in

Liberalizacija gospodarstva uz razumne mjere bolje rješenje od uvjetovanja potpora

Slatka-Tajna.Eu
Andrej Grubišić

Andrej Grubišić

Foto: Studio 4 / HRT

Peti mjesec zaredom HZMO bilježi porast broja osiguranika pa ih je na kraju lipnja zabilježeno 1,596.000, što je oko 55.000 više nego prije godinu dana. No umirovljenika ima sve više, kao i iseljenika, djece se rađa sve manje. Svima je jasno da ovako neće moći još dugo.  O tome i drugim aktualnim temama u emisiji “Studio 4” govorio je Andrej Grubišić, ekonomski analitičar i predsjednik Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.

– Broj osiguranika odnosno zaposlenih bilo bi dobro usporediti kako je bilo prije 12, 13 ili 14 godina pa kad uzmete malo dulju vremensku seriju zapravo vidite da se nismo znatnije popravili, dapače mi smo i dalje u EU na dnu, zajedno Bugarima, po stupnju radno aktivnog stanovništva. Nas relativno malo radi, otprilike za gotovo desetak postotnih poena smo ispod prosjeka EU-a, što bi značilo par stotina tisuća dodatno zaposlenih da bi bili na istom nivou, kazao je Grubišić.

Drugi problem je mala produktivnost radnih mjesta, što govori BDP po stanovniku.

– Imamo relativno veliki javni sektor i brojevi kažu da radno mjesto ne znači nužno produktivan posao. Malo nas radi, a u ovom kontingentu koji radi imamo relativno veliki dio upitno produktivnih radnih mjesta ili poslova. To se reflektira na mirovinskom sustavu, dodao je.

Grubišić je istaknuo kako je uvoz radne snage neminovnost. Ako ga ne bude, biznisi u Hrvatskoj će biti manje produktivni jer nemaju radne snage.

– Biti zatvoreni i uspoređivati se sam sa sobom je najlakše i onda si najbolji. Jedini način da napraviš ozbiljan iskorak i progresiju jest da se uspoređuješ s onima u svijetu koji su bolji od tebe ili su najbolji u tome. 

– Nije točno da ako nema uvoza radne snage da ćemo vi ili ja biti zaposleni, možda ćemo biti prisiljena da, kao posljedica toga, tražimo posao vani jer nas ovdje neće imati tko zaposliti jer nije konkurentan, pojasnio je.

Mirovinski sustav

Govoreći o mirovinskom sustavu, Grubišić je rekao kako od 100 kuna koje mjesečno izdvajamo kroz plaću, čak 90 kuna odlazi na neproduktivne stvari. 

– Od 100 kuna koje mi prisilno kroz svoju plaću izdvajamo u mirovinski sustav, 75 kuna ide u I. stup. Tih 75 kuna nije kapitalizirano, ne investira se u ništa nego se odmah troši na mirovine postojećih umirovljenika. Dapače, naše uplate pokrivaju tek 50 posto tih troškova. Taj novac za nas kao uplatitelje ne ostvaruje nikakav prinos. 25 kuna od tih 100 kuna ide u II. mirovinski stup koji bi trebao biti tzv. privatna kapitalizirana štednja. Izazovi s tim stupom jesu što je lavovski  dio tog novac plasiran u hrvatske državne obveznice, oko 60 posto. Država na to plaća kamatu, ali ja kao uplatitelj kroz poreze plaćam državi naknade da država meni plaća kamate na pozajmicu koju sam joj indirektno dao ulažući u II. stup. I ovaj dio prinosa koji se ostvaruje u II. stupu je problematičan što je plasiran u neproduktivne stvari,  odnosno državi koja se ne bavi produktivnim stvarima nego ima tekuću potrošnju, pojasnio je ekonomski analitičar.

– Mi se sada zapravo kladimo, imamo legalnu Ponzijevu shemu da će u budućnosti postojati netko tko će uplaćivati za nas, ali nitko ne preuzima stvarnu materijalnu odgovornost ako tih ljudi ne bude i što ako će te uplate biti mizerne da nam neće omogućiti razuman životni standard, dodao je.

Grubišić je poručio kako moramo početi raditi preduvjete da se odgovornost s države, imaginarne tvorevine, transferira na pojedinca odnosno obitelji koje će imati veću kontrolu nad tim novcem.

– Moramo forsirati u II. stupu veći udio ulaganja koji ide u produktivne svrhe. Od 125 milijardi kuna oko 70 i nešto milijardi kuna su državne obveznice. Javno dostupni podaci pokazuju da je u zadnjih 20-ak godina od osnivanja mirovinskih fondova prinos bio oko 5,5 posto. Da je prinos bio 1 posto veći, imovina bi bila 12-13 milijardi kuna veća nego što je sada, što je oko 6000 kuna više po članu tog društva odnosno umirovljeniku. Male razlike u godišnjim prinosima su možda nebitne na kratki rok, ali obzirom da smo mi tamo svi na dugi rok, to čini veliku materijalnu razliku.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







– II. mirovinski stup se treba  početi otvarati svijetu, polako reducirati udio obveznica i više ulagati u propulzivne stvari, poručio je Grubišić dodajući kako postoji prostor za unapređenje određenih praksi.

Grubišić je predsjednik Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.

– Uglavnom imate političare koji o tome razgovaraju, u manjoj mjeri predstavnike mirovinskih fondova, imate HANFA-u  kao regulatora, ali najveći dionik su 2 milijuna ljudi čiji novci su tamo. Njih nitko ništa ne pita, teško je komunicirati s takvom masom. Naša ideja je na pro bono i apolitičnoj bazi, na trezven i argumentiran način davati svoje sugestije temeljem činjenica i analizira i pokušati utjecati na ono što se tamo događa jer je to u našem interesu, rekao je.

Novi model potpora

Grubišić smatra da Vladin plan uvjetovanja potpora za očuvanje radnih mjesta cijepljenjem nije razborit potez.

– Možda je to rečeno u nekom afektu. Mislim da je bolje rješenje liberalizirati sve poslovne aktivnosti uz pridržavanje razumnih mjera. Imamo dovoljno empirijskih podataka i iskustva koje govori, da stroge mjere ne daju ništa bolje rezultate od razumnih mjera. Mislim da je stvarno fer dopustiti svima da počnu koliko-toliko normalno raditi, da se država ne upliće na način da daje direktne transfere. Smanjite nam poreze, nekome morate uzeti da bi drugome dali. Treće, treba kresati nepotrebnu državnu potrošnju. To su famozne reforme o kojima svi govore, a nitko ih ne provodi, rekao je.

Gospodarski gledano, smatra Grubišić, Hrvatska je u korona-krizi prošla bolje nego se očekivalo.

– Uvijek je pitanje referentne točke, BDP u 2020. je u mnogim zemljama veći nego što je bio 2010. Mnogi su u 2020. živjeli bolje nego prije 10 godina, ali su se naučili na još bolje. Vjerujem da će se u periodu od 2-3 godine živjeti bolje, pod uvjetom da politika omogući liberalizaciju gospodarstva, rekao je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Poginuo radnik na Bjelašnici / Bljesak.info

Nastavnici Ekonomskog fakulteta Sarajevo zabrinuti zbog negativnih implikacija Nacrta zakona o visokom obrazovanju KS