Redakcija
Više od 40 posto zaposlenih širom svijeta spremno je dati otkaz na trenutnom poslu, jer su iscrpljeni, a nadređeni to ne vide jer prioritiziraju visoku produktivnost, rezultati su istraživanja koje je objavila kompanija Microsoft pod nazivom „Sljedeća velika promjena je hibridni način rada – da li smo spremni?”.
Izvještaj daje bolji uvid u sedam trendova hibridnog rada koje svaki biznis lider mora da poznvati s obzirom da ulazimo u novu eru poslovanja, i pokazuje da bi poslovni lideri trebalo da se odupru porivu da hibridni način rada vide kao uobičajeno poslovanje.
Kompanije naginju ka tome da i nakon pandemije ostave mogućnost rada na daljinu, što je dobro jer je istraživanje pokazalo da je to bitno za 73 posto zaposlenih i da je sve više oglasa za takve poslove. Samo na LinkedInu je broj oglasa za poslove koji uključuju rad na daljinu porastao pet puta. Osim što su se radnici fizički udaljili, smanjena je i komunikacija unutar timova. Tačnije, krug saradnika se suzio. Podaci dobijeni putem aplikacija Teams i Outlook pokazuju da je smanjen broj poruka poslatih cijelim timovima, većim grupama ljudi i ljudima van posla, ali da je porastao broj poruka koje se fokusiraju na uži krug kolega. Ovakav trend mogao bi negativno uticati na inovacije u poslovanju.
Glavni nalazi istraživanja u kojem su učestvovali stručnjaci koji decenijama proučavaju saradnju, društveni kapital i dizajn radnog mjesta su:
Fleksibilni način rada će se nastaviti.
Lideri ne komuniciraju sa zaposlenima i potrebno je da im se na to ukaže.
Visoka produktivnost krije iscrpljenu radnu snagu.
Generacija Z je izložena riziku i treba joj nova energija.
Mreže koje se konstantno smanjuju predstavljaju prijetnju inovacijama.
Autentičnost će podstaći produktivnost i dobrobit.
Hibridni način rada omogućio je kretanje radnika, te se može reći da je izvršena “decentralizacija” radne snage. Sada više ne moraju živjeti u mjestu gde se nalazi firma za koju rade.
Pored otkrivanja od čega sve zavisi budućnost rada, Indeks trenda rada definira pet strategija za biznis lidere koji počinju uvoditi neophodne promjene:
Napraviti plan osnaživanja ljudi za izraženiju fleksibilnost.
Investirati u prostor i tehnologiju kako bi se napravio prelaz između fizičkog i digitalnog svijeta.
Krenuti od vrha kada je u pitanju rješavanje problema tzv. “digitalne iscrpljenosti”.
Postaviti razvoj novog društvenog kapitala i kulture kao prioritet.
Redefinirati način rada (rad u firmi ili od kuće, dodatne beneficije, mogućnosti sticanja novih vještina radi bržeg napredovanja…) kako bi mogli privući najbolje kandidate za posao na kompetetivnom tržištu rada.
Izvještaj, koji je obuhvatio više od 31.000 osoba iz 31 zemlje i analizirao milijarde prikupljenih podataka o produktivnosti i radu kroz Microsoft 365 i LinkedIn, pokazao je da je “burnout” zaposlenih globalno široko rasprostranjen. Čak 54 posto ispitanika je izjavilo da su pretrpani poslom, a 39 posto da su premoreni.
Ali izazovi radnika ostaju neprimjećeni, većinom zbog izmještanja radnih mjesta, jer su anketirani poslodavci izjavili da posao napreduje. Situacija je najkritičnija za pripadnike generacije Z, kojoj pripadaju osobe stare između 18 i 25 godina, a istraživači pretpostavljaju da je razlog tome to što su oni na samom početku karijere i žive sami. Osim njih, probleme prijavljuju i žene, radnici na kritičnim radnim mjestima i novozaposleni.
“Biznis lideri su izgubili kontakt sa svojim zaposlenima. To pokazuje da je 61 posto njih reklo da napreduju, a samo 38 posto zaposlenih dijeli to mišljenje sa njima. Očigledno je da postoji raskorak o viđenju situacije”, izjavio je Jared Spatar, potpredsjednik Microsofta zadužen za Microsoft 365.
Istraživanje je pokazalo da je vrijeme provedeno na online sastancima skoro duplirano, sa tendencijom rasta, da sastanci traju 10 minuta duže, dok se sedmično čak 45 posto više vremena troši na četovanje, od čega 42 posto van radnog vremena. O tome koliko je cjelokupna komunikacija prešla u digitalne okvire govori i podatak da je tokom februara 2021. godine poslato 40 milijardi više mejlova nego u istom periodu prošle godine.
“Stiče se utisak da su danas nestale granice između poslovnog i privatnog života, da šefovi očekuju da radnik radi od 7 ujutru, ali i da i u 7-8 sati uveče može da ga kontaktira“, izjavio je Spataro.
„Tokom pandemije smo uočili veliko ubrzanje određenih trendova koji su postojali i ranije. Međutim, sigurno da je jedan od najzanimljivijih trendova upravo razvoj rada na daljinu. S obzirom da mogućnosti rastu zahvaljujući radu na daljinu i frekvenciji talenata, predstoji nam “decentralizacija” radnika jer više nisu vezani za lokaciju kompanije u kojoj rade, pa je ovo trenutak da biznis lideri iskoriste priliku za pristup različitim vještinama, a samim tim i radnicima koji im ranije nisu bili dostupni”, Karin Kimbrough, glavna ekonomistkinja LinkedIna.
Svi rezultati istraživanja se mogu naći na Microsoft-ovom Worklab-u, digitalnoj publikaciji o budućnosti rada.
