[{“img”:”/img/vijesti/2021/06/photo_1623142273398.jpg”,”full”:”/img/vijesti/2021/06/photo_1623142273398.jpg”,”caption”:”Foto: Slobodna Bosna/Samir Saletoviu0107″,”bg”:”544d45″},{“img”:”/img/vijesti/2021/06/photo_1623142338160.jpg”,”full”:”/img/vijesti/2021/06/photo_1623142338160.jpg”,”caption”:”Foto: Slobodna Bosna/Samir Saletoviu0107″,”bg”:”171615″},{“img”:”/img/vijesti/2021/06/photo_1623142272513.jpg”,”full”:”/img/vijesti/2021/06/photo_1623142272513.jpg”,”caption”:”Foto: Slobodna Bosna/Samir Saletoviu0107″,”bg”:”222428″},{“img”:”/img/vijesti/2021/06/photo_1623142337675.jpg”,”full”:”/img/vijesti/2021/06/photo_1623142337675.jpg”,”caption”:”Foto: Slobodna Bosna/Samir Saletoviu0107″,”bg”:”f2f0e5″},{“img”:”/img/vijesti/2021/06/photo_1623142306720.jpg”,”full”:”/img/vijesti/2021/06/photo_1623142306720.jpg”,”caption”:”Foto: Slobodna Bosna/Samir Saletoviu0107″,”bg”:”edf1e9″},{“img”:”/img/vijesti/2021/06/photo_1623142306900.jpg”,”full”:”/img/vijesti/2021/06/photo_1623142306900.jpg”,”caption”:”Foto: Slobodna Bosna/Samir Saletoviu0107″,”bg”:”242525″},{“img”:”/img/vijesti/2021/06/photo_1623142273214.jpg”,”full”:”/img/vijesti/2021/06/photo_1623142273214.jpg”,”caption”:”Foto: Slobodna Bosna/Samir Saletoviu0107″,”bg”:”ba9862″},{“img”:”/img/vijesti/2021/06/photo_1623142272978.jpg”,”full”:”/img/vijesti/2021/06/photo_1623142272978.jpg”,”caption”:”Foto: Slobodna Bosna/Samir Saletoviu0107″,”bg”:”c8c4b7″}]
Uvođenje vanrednih izbora u Bosni i Hercegovini, povećanje iznosa kazni strankama za kršenje izbornog procesa i tretiranje društvenih mreža kod ocjene preuranjene kampanje neke su od novina koje je Centralna izborna komisija (CIK) BiH predvidjela u Nacrtu inicijative za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH.
Ovaj nacrt jednoglasno je danas usvojen na sjednici CIK-a, a rezultat je dvomjesečnog intenzivnog rada.
Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, istaknuo je na pres-konferenciji da su predložili amandmane na skoro svako od 20 poglavlja Izbornog zakona.
IZMJENE IZBORNOG ZAKONA
Alma Čolo: Jesmo li zemlja tri konstitutivna naroda i dva entiteta?
– Ponuđena su rješenja u smislu nemogućnosti obnašanja izvršne i zakonodavne funkcije, rješenja u slučaju neusvajanja budžeta, uvedene norme kojima bi se zabranila trgovina u biračkim odborima – rekao je, između ostalog, Bakalar.
Dodao je da je propisana obaveza elektronskog glasanja birača izvan BiH, uvedena obaveza elektronske prijave političkih subjekata, definirani postupci u vezi sa prigovorima.
Bakalar je nadalje nabrojao da su predviđene promjene koje bi dovele do smanjenja veličine glasačkog listića, nosiocima javne funkcije bi bilo zabranjeno korištenje javnih sredstava i resursa u izbornoj kampanji, a ugrađena je i definicija govora mržnje.
Također, zbog sve većeg utjecaja društvenih mreža, odredbe koje se tiču preuranjene kampanje, bile bi proširene i na nove aplikacije.
Kada su u pitanju izborne jedinice, odnosno određivanje broja mandata, predviđeno je da Parlament BiH, Parlament FBiH i NSRS obavezno svake četiri godine preispituje izborne jedinice, ali ako to ne učine, što i ne čine već godinama, CIK može posebnom odlukom izvršiti preraspodjelu mandata.
– Regulirano je finansiranje izborne kampanje i smanjeni su limiti dozvoljenih troškova. Prvi put bi se uveo institut vanrednih izbora samo kada i ukoliko to Ustav dozvoljava i omogućava. Nismo tretirali rješenja za koja je potrebna izmjena Ustava i o čemu mora biti politički dogovor – naglasio je Bakalar.
Predloženi su povećani iznosi novčanih kazni, i to, kako je rečeno na sjednici CIK-a koja je prethodila pres-konferenciji, kazne su tri puta povećane.
Vlado Rogić, član CIK-a, kazao je na sjednici da će podržati Nacrt inicijative, ali da želi napomenuti da se ne slaže sa mogućnošću uvođenja vanrednih izbora.
– Bosanskohercegovački politički sistem toliko je složen da vanredni izbori, pogotovo u ovom trenutku, nama ne bi išli naruku – kazao je Rogić.
On se ne slaže ni sa pitanjem određivanja broja mandata, smatrajući viškom predloženu dopunu da CIK posebnom odlukom vrši preraspodjelu mandata ako se skupštine ogluše o tu svoju obavezu.
Suad Arnautović, član CIK-a, ocijenio je da se radi o najtemeljitijoj i najobimnijoj intervenciji u izbornom zakonodavstvu od 2006. godine do danas.
Na sjednici CIK-a se dotakao pitanja uvođenja novih tehnologija, koje javnost očekuje. Arnautović je kazao da su procijenili da se radi o krupnom političkom pitanju i da prvo Parlament BiH treba da se opredijeli koja će vrsta tehnologija biti korištena, a da CIK potom vrlo brzo može pripremiti odgovarajuće amandmane.
Bakalar je naglasio da CIK smatra nužnim uvođenje novih tehnologija u izborni proces, o čemu su uputili strategiju i akcioni plan, ali da zabrinjava to što ovaj materijal još nije podijeljen parlamentarcima koji moraju donijeti odluku o uvođenju novih tehnologija, piše Faktor.ba.
Usvojeni Nacrt inicijative za izmjene i dopune Izbornog zakona bit će dostavljen Venecijanskoj komisiji, GRECO-u (Grupa država za borbu protiv korupcije Vijeća Evrope) i OSCE/ODIHR-u (Uredu za demokratske institucije i ljudska prava) da daju mišljenje. Prije sačinjavanja i slanja konačnog dokumenta u Parlamentarnu skupštinu BiH, prikupit će se prijedlozi i primjedbe akademske zajednice, stručnjaka i drugih, koje će moći dostaviti do 28. juna.
loading…