in

Svi će se festivali održati, model se još dogovara

Slatka-Tajna.Eu
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u emisiji "A sada Vlada"

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u emisiji “A sada Vlada”

Foto: HR / HRT

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek je u emisiji Hrvatskoga radija „A sada Vlada“ kazala kako će se svi ljetni festivali održati, kao i mnogobrojne muzičke manifestacije, te da se još dogovara model prema kojem će se puniti gladališta.

Ministica Nina Obuljen Koržinek je na početku emisije zaželjela uspjeh našoj nogometnoj reprezenteciji i izborniku Zlatku Daliću.

– Sport je uz kulturu i znamenitosti ono po čemu nas se prepoznaje u svijetu i slika su Hrvatske prema svijetu, kazala je.

Kulturne manifestacije ovog ljeta

– I prošle smo godine godine omogućili festivale na otvorenom. Svi klasični festivali – Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Zadarske večeri i ostali, održat će se, vjerujem u punom kapacitetu što se tiče publike jer će od 1. srpnja biti u uporabi digitalne zelene potvrde što će omogućiti organizatorima da pune gledališta, kazala je.

Naglašava da će se organizirati i brojni muzički festivali.

– Prošli tjedan smo na Vladi usvojili program potpora, između ostalog i za sektore kulturnih događanja, zajednom s turističkim događanjima i povremenim prometom – tri sektora kojima nije bio onemogućen rad odlukom, ali su u stvarnosti bili onemogućeni raditi. Dat ćemo im dodatnu financijsku podršku, kako bi ponovno mogli pokrenuti djelatnosti, rekla je ministrica.

Kazala je kako se još dogovara način djelovanja i misli da će to biti hibridni model – ili će dijelovi gledališta biti za one koji neće moći ishoditi digitalnu potvrdu ili će veći dio programa biti uz predočenje digitalne potvrde, a manji za one koji ne mogu ispuniti uvjete.

– Apeliram na građane da ishode potvrde kako bi se vratili kulturnim događanjima u punim kapacitetima, kazala je ministrica. Svatko se može cijepiti, neki su preboljeli ili se mogu testirati brzim antigenskim testovima, dodala je. 

– Jedino što može zaustaviti pandemiju i jedini put prema normalnom životu je cijepljenje. Građani trebaju slušati znastvenike i svoje liječnike, dati im puno povjerenje , a ne da se informiraju na društvenim mrežama i izvorima koji nisu pouzdani i čiji cilj nije informirati već slati neke druge poruke, rekla je Obuljen Koržinek.

Koliko je kultura stradala u ovoj krizi

– Mi smo držali kulturu otvorenom, međutim kultura ovisi o okupljanju većeg broja ljudi. Još nije moguće izračunati koliki su gubici, ali za neke su stopostotni. Omogućili smo cijeli niz potpora – izravna i organizatorima i samostalnim umjetnicima, posebna programska sredstva, kredite poduzetnicima u kulturu. Već smo sada na preko 400 milijuna kuna u zadnjih 12 mjeseci. Zadnje je bilo u rebalansu – 58 milijuna kuna, od čega 52 za ponovno pokretanje aktivnosti i 6 milijuna samostalnim umjetnicima i neovisnim profesionalcima, kazala je Obuljen Koržinek.

Dodaje da su izravne potpore vezane za gubitak prihoda, ali, nažalost, mnogi umjetnici nisu mogli prikazati takav gubitak prihoda da bi se mogli kvalificirati za redovite potpore.

– Zato nam se činilo da je bolje osigurati dodatna programska sredstva, to su bili naši natječaji za digitalnu prilagodbu kulturnih sadržaja, kako bi svoj rad prezentirali u drugom obliku, kazala je.

Stanje u zagrebačkom HNK; Suradnja s novim gradonačelnikom

– Natječaj za  HNK treba biti raspisan do 1. rujna. Očekujem da se prijavi što veći broj kandidata i izabrat ćemo onoga tko bude imao najbolji program i tko iskustvom i dosadašnjim radom pokaže da može upravljati najvećom nacionalnom kućom, rekla je.

I sa zagrebačkim, ali i svim drugim gradonačelnicima uvijek je, kaže, imala dobru suradnju jer je kultura svima u interesu, kao i izlazak iz krize.

Zakon o elektroničkim medijima

– Zakon finaliziramo već nekoliko tjedana, intenzivno komuniciramo s različitim dionicima i radimo ga paralelno sa Zakonom o autorskim pravima. Radi se o prilagodbi okruženja digitalnom poslovanju. Bit će upućen u Sabor, a hoće li ga on stići prodiskutirati do 15. srpnja, nisam sigurna. Važno je dobiti kvalitetan zakon koji će omogućuiti hrvatskim nakladicima da se razvijaju u digitalnom okruženju i mislim da će riješiti mnoge nedoumice, rekla je Obuljen Koržinek. 

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







– Uvode se odredbe koje će se vezati na vrlo transparentno iskazivanje vlasništva na web stranicama, odnosno svi će mediji morati javno objavljivati izvore financiranja. To je dugoročno jako važno za povjerenje u medije. Paralelno kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti finacirat ćemo Vijeću za elektroničke medije, odnosno Agenciji, digitalni sustav koji će omogućiti dnevno ažuriranje podataka o vlasništvu, kazala je.

Za komentare tj. korisnički generirane sadržaje rekla je da su našli rješenje koje će definirati na način da će se korisnici morati registrirati. Dodaje da u tom slučaju odgovornost neće imati nakladnik nego oni koji u tako generiranim sadržajima eventulano krše zakone.

– To je model koji funkcionira i u drugim državama, dodala je.

Govor mržnje na društvenim medijima

– Društvene mreže ne podliježu medijskim zakonima i ostaje im isti instrumen kao i kada netko krši zakon u javnom prostoru, dakle prijava. Na razini EU-a intenzivno se raspravlja o pripremi zakonodavnog okvira koji će se ticati i društvenih mreža. To je nemoguće riješiti samo na nacionalnoj razini, rekla je ministrica.

Novi zakon o medijima i tužbe prema novinarima

– Uskoro ćemo započeti s radom radne skupine koja će se baviti “slep-tužbama” – tužbama prema novinarima, i kroz nju ćemo dodatno prodiskutirati o medijima. Zakon ne treba puno mijenjati jer je dobar i dobro definira osnovne principe. Raspravljat ćemo hoćemo li ići prema vijeću za medije kao regulatornom tijelu poput Vijeća za elektroničke medije. Mislim da je svima u interesu da se unutar struke reagira na eventualne neetičke sadržaje i slično i onda će biti puno manje tužbi, smatra ministrica.

– Nije dobro kad se tužbe koriste kao metode zastrašivanja i financijskog iscrpljivanja. To nije samo hrvatski problem već i šire u Europi i svijetu. Vjerujem  da ćemo u radnoj skupini, u kojoj su predstavnici pravosuđa, novinara i nakladnika, doći do rješenja da se broj tužbi smanji jer nam je to svima u interesu.

Položaj novinara i medijska scena

– Položaj novinara nije dobar, materijalna situacija nakladnika je teška. Kriza je sektor medija pogodila jače. Pritisak oglašavanja na družtvenim mrežama sve je jači i sve je teže ulagati u  kvalitetne novinare. Tražimo načine kako bismo poticali profesionalno novinarstvo. U programu Vlade naznačili smo i potporu tiskanim medijima koji će biti u sastavu Zakona o medijima, kazala je.

Otkaze novinarima Glasa Istre nije željela komentirati. Kaže da kada god netko iz Vlade slične stvari komentira, to se pogrešno interpretira. Žao joj je da je četvero novinara dobilo otkaz te da to nije dobro ni za struku ni za nakladnike. 

Treba li zakonom zabraniti ustaški poklič?

– Novim Zakonom o državnim blagdanima stvorili smo preduvjete da Vlada preuzme organizaciju obilježavanje osnivanja Prvog partizanskog odreda. Ustaški poklič je i sada zabranjen, radi se o neujednačenoj sudskoj praksi. Hoće li trebati doraditi Zakon, pitanje je za ministra pravosuđa. Korištenje ustaških simbola već je sada kažnjivo, kazala je ministrica Obuljen Koržinek.

Kako napreduje obnova?

– Putem Fonda solidarnosti osiguran nam je mali dio onoga što su potrebe. Ugovorili smo preko 3 milijarde  kuna za radove, a što se tiče sisačkog potresa, osigurali smo iz nacionalnih sredstava, hitnim mjerama 90 milijuna kuna, pa ćemo biti puno sremniji kada dođu sredstva Fonda solidarnosti. Učinit ćemo kulturne građevine sigurnima, a obnova će dulje trajati, zaključila je ministrica Obuljen Koržinek.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

TRUDNIČKI STOMAČIĆ ILI SUVIŠNI KILOGRAMI?: Katarina Grujić u uskoj haljini potakla komentare

“Postoji mogućnost da naredne godine ne bude izbora”