in

Male šanse da do glasanja BiH izmijeni izborni zakon

Slatka-Tajna.Eu

Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH), već 12 godina čeka provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, kojom je utvrđeno da Ustav BiH diskriminira etničke manjine i ne dozvoljava im ravnopravno učešće na demokratskim izborima.

„Ovaj predmet nije tužba u korist Jevreja i Roma, nego svih građana BiH koji su time obespravljeni, jer ne zaboravimo da ni pripadnici takozvanih konstitutivnih naroda, ako ne žive na pravom dijelu teritorije, drugim riječima Hrvati i Bošnjaci u Republici Srpskoj i Srbi u Federaciji, isto nemaju pravo kandidovanja“, kaže Finci za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Šta je presuđeno u slučaju Sejdić-Finci?

Evropski sud za ljudska prava donio je 22. decembra 2009. godine presudu, po apelaciji Derve Sejdića i Jakoba Fincija, koji se kao pripadnici “Ostalih” ne mogu kandidirati na izborima za članove tročlanog Predsjedništva BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Bosni i Hercegovini su naložene izmjene Ustava BiH. Prema postojećim, na te funkcije mogu se kandidirati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Ustav je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. čijim potpisivanjem je završen rat koji je počeo 1992. godine.

Presudu može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina.

U četiri odvojene i naknadne presude Sud u Strazburu je ocijenio i da je Ustav BiH diskriminatoran, praktično, prema svim građanima i građankama BiH, kojim se garantiraju sva prava iz Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija, te iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Kakav je poziv uputilo Vijeće Evrope?

Komitet ministara Vijeća Evrope pozvao je polovinom juna bosanskohercegovačke vlasti da do 1. septembra pripreme nacrt izmjena i dopuna Ustava i Izbornog zakona kako bi se osiguralo da se izbori 2022. godine održe u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Također ih je upozorio da je, ukoliko do tada izostane opipljiv napredak, moguće poduzimanje novih radnji kako bi se „osiguralo da tužena država u potpunosti i efikasno poštuje svoje obaveze koje proizlaze iz presuda Suda“.

“Vjerujem da smo sada, kako u narodu kažu, dotjerali cara do duvara, i da je sada krajnji rok da se to implementira”, kaže Finci i dodaje da sumnja da će da i pored upozorenja lideri BiH poslušati “vrlo ozbiljnu opomenu Vijeća Evrope”.

“Ali ko je čekao 11 godina, može čekati još,” priča Finci.

Zašto Ustav nije izmijenjen?

Vijeće ministara BiH je 2015. godine usvojilo Akcioni plan za izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava kako bi se pripremile izmjene Ustava i izbornog zakona.

Nedostatak političke volje da se provedu izmjene ostavio je bez rezultata i rad tada formirane radne grupe zadužene da izradi zakonske izmjene.

Nakon upozorenja Vijeća Evrope u martu ove godine, u maju je formirana nova interresorna grupa za izmjenu Izbornog zakona koju čini po jedan predstavnik svakog kluba poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, po jedan predstavnik svakog kluba naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i tri predstavnika Vijeća ministara BiH.

Izmjena Izbornog zakona u BiH je i jedan od 14 prioritetnih uslova u Mišljenju Evropske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu. Neke od izmjena značit će i promjene odredbi Ustava BiH, posebno kad je riječ o pravu manjina da ravnopravno, kao i tri konstitutivna naroda, budu imenovani u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.

Ministar pravde BiH Josip Grubeša (Hrvatska demokratska zajednica) za RSE kaže da je Vijeće ministara BiH trebalo napraviti akcioni plan za provedbu presude Suda za ljudska prava.

“Međutim, akcijski plan se podudara sa inicijativom iz Parlamentarne skupštine i samim tim bi samo potvrdili ono što je ranije Parlamentarna skupština napravila. Praktično smo usvojili akcijski plan identičan onome koji već funkcionira, odnosno koji radi na izmjenama izbornog zakona”, kaže Grubeša.

On se nada da će rad interresorne grupe, koja se od maja sastaje svake srijede, dovesti do konačnog cilja, a to je izmjena Izbornog zakona.

Komitet ministara Vijeća Evrope, pak, kaže da izmjene Izbornog zakona, bez paralelnih izmjena Ustava i pune provedbe predmeta Sejdić i Finci, uključujući uklanjanje diskriminatornih odredbi u Ustavu koje je osporio Evropski sud, ne bi bile moguće.

„Izmjene Izbornog zakona bez odgovarajućih promjena Ustava ostavile bi posljednje diskriminatorne odredbe pobijane presudama Suda“, navodi Komitet ministara.

Zašto Izborni zakon nije izmijenjen?

Izmjene Izbornog zakona BiH godinama su predmet neslaganja predstavnika vodećih političkih stranaka u BiH, Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) i Stranke demokratske akcije (SDA), koje paralelno pregovaraju o ovim pitanjima uz prisustvo predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

Dok SDA traži da se i druge parlamentarne stranke i međunarodna zajednice uključe u pregovore o izbornom zakonu i ustavnim promjenama, HDZ BiH je pristao na “razgovor o budućnosti BiH” sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je 22. juna da je u tu svrhu formiran pregovarački tim, a predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara da razgovore o budućnosti BiH “vidi kao dobru namjeru iz Republike Srpske i nasušnu potrebu Hrvata, koje Bošnjaci sve više majoriziraju”.

Kakvo je mišljenje EU?

Iz Delegacije Evropske unije (EU) u BiH za RSE kažu da su više navrata naglasili da 2021. kao neizborna godina predstavlja jedinstvenu priliku za provođenje prijeko potrebnih ustavnih i izbornih reformi.

“Ovaj reformski proces potreban je kako bi se osigurala jednakost i nediskriminacija svih građana u BiH, uz potpunu provedbu sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, kao i da bi se uklonili nedostaci u izbornom procesu primjenom preporuka OSCE/ODIHR-a i GRECO-a Vijeća Evrope, te relevantnih mišljenja Venecijanske komisije”, navode iz Delegacije.

Dodaju da proces reforme moraju predvoditi domaći akteri, transparentno i inkluzivno, uz uključivanje institucija – putem Interesorne radne grupe, te da je uloga EU i njenih međunarodnih partnera da pruži tehničku i stručnu podršku ovom procesu.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Naglašavaju da sa međunarodnim partnerima, održavaju redovne sastanke sa svim političkim akterima, kako bi pomogli u pronalaženju rješenja koja su zasnovana na principima dijaloga, saradnje i kompromisa.

“U vezi sa Opštim izborima 2022. godine, naša očekivanju su da se trebaju provesti u skladu sa unaprjeđenim ustavnim i izbornim okvirom”, navode iz Delegacije EU.

Različita mišljenja u interresornoj grupi

Saša Magazinović, zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) u Parlamentu BiH i član novoformirane interresorne grupe, za RSE kaže kako je ozbiljan rad na traženim reformama tek započeo.

On međutim navodi da čitav proces nije adekvatno postavljen, te da je malo vjerovatno da će se Opći izbori 2022. godine održati u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

“Kad to kažem mislim na lidere koji kad sjednu sa predstavnicima međunarodne zajednice vode paralelne pregovore mimo očiju javnosti, što praktično ruši kredibilitet radne grupe”, kaže Magazinović.

HDZ insistira na tome da se izmjenama Izbornog zakona osigura da se ne ponovi situacija u kojoj bi hrvatski član Predsjedništva BiH ponovo mogao biti izabran glasovima birača iz neke druge etničke skupine.

Snježana Bursać- Novaković, poslanica Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), kojeg predvodi Milorad Dodik, Predsjedavajući Predsjedništva BiH, za RSE kaže da je za postizanje dogovora ključ “uvažavanje jedni drugih, prije svega konstitutivnih naroda”.

“Da je bilo jednostavno riješiti to pitanje, vjerovatno bi se do sada to riješilo. Ipak, imajući u vidu našu političku strukturu u ovoj zemlji, istovremeno je sve i moguće i nemoguće, i sa jednakom vjerovatnoćom. Ono što je najteže riješiti je taj politički dogovor unutar koga je neophodno raumijevanje i prihvatanje realnosti ustavnog okvira ove zemlje”, kaže Bursać-Novaković.

BiH može do septembra provesti tražene reforme, no političkim liderima više odgovara održavanja postojećeg stanja, za RSE kaže Damir Arnaut, poslanik Naše stranke u Parlamentu BiH.

“Štaviše, ja mislim da gospodinu Dodiku, Čoviću i Izetbegoviću upravo i odgovara ovakvo jedno stanje u kojem su u mogućosti da građane plaše ratom, otcjepljenjima, sukobima, umjesto da rješavaju bitne i stvarne problem”, kaže Arnaut.

Kakve su sankcije moguće?

Faris Vehabović, sudac Evropskog suda za ljudska prava, za RSE kaže da bi zbog nepoštivanja sudskih odluka BiH mogla ostati bez prava glasa na Skupštini Vijeća Evrope ili se suočiti sa suspenzijom članstva u Vijeću Evrope.

„Teško je bilo šta predvidjeti, a da ne odemo u sferu špekulacija. Lično nisam optimista da će do toga doći, a i ako dođe, mislim da će doći do limitiranih promjena koje će se više fokusirati na prava konstitutivnih naroda, nego na suštinu presude, to jeste, da svaki građanin ima jednaku šansu da bude izabran“, kaže Vehabović.

Clive Baldwin, pravni savjetnik organizacije Human Rights Watch (HRW) za RSE ističe da je neprihvatljivo da se još jedni izbori u BiH održe u okviru sistema za koji je Evropski sud za ljudska prava utvrdio da je diskriminatoran prema onima koji se izjašnjavaju kao Ostali.

“Sjedinjene Američke Države, EU, uključujući Francusku i Njemačku, imaju posebne odgovornosti, obzirom da su doprinijele kreiranju dejtonskog Ustava koji je učinio hiljade građana BiH građanima drugog reda. Svi oni bi trebali pomoći da se odmah okonča ova diskriminacija”, kaže Baldwin.

Ostale presude

Pored Derve Sejdića i Jakoba Fincija, tužbu protiv BiH su podnijeli i drugi građani BiH.

Evropski sud za ljudska prava je presudio i u korist Azre Zornić, u julu 2014. Ona je državu tužila, jer joj nije bilo dozvoljeno da se kandiduje za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvo BiH pošto se ne izjašnjava kao pripadnica konstitutivnih naroda u BiH.

Ilijaz Pilav tužio je BiH zbog nemogućnosti da se, kao Bošnjak koji živi u Republici Srpskoj, kandiduje za člana Predsjedništva BiH koji dolazi iz tog entiteta. Pilav je, nakon nekoliko godina suđenja, dobio spor protiv BiH u junu 2016.

Samir Šlaku iz Sarajeva tužio je BiH, jer mu nije dozvoljeno da se kao pripadnik nacionalne manjine kandiduje za Dom naroda Parlamenta BiH i člana Predsedništva. Sud za ljudska prava u Strazburu presudio je u maju 2016. godine u njegovu korist.

Evropski sud za ljudska prava donio je 8. decembra 2020. presudu u predmetu Svetozar Pudarić protiv BiH, kojom je utvrdio da je BiH diskriminirala sada preminulog Pudarića, u vezi s pravom na kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda s teritorije Federacije BiH.

Niti jedna od ovih presuda nije implementirana.

Sud u Strazburu je 29. oktobra 2019. objavio presudu u predmetu Irma Baralija protiv BiH koja se žalila da joj je uslijed neodržavanja lokalnih izbora u Mostaru od 2008. uskraćeno pravo da bira i bude birana za vijećnika gradskog vijeća Grada Mostara, te naložio izmjene Izbornog zakona u roku šest mjeseci ili da nakon tog roka Ustavni sud BiH donese privremeno rješenje.

Parlamentarna skupština BiH usvojila je izmjene Izbornog zakona BiH u dijelu koji se tiče izbora u Mostaru, te omogućila da se održe 20. decembra 2020.,12 godina nakon posljednjih održanih u ovom gradu, na jugu BiH.

Oko 400.000 bosanskohercegovačkih građana, ili 12 posto stanovništva države, ne mogu se kandidovati za člana Predsjedništva BiH ili Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH zbog svoje etničke pripadnosti ili teritorije na kojoj žive.

Evropski sud za ljudska prava donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv BiH, pri čemu su tužbu podnijeli pojedinci ili više njih.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

NIJE SE DESILO NIŠTA: Mensur Ajdarpašić progovorio o aferi sa Tarom Simov

Otkriveno da Amazon uništava milione neprodatih proizvoda