Sve druge zemlje su suci. Svirat će se offside i bez VAR-a

Plenković je u uvodnom govoru na konferenciji, koju organizira nakladnička kuća Hanza Media, iznio pregled razvoja Hrvatske u zadnja tri desetljeća.

Istaknuo je da konferencija dolazi u vrijeme pandemije Covida, koju je nazvao najvećim izazovom od Domovinskog rata. Istaknuo je klimatske promjene koje će, kako je rekao, u narednim desetljećima izazvati znatno veće društvene, političke i gospodarske poremećaje od pandemije.

– Hrvatski put prema samostalnosti bio je težak i zahtjevan, no godine pred nama neće biti ništa lakše ako se ne budemo već sada pripremali za svijet koji dolazi, poručio je Plenković.

Ustvrdio je i kako je Hrvatska zbog rata izgubila najmanje 15 godina razvoja – tek 2004. vratili smo se na razinu BDP-a koju smo imali uoči rata. Plenković je rekao da je članstvo u Europskoj uniji bio povijesni uspjeh, ali i da je Hrvatska prednosti članstva počela snažnije koristiti tek 2016. godine – to jest godine kada je on postao predsjednik Vlade.

Kao postignuća za vrijeme svog predsjedavanja Vladom istaknuo je između ostalog rad na izgradnji konkurentnog gospodarstva, pri čemu je bio kritičan prema vladi Zorana Milanovića, aktualnog predsjednika Republike.

– Prvi put u povijesti tri godine zaredom imali smo proračunski višak. U mandatu vlade SDP-a od 2011. do 2015. dug je povećan za 71,4 mlrd. kn. To vam je otprilike 18 Peljeških mostova, rekao je Plenković.

Rekao je i da međunarodni položaj Hrvatske nikad nije bio snažniji. Istaknuo je između ostalog partnerstvo s SAD-om, dodavši da ove jeseni očekuju ukidanje viza za naše građane koji putuju u SAD.

“Cijepljenje najmanji doprinos svakog od nas”

Kao zadaće pred nama istaknuo je prije svega suzbijanje pandemije.

– Pitanje cijepljenja više nije samo zdravstveno pitanje, to nije pitanje osobne odgovornosti, to nije pitanje opće informiranosti bilo koga od naših sugrađana – to je gospodarsko pitanje, to je financijsko pitanje. To je pitanje koje moramo osvijestiti jer one zemlje koje se ne budu cijepile dovoljno brzo imat će težu gospodarsku situaciju, poručio je Plenković.

Rekao je kako cjepiva ima u izobilju, a interes za cijepljenje je vrlo smanjen, dodavši kako to nije odgovorno. Istaknuo je kako je u pandemiji diljem svijeta umrlo 3,9 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj 8200.

– Ako smo ovoliko osigurali sredstava za plaće, omogućili gospodarstvu da preživi, omogućili umirovljenicima da dobiju plaće, omogućili zdravstvenom sustavu da nikada ne kolabira, osigurali sredstva za razvoj, pa onda je najmanji doprinos svakog od nas barem takav da se cijepimo. Tu nema opravdanja, poručio je premijer.

Dodao je da je ovaj proces cijepljenja najbolja moguća empirijska, gotovo sociološka slika trenutka hrvatskoga društva u 2021.

– Nema bolje studije, nema bolje ankete, dodao je.

– Tu je element osobne odgovornosti toliko velik da svi skupa moramo povezati da, ako se ne cijepimo, ako se dogode novi sojevi, ako se dogodi neki četvrti val… Ono što sam rekao u Bruxellesu neki dan medijima… Puno je sudaca, sve druge zemlje su suci. Svirat će se offside i bez VAR-a, svirat će se penal i za najmanji doticaj u šesnaestercu. I ljudi će reći svojim sugrađanima “Nemojte ići u Hrvatsku”. Neće trepnuti. A onda to više nije samo pitanje cijepljenja, onda je to pitanje novca, financijske stabilnosti, ekonomije i turizma. I zato smatram da tu trebamo napraviti iskorak kao društvo, poručio je Plenković.

Četiri krupna projekta

Plenković je rekao da su iduće tri godine godine bez izbora – “Izbora neće biti sigurno, naročito ovih za Hrvatski sabor” – te da je to prigoda da ostvare četiri krupna velika projekta: otvaranje Pelješkog mosta, članstvo u Schengenu, ulazak u eurozonu 1. siječnja 2023. godine te nabava višenamjenskih borbenih zrakoplova koji će doći u Hrvatsku početkom 2024. godine.

Županije ostaju, prostor za spajanja kod općina

Plenković je naglasio i važnost reformi, uključujući i reformu pravosuđa – pri čemu je odlučno ustvrdio da pravosuđe nije HDZ-ovo, kako je to nedavno rekao predsjednik Milanović. Rekao je i da državna uprava mora biti učinkovita.

– Županije će ostati, tu dilema nema, ali što se tiče općina, mislim da tu imamo prostora za određena spajanja ili bar zajedničke funkcije i uloge, što će smanjiti troškove, rekao je.

Rekao je i da će nastaviti privatizaciju portfelja u vlasništvu države uz unapređenje korporativnog upravljanja.

Reforma obrazovanja možda je i najvažnije od svih pitanje, rekao je također Plenković.

Poručio je i da moramo napraviti iskorake naprijed po pitanju demografije, rekavši da nam struktura starosti stanovništva nije dobra, a ponovno je naglasio problem klimatskih promjena.