Izvještaj Evropske komisije o napretku iz 2020. Fokus razgovora bio je na ispunjavanju 14 prioriteta kako bi BiH dobila status zemlje kandidatkinje za punopravno članstvo.

Sastanak je ujedno i uvod u objavljivanje izvještaja Evropske komisije o napretku BiH u procesu pristupanja EU koji bi trebao biti objavljen u najesen.

Evropska komisija je u prethodnom izvještaju navela i da je BiH tek u ranoj fazi reforme javne uprave (PAR), ali i pravosuđa.

Šta je do sada urađeno u BiH na EU putu?

U februaru 2016. godine, bh. zvaničnici su u Briselu predali zahtjev za članstvo. Evropska komisija je u svom Mišljenju (Avis) pred BiH u maju 2019. godine postavila 14 prioritetnih uvjeta koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu, podijeljenih u četiri područja – Demokracija i funkcioniranje institucija, Vladavina prava, Osnovna prava i Reforma javne uprave.

Među prioritetima su i izmjene Izbornog zakona BiH, te izmjene Ustava BiH kako bi se provela presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH”.

Politolog Adnan Huskić, predavač na univerzitetu Sarajevska škola za nauku i tehnologiju (SSST), podsjetio je da je jasno što je BiH trebala uraditi i što je uradila.

“Ne mislim da se ova situacija može bilo kako našminkati ili drugačije predstaviti nego kao potpuni izostanak jednog kvalitativnog iskoraka u smislu približavanja EU”, ocijenio je Huskić za RSE.

Istovremeno, profesorica evropskih studija na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Nedžma Džananović Miraščija, govoreći o ostvarenom napretku BiH, ocijenila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da BiH, ne samo da ne uspijeva da se izbori s onim uvjetima koji su već postavljeni, već se ti uvjeti, kako se situacija na Zapadnom Balkanu komplicira, kompliciraju.

“Uz to imamo lošu generaciju političara, ne samo u BiH i na Zapadnom Balkanu, već i u EU koji nisu u stanju da odgovore tom zahtjevnom zadatku integracijskog procesa”, smatra Džananović Miraščija.

Ona je ukazala na to da se BiH i preostale zemlje Zapadnog Balkana koje deklarativno teže članstvu u EU ne uspijevaju izboriti ni s onim uvjetima koji su već postavljeni, a da se situacija na Zapadnom Balkanu kao i u EU dodatno komplicira.

“Imali smo obećanje gospođe predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen (presjednica Evrpske komisije) da će ovo biti geopolitička Evropska komisija, svjesna međunarodnih odnosa i specifičnih očekivanja od EU. Bojim se da je situacija sa vakcinama, odnosno sa pandemijom, pokazala da EU nema ni elementarni kapacitet, ne samo za bavljanjem integriranjem Zapadnog Balkana, nego da prevaziđe duboke podjele i sebičnost između članica”, smatra ova profesorica evropskih studija.

Huskić je kazao kako je “bajka” završena 2019. kad je BiH dobila mišljenje o aplikaciji za članstvo.

“Ja od novog izvještaja Evropske komisije očekujem upravo to, da se izričito kaže da BiH nije iskoristila šansu koju je imala. Mislim da pandemija i sve ovo što se dešavalo nije opravdanje za izostanak bilo kakvog učinka u smislu približavanja EU”, ocijenio je Huskić.

Decenijama u čekaonici

Evropska unija je tokom 2020. godine usvojila i novu metodologiju procesa pristupanja EU. Po ovoj metodologiji dosadašnjih 35 pristupnih poglavlja bit će raspoređeno u šest tematskih grupa.

Crna Gora i Srbija imati mogućnost dobrovoljno prijeći na novu metodu pregovaranja. Razgovori s Turskom, koji su počeli još 2005. godine, su zbog različitih s EU-om ionako zamrznuti.

Novom metodologijom Evropske komisije (EK) omogućuje se zaustavljanje ili povratak na početak u pristupnim pregovorima u slučajevima kada zemlje kandidatkinje ne napreduju u bilo kojem polju koje se obuhvata u pristupnom procesu.

“BiH, uz veliki angažman EU, još uvijek nije stekla ni status zemlje kandidata. To je poražavajuća činjenica za domaće vlasti, ali i za EU. Međutim, nije samo BiH problem. Sjeverna Makedonija je također u procesu od te iste godine. Ostvarila je napredak koji BiH nije. Riješila je značajan bilateralni problem koji je otkočio zastoj ne samo kad su u pitanju odnosi sa EU, nego je zahvaljujući tome realizirala i članstvo u NATO-u. Međutim, izostao je adekvatan odgovor EU”, kazala je Džananović Miraščija.

Visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell je nedavno istaknuo da je važno kako će se EU pozicionirati u trouglu sa SAD-om i Kinom, koja, kako je kazao, bilježi zadivljujući ekonomski razvoj kao i da će da će konkurencija između Kine i SAD-a oblikovati svijet u decenijama koja dolaze, te da EU mora zacrtati jasan smjer “gledajući kroz svoje naočare”.

Pristup Zapada prema BiH

Šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler je nedavno naveo da je Bosni i Hercegovini iz EU stigla “ogromna materijalna pomoć, diplomatska podrška, te milijarde eura financijske pomoći i investicija kako bi se zemlji pomoglo na njenom putu ka prosperitetnoj i sigurnoj budućnosti“.

Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) službeno su 27. maja imenovali Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH. On će na mjestu visokog predstavnika naslijediti Valentina Inzka, koji je na ovoj poziciji od 2009.