Redakcija
Hercegovina, s prosjekom od 2.000 sunčanih sati godišnje, ima ogroman potencijal u proizvodnji solarne energije.
Taj potencijal je dosad iskorišten u malom postotku, jer su investitori preferirali male hidroelektrane. Trendovi u obnovljivim izvorima energije se mijenjaju pa sada sve više lokalnih zajednica razmišlja o efikasnijem korištenju sunčeve energije.
Najveći interes za obnovljive izvore energije uočen je u Istočnoj i Zapadnoj Hercegovini te na području Bosanskog Petrovca, Drvara i Grahova.
Prazninu u gradskom proračunu suncem planira puniti i Grad Mostar. Prema prostornom planu grada, na čak 18 lokacija planira se za izgradnju solarnih elektrana. Prvi uvjet za to je olakšati izdavanje dozvola potencijalnim investitorima.
“Kada je u pitanju solarna energija, imamo dosta zahtjeva koji pristižu svakodnevno. Ono što predstavlja mogući problem su regulacijski planovi gdje se takvi objekti mogu graditi. Ne mogu se bas paneli stavljati svugdje, ali je moj koncept i ideja da sutra svaki krov ima solarne panele”, rekao je gradonačelnik Mostara Mario Kordić.
Solarna energija je ekološki najprihvatljiviji način dobivanja energije. Ove elektrane dugoročno su profitabilne, a sva proizvedena električna energiju prodaje se po zagarantiranoj otkupnoj cijeni, koja je nekoliko puta viša od cijene struje koju kupujemo iz mreže. Zato su za instalaciju mini i mikro solara zainteresirani i brojni građani.
Regulatorna komisija za energiju federacije BiH u periodu od 1. januara 2020. do 30.marta 2021. primila je 147 zahtjeva za izdavanje dozvole za rad u proizvodnji električne energije iz solarnih elektrana – 112 zahtjeva odnosilo se na mikro postrojenja snage do 23 KW, 33 zahtjeva za mini postrojenja snage do 150 KW, dva zahtjeva za mala postrojenja snage do 1 MW.
Po uzoru na zapadne zemlje koje su već krenule u energetsku tranziciju, procedura za instalaciju mini solarnih panela do 23 KW građanima je dodatno olakšana, uz jedan uvjet.
“Skraćena procedura je za one koji su mikroproizvođači, na kući imate priključak, koristite električnu energiju, zemlja ili kuća je na vama kao vlasniku i možete investirati u solarnu elektranu, ali ne možete kao fizičko lice, morate osnovati obrt ili kompaniju”, kazao je za BHRT Nihad Harbaš, stručnjak za obnovljive izvore energije.
Društvena korist od pokretanja investicijiskog ciklusa u solarnu energiju bila bi višestruka – poboljšali bi se uvjeti za razvoj industrije i prometna infrastruktura te bi se otvorila nova radna mjesta.
Gradski budžet punio bi se od doprinosa, poreza i koncesija, a najvažnije je da bi grad Mostar pokazao razvojnu viziju s naglašenom ekološkom komponentnom, te stvorio ambijent za održiv razvoj ekonomije, što bi uticalo i na poboljšanje kvalitete života građana.
