Studentski performans u Sarajevu za Andrića, Ćopića, Dizdara

U Sarajevu će se 5. juna, u okviru ovogodišnjeg izdanja Pop Art Festivala, održati performans studenata Muzičke i Akademije scenskih umjetnosti glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Performans je tematski posvećen velikanima bh. književnosti.

Cilj performansa je skretanje pažnje na spomen-biste Maka Dizdara, Ive Andrića, Meše Selimovića, Branka Ćopića, Rodoljuba Čolakovića, Isaka Samokovlije i Veselina Masleše, u centru Sarajeva.

Svako će na svoj način odati poštu velikanima bosanskohercegovačke književnosti.

Zlatko Novaković, organizator Pop Art Festivala u Sarajevu, te idejni tvorac performansa “Tok modre rijeke” za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako je cilj ukazati na zapuštenost ovog segmenta kulturno-historijskog naslijeđa.

RSE: Gospodine Novakoviću, možete li mi reći detalje u vezi performansa?

Novaković: Osam je bisti koje se nalaze na Trgu oslobođenja, a to su naši najveći bh. književnici, Meša Selimović, Ivo Andrić, Branko Ćopić, itd, i sve je nekako vezano za broj osam, radi njih osmorice. Osam studenata sa Akademije scenskih umjetnosti čita poeziju ispred svake biste, u nekom kružnom toku kojeg smo mi nazvali ‘Tok modre rijeke’.

Student ispred biste poziva goste, od biste do biste, gdje će ih pored svake biste dočekati po jedan student sa Likovne akademije, koji oslikava portret datog književnika. I na kraju, studenti Muzičke akademije u oktetu pjevaju Modru rijeku. Oni su se sami ponudili da napišu, pošto je to veoma komplikovana stvar, pop pjesma, note za klasičnu muziku.

Performans završava horskim pjevanjem Modre rijeke Maka Dizdara, što je onako simbolično, za život u kojem se mi danas ovako borimo za kulturu. To je taj neki naš doprinos ispred Udruženja Pogon, odnosno Pop Art Festivala.

RSE: Šta je cilj performansa?

Novaković: Cilj performansa je prvenstveno skretanje pažnje na osam bh. književnika. Jesu oni kroz osnovno obrazovanje prisutni, ali je mišljenje nas ispred Pop Art Festivala da nisu sveopšte prisutni u popularnom svijetu. Trg je onako inspiracija, pošto se biste nalaze tamo, jeste da su biste zapuštene, ali cilj performansa je prvenstveno usmjeren ka književnicima.

Od biste do portreta književnika

Istovremeno, Emina Perla, studentica Likovne akademije u Sarajevu navodi da je slikala portrete bh. književnika ispred njihovih bisti.

RSE: Gospođice Perla, šta za Vas uopšte znači učešće u ovakvom performansu i zbog čega je on bitan?

Perla: Ideja performansa i čitavog festivala je stvarno odlična i jedna od rijetkih prilika da se akademije, i Scenska, i Likovna i Muzička, udruže i da radimo nešto skupa.

Festival, kao događaj u gradu, stvarno je osvježavajući. Mislim da je trebao svima neki događaj u gradu, da bude nekako pozitivan, da unosimo malo boje i radosti u čitav grad nakon ovog jako teškog perioda pandemije.

RSE: Šta je Vaš zadatak?

Perla: Zadatak je da mi, likovnjaci, oslikamo te biste koje se tu nalaze. Svi umjetnici, nebitno da li likovni, muzički ili scenski, mi smo tu u interakciji – slikamo, izgovaramo stihove i imamo muzički nastup. To je suština ovog eventa.

RSE: Koliko je bitno što na ovaj način ukazujete na značaj zaštite kulturno-historijskog naslijeđa?

Perla: Mislim da je stvarno bitno da njegujemo svoju historiju i naše kulturno naslijeđe. Ovim festivalom ćemo spojiti neke elemente prošlosti i sadašnjosti i naravno, za budućnost, možda ćemo nekome otvoriti vidike, otvoriti mladim ljudima koliko je kulturna baština važna da se čuva i da mi mladi o njoj brinemo.

RSE: Da, to pitam iz razloga zato što su u Sarajevu biste često bile skrnavljene, pa koliko je bitno mladima objasniti zašto su bitne takve skulpture u gradu i šta one trebaju predstavljati.

Perla: Te biste, bar meni, predstavljaju ljude koji čine ovaj grad, koji čine tu našu kulturu, i umjetnost, na kraju krajeva. Stvarno je bitno da se njima oda počast, da se to njeguje, da se čuva, da ne dozvolimo da se dešavaju te stvari, krađe i slično.

Na djela književnika podsjetit će mladi glumci

Harun Ćehović, mladi je glumac, trenutno student Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu. Smatra kako mladi moraju više znati o historiji svoje države.

RSE: Zašto ste uopće prihvatili da učestvujete u jednom takvom performansu?

Ćehović: Mislim da ima veliki značaj za nas mlade. U pitanju je naš grad, naš park kroz koji svakodnevno prolazimo, a malo znamo. Jako rijetko, nažalost, zastanemo kod tih bisti, slabo smo upućeni generalno. Mislim da u tom smislu performans ima veliki značaj da informiše, edukuje mlade ljude, ali i ostale građane Sarajeva o važnim ličnostima za našu državu. Za mene kao mladog glumca, to je jedno divno iskustvo i jedna od utakmica u nogama, da tako kažem.

RSE: Šta je vaš glumački zadatak?

Ćehović: Svako od glumaca i glumica je dobio različit zadatak. Zadatak je da izučimo njihove likove, da pripremimo neke njihove interesantne materijale koje ćemo predstaviti publici.

RSE: Kog pisca ste Vi dobili?

Ćehović: Ja radim Veselina Maslešu, poznatog bosanskohercegovačkog pisca i kritičara, mogu slobodno reći, tako da sam istraživao više o Masleši i njegovim djelima. Meni je drago što smo dobili poziv mi mladi umjetnici, jer mi smo budućnost i nadam se da ćemo biti dobar primjer koliko je značajno da njegujemo i pazimo, ali i da učimo historiju bh. kulture

Stihovima ‘Modre rijeke’ studenti ukazuju na značaj kulture

Stihove pjesme bh. književnika Mehmedalije Maka Dizdara Modra rijeka pjevat će studenti Muzičke akademije u Sarajevu. Među 11 studenata je i Lamija Hasković.

RSE: Gospođice Hasković, u performansu ‘Tok modre rijeke’ jedna ste od učesnica.

Hasković: Prvenstveno bih željela reći da mi je velika čast da učestvujem u ovom projektu, prije svega zato što se radi o podizanju svijesti o važnosti tih osam književnika, čije su skulpture izložene na Trgu oslobođenja. Sa Muzičke akademije učestvuje 11 studenata, troje sviraju i osam učesnika pjevaju.

RSE: Koliko je Vama, kao mladoj studentici, bitno učešće na jednom ovakvom projektu?

Hasković: Pa, veoma je bitno, prvenstveno zato što i mi, kao umjetnici, nekako očekujemo da će se i naš rad i sve što radimo i organizujemo pratiti godinama i da će to nastaviti i umjetnici koji su mlađi od nas. Prvenstveno, veoma su važni za našu državu i za kulturu Bosne i Hercegovine, pa kao dio te kulture veoma je bitno da jedni druge podržavamo i da podižemo svijest o tome.

RSE: Zašto ste se odlučili za Modru rijeku?

Hasković: Zato što je tu izložena i skulptura Mehmedalije Maka Dizdara koji jeste napisao tu pjesmu i zato što od svih osam umjetnika ipak su njegove pjesme opjevane, a nekako je naš muzički zadatak da ili odsviramo ili otpjevamo, pa smo izabrali ono što nam je onako najbliže.

Idejni tvorac performansa Zlatko Novaković smatra kako je najbitniji dio učešće mladih, jer kako kaže, na njima ostaje briga o zaštiti kulturno-historijskog blaga BiH.

Novaković: Nije da je bitno. To je ključno. Upravo na studentima, na mladima ostaje svijet, to je stara krilatica, ali istinita. U entuzijazmu koji se vidi kod njih, sve se samo kaže. Oni su toliko oduševljeni što će učestvovati kao tri akademije, upoznati jedni druge, to je prvenstveno umjetnost, ipak ima razlike među njima, i to ih spaja.

Na taj način trebala bi se skrenuti pažnja uopšte na kulturnu zaostavštinu koju Bosna i Hercegovina ima. Samim tim taj trg, te biste, taj performans treba da otvori oči na neki način građanima uopšte, da su tu mladi koji žele da očuvaju našu kulturu. Najbolje na sam dan performansa da se dođe i vidi šta će oni sve uraditi, vezano za našu prošlost a u odnosu na budućnost. Bitno je, ključno je da mladi studenti učestvuju na tako važnim temama.

RSE: Kako biste ocijenili stanje pop art kulture u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, ali i generalno u državi?

Novaković: Jasno je da je sada vrijeme epidemije i koliko uopšte ima zabavnog sadržaja. Nema sad, zapravo. Ali ako se vratimo prije toga, nije to baš bilo nešto bajno kod nas. To je sad stvar ekonomskih prilika. Kultura je uvijek nekako na margini kada sam sistem nije jak, ali ima to nekih prednosti jer kultura, odnosno umjetnici dobijaju u svemu tome inspiraciju.

Mi se ovim organizovanjem Pop Art Festivala dodatno borimo da mladim umjetnicima pružimo nekakav poligon gdje se mogu izraziti i steći neka nova prijateljstva, znanja.

Što se nas tiče, kad posmatramo iz naše tačke, on poprilično raste i mi smo svake godine zadovoljniji i zadovoljniji, a nadamo se da će se to odraziti generalno na cijelu popularnu scenu u Bosni i Hercegovini.