Građani se moraju sami brinuti za svoju budućnost

Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje rekao je kako se financijska pismenost određuje istraživanjem različitih parametara. Svjetsko istraživanje OECD-a je pokazalo da je Hrvatska osrednja.

– Osvojili smo 12,3 boda od mogućih 21 bod, no naša razina financijske pismenosti je nešto veća nego u zemljama jugoistočne Europe, ali na tome se treba poraditi, naglasio je.

Mjere se 3 kategorije: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema trošenju novca.

– Primijetili smo da su ljudi u Hrvatskoj svjesni brojnih rizika koji postoje, da žele napraviti više za svoju budućnost i sigurnost te njih čak 81 posto brine o svemu što su stekli i nastoje to zaštititi nekom vrstom osiguranja, rekao je Pauković i dodao kako vlada još uvijek percepcija da si osiguranje ne mogu priuštiti.

Robert Vučković, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK, istaknuo je u emisiji kako klasične vrste osiguranja koje su prije postojale, kao što je životno osiguranje, nestaju ne samo zbog dolaska novih generacija, već i zbog toga što je danas okruženje kamatnih stopa nisko i zajamčene dobiti su niske.

– Mlade generacije žele sve sada i odmah, a ne gledaju što će biti kada dođu u 3. životnu dob i mislim da se ovdje treba pristupiti edukaciji mladih, govori Vučković.

Naglasio je kako se situacija ne mijenja što se tiče štednje i depozita u bankama. Ljudi također pribjegavaju ulaganju u nekretnine zato što u tome vide čvršću komponentu u smislu zaštite investicije.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Pauković govori kako oni od 29 godina imaju veću razinu financijske pismenosti od osoba mlađe životne dobi i njihov je odnos prema novcu najmanje odgovoran.

– Upravo s toga, osiguravatelji pokreću akciju Sigurnije sutra koja ukazuje tim mladima da već od prve plaće brinu o sebi, govori i dodaje kako je s prvim mirovinskim fondom mirovina relativno niska i sami moramo preuzeti odgovornost za svoju budućnost te je stoga potrebno štedjeti.

Ne treba gledati u državu i od nje očekivati. Treba štedjeti za sebe i brinuti o sebi, npr. ulažući u 3. mirovinski stup, životno osiguranje, dopunsko osiguranje, naglasio je.

Hrvatski građani godišnje troše na sva osiguranja 350 eura, a prosječni europski građanin troši na osiguranja godišnje dvije tisuće sto pedeset eura.