Inflacija najviše brine menadžere centralnih banaka koji upravljaju finansijskom imovinom, a strahuju i od neuspjeha u suzbijanju covida 19 i naglog rasta javnog duga, pokazalo je u istraživanje švicarske banke UBS.
Nešto više od polovine ispitanika, njih 57 posto, smatra inflaciju i nekontrolirani rast prinosa na dugoročne državne obveznice najvećom prijetnjom za svjetsku ekonomiju u ovoj godini, utvrdio je UBS u Godišnjoj anketi menadžera rezervi u centralnim bankama.
Njih 79 posto strahuje od neuspjeha u borbi protiv pandemije, a 71 posto zabrinjava javni dug. Polovina njih procjenjuje da će virus biti suzbijen tek nakon 2022. godine.
U anketi su učestvovali menadžeri gotovo 30 centralnih banaka, a provedena je u aprilu i junu.
“Inflacija se ponovo probila među rizike koji najviše zabrinjavaju menadžere centralnih banaka”, konstatira u izjavi za Reuters Massimiliano Castelli, čelnik UBS-ova odjela za savjetovanje i tržišta državnih obveznica.
“Većina kaže da očekuju njezino jačanje, ali ne na jako visok nico. Zato se čini da u zajednici centralnih banaka prevladava mišljenje da je jačanje inflacije kojem svjedočimo prolazna pojava”, dodaje Castelli.
Među rizicima povezanim s ulaganjima deviznih rezervi, glavni su izvor zabrinutosti, koji navodi 86 posto ispitanika, i dalje niži i negativni prinosi u kategoriji imovine s fiksnim prinosima.
Više od dvije trećine anketiranih procjenjuje da će američka centralna banka podići ključne kamatne stope 2023. godine, a njih 30 posto predviđa da bi to mogla napraviti već 2022.
Evropska centralna banka (ECB) trebala bi po njihovim procjenama krenuti nešto kasnije – samo trećina ispitanika predviđa da će ECB podići ključne kamatne stope 2023. godine, 41 posto očekuje povećanje u 2024., a njih 26 posto još kasnije.
Upitani koliko bi daleko vodeće centralne banke mogle ići kako bi u slučaju potrebe podržale tržišta i ekonomije, njih 58 posto smatra da bi američki Fed mogao odlučiti kontrolirati krivulju prinosa.
Istraživanje je pokazalo i kontinuirani trend diversifikacije rezervi u svim kategorijama imovine. Dionice su prihvatljiva imovina za više od 40 posto centralnih banaka, a obveznice ekonomija u nastajanju za njih 54 posto.
Uočen je pak pomak prema pojačanoj zaštiti imovine od inflacije.
Gotovo 40 posto ispitanika očekuje i da će centralne banke u sljedeće tri godine uvesti digitalne valute, pokazalo je istraživanje UBS-a.
Pjevač Dado Polumenta je u jednom trenutku života i karijere imao mnogo novca, no unatoč svemu doma…
Trenutačna kretanja u njemačkom gospodarstvu obilježava slaba ukupna potražnja, objavilo je njemačko vijeće ekonomskih stručnjaka.…
Zlatko Pejaković, domaći pop-rock pjevač i skladatelj, nekada je bio jedan od onih za kojim…
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković naglasio je u zajedničkoj izjavi s evropskim…
Apsolutni prioritet Juventusa za nasljednika Masima Alegrija je Tijago Mota. Italijanski mediji prenose da čelnici…
Ljubitelji elektronske muzike u Bosni i Hercegovini, ali i iz regiona i ove godine početkom…
