in

Presjek stanja u duhanskoj industriji BiH: Država je najveći gubitnik

Slatka-Tajna.Eu
Falsifikati

S ciljem sveukupne analize stanja u duhanskoj industriji Bosne i Hercegovine pristupilo se izradi Elaborata pod nazivom “ Presjek stanja u duhanskoj industriji BiH i strateške smjernice revitalizacije”, koji je predstavljen u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Elaborat obuhvata analitički i komparativni pregled poreza na duhanske proizvode, te presjek stanja u duhanskoj privredi u BiH zaključno sa 2020. godinom.

Porezi na duhanske proizvod svugdje u svijetu igraju veoma veliku ulogu u generisanju budžetskih prihoda, a samim time i finansiranju određenih javnih politika (poljoprivredne, zdravstvene, socijalne i druge). S velikim javnim kampanjama o štetnosti pušenja u zadnjih 20-tak godina postoji određena tendencija ka povećanju poreznog opterećenja na duhanske proizvode, a posebno na cigarete, pri čemu vodeću ulogu u tom pogledu ima Evropska unija (EU).

Unutar EU primjenjuju se odredbe Direktive prema kojoj se porezno opterećenje na duhanske proizvode sastoji od trošarine/akcize i poreza na dodanu vrijednost (PDV). Trošarine su dominantne, i čine prema smjernicama minimalno 60 posto maloprodajne cijene. Prilikom analize trošarina/akciza potrebno je razlikovati dva odvojena pojma – trošarinski prinos, odnosno apsolutna vrijednost poreznog opterećenja u cijeni kutije cigareta, i učestalost trošarinskog poreza kao postotni udio trošarine u cijeni kutije cigareta.

BiH u svom zakonu također koristi obje komponente trošarine i u tom dijelu je zakon usuglašen sa EU Direktivnom. Postoji još određenih neusklađenja, te bi buduća harmonizacija BiH trošarina mogla dovesti do jednoobraznosti sa zemljama EU, ali je jako bitno da zemlje okruženja vode sličnu politiku usklađivanja i pravila i visine poreznog tereta. Međutim, neuvažavanje situacije u pogledu visine poreznog opterećenja trošarinama u zemljama okruženja dovodi do neželjenih negativnih posljedica i to prvenstveno kroz povećanje nelegalne prodaje duhanskih proizvoda.

Oporezivanje trošarinama na duhanske proizvode u EU generira 80-85 milijardi eura poreznih prihoda godišnje, te se zbog toga u današnje vrijeme može reći kako fiskalni razlozi u smislu velikog prikupljanja novaca od duhanskih proizvoda u ovom trenutku svojom važnošću nadilazi „zdravstvene razloge“.

“Postavlja se opravdano pitanje kako pomiriti ova dva pomalo kontradiktorna cilja javnih politika? Javne politike nastoje postići obadva cilja, jer s jedne strane pokušavaju ograničiti potrošnju duhanskih proizvoda, a s druge pokušavaju ostvariti više prihoda za proračune/budžete”, navodi se u elaboratu.

Promišljene javne politike vrlo pažljivo pokušavaju uravnotežiti ova dva cilja koji sa sobom nose mnoge izazove i rizike.

Koncept dobrih namjera može izazvati nenamjerne neželjene posljedice. Veliki porezni teret treba imati za cilj smanjenje broja pušača i smanjenje potrošnje duhanskih proizvoda, ali se pokazalo da navedeni cilj u BiH nije baš polučio taj rezultat.

Pretjerano oporezivanje duhanskih proizvoda na prvi se pogled čini kao lako rješenje problema velike potrošnje, no zapravo je u velikoj mjeri dovelo do izrazitog rasta crnog tržišta, što zauzvrat polučuje i narušavanje zdravlje ljudi i izvršenje prikupljanja poreznih prihoda.

Proizvodnja lista duhana u BIH trpi velike promjene u posljednjim godinama. Razloga za to ima više, ali se u velikoj mjeri poremećaji pripisuju neadekvatnoj trošarinskoj politici koja je učinila velike poremećaje u legalnoj proizvodnji i prometu na tržištu duhanskih proizvoda.

Najvećim razlogom za veliki pad legalne proizvodnje lista duhana leži u činjenici da je pala legalna proizvodnja duhanskih proizvoda u zadnjih 10 godina zbog neadekvatne trošarinske politike. Naime, pad legalne prodaje najviše su osjetili domaći proizvođači koji su u pravilu najvećim dijelom prodavali proizvode nižih cjenovnih skupina koji su zbog previsokog rasta cijena prelazili na nelegalne izvore opskrbe. Time su domaće tvornice izgubile tržište i nisu imale više ekonomsku opravdanost za proizvodnju, a zbog čega su dokinuti i tokovi otkupa duhana od domaćih proizvođača koji su ostali bez svojih kupaca.

Istovremeno je i politika poticaja uzgoja duhanskog lista neadekvatna i nije u skladu sa takvim politikama u zemljama u okruženju kao što je Hrvatska, Srbija, Makedonija.

Evidentno je da će se potpuno urušiti poljoprivredna proizvodnja duhana bez kvalitetnije organizacije proizvodnje i otkupa duhana i kvalitetne poticajne politike.

BiH ima najveću prosječnu ponderiranu cijenu (WAP) cijenu paketića od 20 cigareta. Evidentno je kako je i minimalna trošarina/akciza izrazito viša od ostalih zemalja u okruženju, što je dodatno dovelo i do velike razlike u cijenama cigareta između BIH i ostalih graničnih država .

Podaci pokazuju i kako je ukupni porezni teret (PDV + trošarina/akciza) najveći u Bosni i Hercegovini ili čak 12 posto veći od prosjeka svih analiziranih zemalja. Zbog te činjenice ostali sudionici u prometu duhanskih proizvoda ( proizvođači, uvoznici, distributeri i trgovci) su u vrlo nepovoljnom položaju jer im ostaje mali dio koji treba pokriti sve troškove.

U politici trošarina u duhanskoj proizvodnji potrebno je sagledati porezna opterećenja u zemljama okruženja (EU i CEFTA). Prosjek regije je 79 posto poreznog opterećenje u prosječnoj ponderiranoj maloprodajnoj cijeni cigareta.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Analizom 12-godišnjega razdoblja vidljiv je drastičan pad legalne prodaje cigareta na tržištu Bosne i Hercegovine (10,6 milijardi  kom cigareta u 2009. na 3,5 miliardi kom cigareta u 2020. godini) što znači da je u 10 godina legalna prodaja pala na jednu trećinu ukupne prodaje. Takav veliki pad nije zabilježen nigdje u okruženju pa ni u svijetu.

S druge strane zemlje okruženja (bez EU-SLO i RH) postupno i sporije povećavaju trošarine/akcize imajući u vidu BDP per capita, raspoloživi dohodak za potrošnju na cigarete i indeks kupovne moći (PPP).

Bitno je napomenuti da u posmatranom periodu posljednje 3 godine, u Bosni i Hercegovini na žalost egzistira samo jedna fabrika cigareta.

“Otvaranjem tržišta za multinacionalne kompanije, padom legalne potrošnje na domaćem tržištu i nepovoljnom akciznom politikom profitabilnost fabrika se smanjivala iz godine u godinu što je vodilo ka gašenju jedne po jedne. U Evropskoj uniji su poznati primjeri povlaštene akcize na duhanske proizvode u pojedinim regijama sa ciljem očuvanja tradicije proizodnje cigareta. Kao ideja vodilja u kreiranju akcizne politike za duhanske proizvode se uzima EU direktiva 2011/64. Ukoliko bi Bosna i Hercegovina primjenila sličnu analogiju, te domaćim proizvođačima omogućila povlaštenu akcizu koja bi iznosila 75 posto od minimalne akcize, a istovremeno ograničila maloprodajnu cijenu ovako oporezovane cigarete, te ograničila proizvodnu/prodajnu kvotu ovako oporezovane cigarete, država bi došla u poziciju da se efikasno bori sa nelegalnim tržištem. Stojimo na stanovištu da ovako kreirana „jeftina cigareta za narod“ niti u kom slučaju se ne može smatrati konkurencijom već etabliranim multinacionalnim brendovima koji se prodaju na tržištu BiH. Ovakva cigareta bi predstavljala kvalitetnu alternativu konzumentima koji svoje potrebe zadovoljavaju kupovinom duhanskih proizvoda na nelegalnom tržištu“, ističe se u elaboratu.

Tradicionalno, potrošnja cigareta u BiH usredotočena je na segmente niskih cijena i na nju je snažno utjecao rast trošarina i postizanje ciljeva za minimalni trošarinski prinos na cigarete. Porast cijena ozbiljno je uticao na legalno tržište cigareta u Bosni i Hercegovini i samim time u velikoj mjeri ugrožava kako punjenje državnog proračuna/budžeta tako i opstojnost sudionika u legalnom prometu duhanskih proizvoda.

Procjena je da je ilegalno tržište duhanskih proizvoda naraslo preko 50% u Bosni i Hercegovini zaključno s 2020. godinom. Skoro dvije trećina kupaca bi smanjilo potrošnju rezanog duhana na sivom tržištu kad bi se cijena legalnih cigareta smanjila. Niža cijena legalnih proizvoda od duhana glavni je faktor koji bi mogao motivisati pušače da napuste sivo tržište. Bosna i Hercegovina je neto uvoznik duhanskih proizvoda jer je vrijednost uvoza proizvoda od duhana četiri puta veća od vrijednosti izvoza duhana.

Iz svega navedenoga je jasno da su svi dionici u prometu duhanskih proizvoda s ovakvim pristupom na gubitku. Država je najveći gubitnik što je vidljivo iz kratkih analiza za 2018.-2020.godinu. Međutim, veliki gubitnik zbog smanjenja legalne prodaje cigareta je i industrija koja također bilježi značajne gubitke u analiziranom razdoblju.

Kako bi se spasila trenutna privredna aktivnost u dijelu proizvodnje lista duhana i istovremeno poboljšala i revitalizirala ta grana poljoprivredne proizvodnje biti će neophodno učiniti i neke normativne aktivnosti po uzoru na zemlje u okruženju i šire u EU, a u kojima je to riješeno na kvalitetan način ( Hrvatska, Srbija, Italija, Grčka…)

Budući je trošarinska politika jedan od bitnih parametara koji određuje sadašnjost i budućnost ove grane poljoprivredne proizvodnje, BiH bi trebala razmišljati ili smanjenju trošarine ili o daljnjem zamrzavanju trošarine/akcize na duhan i duhanske proizvodedo daljnjeg, u razdoblju dok svojim trošarinama/akcizama ostale zemlje u okruženju, a koje nisu u EU, dostignu visinu trošarine i maloprodajnih cijena duhanskih proizvoda koje su aktualne na tržištu BIH.

Na ovakav način bi se u kroz nekoliko godina BIH ujednačila sa trošarinama u regiji na duhan i duhanske proizvode. Očekivano bi se postupno smanjivalo nelegalno tržište duhanskih proizvoda BiH u skladu s povećanjem trošarina u regiji. Na ovaj način je moguć postupan oporavak legalnog tržišta, povećanje prihoda od poreza na duhanske proizvode u UINO BiH i otvaranje mogućnosti primarne proizvodnje duhana u BiH.

Sinhronizovati carinsku politiku BiH sa EU regulativom i povećati carinske stope za uvozne duhanske proizvode sa sadašnjih 15 posto na 57.6 posto. Na ovaj način ćemo kreirati tražnju za domaćim duhanima /kumulacija EUR1 i Cefta/, te također uticati na mogućnost potsizanja boljih otkupnih cijena.

Prilikom donošenje odluka o visini carina, visini trošarina na duhanske proizvode uvijek je potrebno voditi računa o istim politikama koje sprovode zemlje okruženja. Praksa je pokazala ukoliko su te politike u velikoj mjeri usklađene, onda je ilegalno tržište svedeno na razumnu mjeru. Prijedlog sustava subvencija u primarnoj duhanskoj proizvodnji (izravna plaćanja po ha ili proizvodno vezana plaćanja po kg proizvedenoga duhana) Sinhronizacijom carinskih stopa za uvozne duhanske proizvode i sirove duhane sa EU i zemljama okruženja povećaćemo konkurentnost domaćih prozvođača i generisati tražnju za duhanima iz Bosne i Hercegovine u cilju kreiranja kumulacije od strane proizvođača /EUR1/.

Na osnovu svih gore navedenih elaborata, analitičkih, statističkih i komparativnih podataka stručni tim, koji je oeprativno radio na elaboratu, sačinio je prijedloge rješenja kao i zaključke po svakom analiziranom poglavlju. Sve navedeno detaljno je razrađeno u elaboratu i potkrijepljeno podacima.

KOMPLETNI ELABORAT POGLEDAJTE NA OVOM LINKU

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Sportske igre mladih u Srebrenici: ‘Zajedno kao jedan tim’

DA LI JE MOGUĆE DA I POPOVIĆ IGRA?: Karleuša i Mira uletjele na scenu