Redakcija
Zdravstveni kartoni u dječijem dispanzeru Zdravstvenog centra u Brčkom, na sjeveru Bosne i Hercegovine (BiH), su pored kategorija godišta pacijenata i pacijentica, te mjesta prebivališta, podijeljeni i na kategoriju Romi.
Na to je ukazao jedan Brčak koji je fioke, u koje su smješteni zdravstveni kartoni, snimio mobilnim telefonom i dostavio video lokalnom portalu Otisak.ba. Video je potom objavljen na društvenim mrežama. Na videu, čiju autetičnost Radio Slobodna Evropa (RSE) ne može potvrditi, vidi se, između ostalih, i ladica sa medicinskom dokumentacijom na kojoj piše “Romi”.
Nihad Musić, šef Odjela pedijatrije u Zdravstvenom centru Brčko, nije negirao postojanje fioke sa posebnom dokumentacijom na kojoj piše “Romi”. On je novinarima, 3. juna, kazao kako se u njoj “nalazi dokumentacija prikupljana tokom desetogodišnje primjene Akcionog plana za rješavanja problema u zdravstvu romske populacije”. Dodao je da se projekat odnosi na imunizaciju djece i zaštitu zdravlja žena.
“Romi su narod. U ovoj državi su priznati kao nacionalna manjina. U ovom gradu su priznati kao nacionalna manjina. Rom je ime naroda, ja tu ne vidim ništa uvredljivo. Ako gospođa misli da se zovu nekako, neka predloži Skupštini u kojoj sjedi da se to zove nekako drugačije, da se taj narod zove nekako drugačije, da se obilježavaju dokumenti nekako drugačije, ako hoće marsovci. Nek gospođa donese odluku da se od sada svaki dokument gdje se spominju Romi obilježava marsovci”, rekao je Musić na novinarima u Brčkom, 3. juna.
Musić je ovo izjavio nakon što je na cijeli slučaj reagovala zastupnica romske nacionalne manjine u Skupštini Brčko distrikta, Mejra Šečić. Za nju se radi o uvredljivom činu.
“Danas su nam ovo uradili u Domu zdravlja, a sutra će nam ovo pokušati da nam urade i u školskim klupama. Mi Romi to nećemo dozvoliti, jer naša djeca i svi smo mi ostali kao svi građani Brčkog”, kazala je Šečić.
U Brčko distriktu živi oko 2500 građana romske nacionalnosti. Šečić najavljuje kako će, zbog nastale situacije, zatražiti u Skupštini Grada da se ispitaju okolnosti pod kojima se, kako navodi, “diskriminacija počinila”, kako bi se “odgovorna lica kaznila”.
U Ministarstvu ne vide diskriminaciju
“Neočekivano je da se takve stvari dešavaju u modernom društvu. Ovo bi mi bilo razumljivo da je prije nekih sto godina, da ljudi ne znaju ni šta je diskriminacija ni na koji način funkcioniše”, kaže za RSE Asmir Husić, član Asocijacije mladih Roma “AKSIOM” iz Brčkog.
Ta Asocijacija je odmah nakon objave videa reagovala saopštenjem za javnost.
Husić ističe kako reakcija šefa Odjela pedijatrije u Zdravstvenom centru Brčko distrikta pokazuje da on “ne percipira na koji način je otvoreno diskriminisao Rome”.
“Čovjek uopšte ni ne shvata u čemu je poenta. I to na kraju pokazuje koliko je osoblje u javnim ustanovama educirano. Ni sami ne znaju prepoznati na koji način diskriminišu Rome. Javno zdravstvo ima i projekte sa drugim marginaliziranim grupam, to su djeca sa poteškoćama u razvoju, to su invalidi i slično, ovo je provjerena informacija da li će se jednog dana naći posebna ladica gdje piše invalidi gdje piše djeca sa poteškoćama u razvoju?! Nije im uopšte jasno na koji način vrše diskriminaciju”, poručuje Husić.
Nosilac Akcionog plana za rješavanja problema u zdravstvu romske populacije je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine. Pomoćnica ministra Saliha Đuderija za RSE kaže da ne zna na osnovu čega je neko zaključio da je diskriminacija, jer je riječ “o dodatnim sredstvima koja ministarstvo daje za podršku Romima van sistema”.
“Ne možete sredstva drugačije pravdati što nećete evidentirati vrstu usluga koje su pružene u odnosu na materijalna sredstva koja izdvaja Ministarsvo. Podaci o zdravstvenoj zaštiti su povjerljivi. Mogu biti razvrstani ljudi oboljeli od ovih i onih bolesti. Apsolutno to nema veze sa diskriminacijom, zato što je riječ o različitoj vrsti usluga koje se daju, i posebnih, koje se ciljano projiciraju, da bi se neke stvari ispravile. To nipošto ne znači da opći pristup u zdravstvenoj zaštiti u kontekstu generalnog sistema nije jednak za sve”, ističe Đuderija za RSE.
Prema njenim riječima, “diskriminacija bi bila samo u slučaju da se prema Romima postupa drugačije”.
“Nije uobičajeno da mi u zdravstvenom sektoru pišemo nekom da je Bošnjak, Hrvat ili Srbin, ali ovo je išlo ciljano, zato što je ciljan novac, ciljana sredstva, ni iz kakvog drugog razloga, da vidimo da li je tih pedeset, šezdeset hiljada iskorišteno onako kako smo mi sporazumom sa Brčko Distriktom definisali. Oni se ne slažu s tim pristupom da mi tražimo i provjeravamo jesu li romske porodice vakcinisale svoju djecu i jesu li žene prošle kroz određene sistematske preglede, a to je već jedan drugi problem koji se otvara, nepovjerenje u sistem, ali to nema veze sa diskriminacijom”, objasnila je Đuderija.
Koji su ključni problemi romske populacije?
Asmir Husić iz Brčkog kaže za RSE kako se Romi suočavaju s problemima na “četiri stuba” – zdravstvo, zapošljavanje, obrazovanje i stambeno zbrinjavanje.
“Neki od najvećih problema se konkretno vežu za stambeno zbrinjavanje. Međutim, u protekle tri, četiri godine ima tog nekog pozitivnog pomaka. Ipak, potreba je tolika u Brčko distriktu da jednostavno i ti pomaci koji se dešavaju kontinuirano u proteklih četiri ili pet godina nisu dovoljni da zadovolje potrebe socijalno osjetljivih kategorija kao što su Romi”, objašnjava Husić.
Da imaju problema u vezi stambenog zbrinjavanja, pokazuje i primjer iz jedne od sarajevskih opština. Na Ilidži, romske porodice borave u neuslovnim objektima, bez vode, struje i kanalizacije. U naselju živi 11 porodica, sa više od 40 maloljetne djece. Još u aprilu ove godine, načelnik Opštine Nermin Muzur je za RSE kazao kako naselje u kome žive Romi neće biti uklonjeno dok se za njih ne pronađe adekvatan smještaj.
Isto je ponovio i skoro dva mjeseca kasnije. Za RSE kaže kako bi neformalno naselje Roma u Velikoj aleji na Ilidži u Sarajevu uskoro trebalo biti srušeno, a njegovi žitelji iseljeni, s obzirom da se objekti u kojima žive Romi nalaze u vodozaštitnoj zoni.
“I pored tih nelegalnih objekata prave deponiju smeća na način da prikupljaju otpad i na taj način oni preživljavaju. Sve ono što ne mogu da unovče, ostavljaju na tom lokalitetu vodozaštitne zone, prave deponiju smeća”, rekao je za RSE načelnik opštine Ilidža Nermin Muzur.
Objasnio je da je rješavanje problema porodica sa tog lokaliteta za opštinu prioritet, ali ne može tvrditi kada će biti riješen.
“Mi imamo nekoliko lokacija koja su vlasništvo općine Ilidža koje mogu biti potencijalno riješenje. Ne želim govoriti iz razloga zato što je to osjetljiva tematika, što bi to značio neki novi prostor za eventualno neke manipulacije i eventualno neke negativne pokušaje opstrukcije ovoga projekta”, istakao je.
Muzur pojašnjava da će Romi na novoj lokaciji imati pristup saobraćajnici, vodosnadbjevanju, javnom prijevozu i svim osnovnim uslovima za život.
Dekada Roma
Bosna i Hercegovina se pridružila 2008. godine zemljama jugoistočne i centralne Evrope u “Dekadi uključenja Roma 2005- 2015”, s ciljem da unaprijedi položaj romske populacije.
Osim rješavanja zdravstvenog osiguranja i stambenog pitanja, dekada je uključivala obrazovni sistem i proces zapošljavanja Roma.
Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH u tom periodu je zbrinuto više od 1.100 porodica romske manjine u BiH.
Prema istom izvoru, stopa romske djece koja su uključena u predškolsko obrazovanje iznosi četiri posto, a 35 posto je stopa djece koja pohađaju osnovno i srednje obrazovanje. No, predstavnici Roma nisu zadovoljni uključenošću djece u obrazovni sistem.
“Kad se govori o obrazovanju, jako mali broj romske djece je uključen u obrazovanje. Također, postoji pomak, ali isto tako postoji veliki broj djece koji aktivno prose, koja su zloupotrebljavaju, čija se osnovna dječija prava narušavaju. Jednostavno po tom pitanju i nema nekog pomaka”, kaže Asmir Husić iz brčanskog udruženja Asocijacije mladih Roma “AKSIOM”.
Indira Bajramović iz Udruženja Romkinja iz Tuzle, na sjeveroistoku BiH, u razgovoru za RSE kaže kako je još uvijek veliki broj nezaposlenih.
“Još uvijek imamo osoba koje ne mogu ostvariti ni osnovna ljudska prava”, ističe ona.
Na zavodima za zapošljavanje u BiH je prijavljeno 3.270 nezaposlenih Roma.
Ombudsmeni Bosne i Hercegovine su u 2013. godini, uz podršku Misije OSCE u BiH, proveli istraživanje o stvarnom stanju pripadnika romske nacionalne manjine u BiH. Izvještaj su napravili na osnovu podataka romskih udruženja.
“Kao osnovne probleme pri zapošljavanju udruženja su istakla- nepovjerenje poslodavaca, predrasude i stereotipi. Isto tako, istaknućemo posebno i primjere kada, kao posljedica predrasuda, dođe do poteškoća u realizaciji projekata izgradnje stambenih objekata za Rome zbog otpora lokalnog stanovništva”, navodi se u odgovoru Ureda Ombudsmena BiH za RSE.
Diskriminirajući Ustav BiH
Procjene nevladinog sektora pokazuju da u BiH trenutno živi između 35.000 i 40.000 Roma. Romi su najbrojnija od sedamnaest nacionalnih manjina u BiH.
Prema posljednjem popisu stanovništva 2013. godina u Bosni i Hercegovini ih je bilo oko 12,5 hiljada.
“Cenzus 2013. nije bio u cilju socijalnog karaktera, već ispolitiziranog političkog karaktera. Prije samog cenzusa, procjene su da je BiH napustila jedna trećina Roma, a do danas to je oko 50% sveukupne populacije Roma BiH. Treba napomenuti da su popisivači veoma često Rome registrovali kao pripadnike konstitutivnih naroda, ovisno o većinskom stanovništvu tog područja”, ističe Dervo Sjedić, koji je tužio Bosnu i Hercegovinu, jer ne dozvoljava pripadnicima iz reda “Ostalih” da se kandiduju za Predsjedništvo BiH i budu izabrani u Parlament BIH. Evropski sud za ljudska prava je 2009. presudio u njegovu korist.
Lideri zemalja Zapadnog Balkana 2019. godine na Samitu koji je održan u poljskom gradu Poznanj, potpisali su Deklaraciju o integraciji Roma.
Cilj deklaracije je podržati socio-ekonomske integracije romske populacije. Zemlje koje su obuhvaćene procesom su Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Albanija.
BiH se tako obavezala da će u narednih pet godina zaposliti oko 25 posto Roma, da će stopa završetka obrazovanja sa 40 biti podignuta na 90 posto, te da će 95 posto Roma biti zdravstveno osigurano.
Obavezala se da će nastaviti politiku antidiskriminacije Roma.
