Redakcija
Prema studiji koju su radile Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Međunarodna organizacija rada (ILO), 245.000 bh. radnika moglo bi ostati bez posla, što je ekvivalent 20 posto radne snage iz 2020. godine. Studija je identificirala 15 posebno ranjivih sektora ekonomije koji uključuju prodaju na veliko i malo, transport, poljoprivredu te usluge smještaja i prehrane. Ovi sektori su podjednako pogođeni u entitetima Republika Srpska i Federacija BiH.
Od navedenih 245.000 radnika, nešto manje od pola njih (114.000) je zaposleno u mikro preduzećima, koja zapošljavaju do 10 radnika. Studija upozorava da su mladi zaposleni u ovim preduzećima pod većim rizikom da izgube posao.
Studija je također pokazala da je smanjenje radnih sati tokom trećeg kvartala 2020. prouzrokovalo otpuštanje radnika te pribjegavanje drugim privremenim smanjenjima radnog vremena, što je bilo jednako gubitku 170.000 radnih mjesta. Tokom drugog i trećeg kvartala 2020. BiH je zabilježila nivo nezaposlenosti viši nego šest drugih ekonomija zapadnog Balkana, i to za tri i četiri posto.
EBRD i ILO su pokazali i kako žestoko je kriza uticala na lokalna preduzeća. Naveli su da je gotovo 70 posto mikro te oko 60 posto malih i srednjih preduzeća prijavilo da ima problema sa dotokom prihoda. Oko 70 posto mikro preduzeća u aprilu 2020.pretrpjelo je značajne gubitke u prihodima, od 50 posto i više.
Studija navodi pet preporuka kako bi se olakšali ekonomski izazovi izazvani pandemijom:
– Potrebno je kreirati sveobuhvatne politike zapošljavanja na entitetskom nivou;
– Razdvojiti zdravstveno osiguranje od registracije za nezaposlenost;
– Poboljšati interoperabilnost baza podataka i razmjenu informacija između različitih nivoa vlasti i institucija;
– Razmotriti dodatne planove zadržavanja radnih mjesta;
– Preispitati neke od ranije implementiranih planova zadržavanja radnih mjesta u slučaju da se ponovo realiziraju.
Prema riječima Manuele Naessl, šefice EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu, ovo je veoma pravovremen izvještaj, s obzirom na poteškoće prisutne na tržištu rada u BiH koji datiraju iz vremena prije krize: “Centralna vlada i entiteti mogli bi daljnje napore usmjeriti na poboljšanje kvaliteta i kvantiteta radnih mjesta, borbu protiv emigracije, smanjenje učešća i neformalnosti radne snage, bolju koordinaciju, i povećati broj ciljanih programa podrške, smanjujući, pa čak i usklađujući troškove rada”.
Barbara Rambousek, direktorica EBRD-a za ravnopravnost spolova i ekonomsku inkluziju, naglasila je potrebu pružanja ciljane podrške ugroženim osobama van radnog odnosa, kao i mladim ljudima koji su među najviše pogođenim jer su uglavnom manje sigurni i manje plaćeni, a često rade na poslovima koji zahtijevaju veliku interakciju sa klijentima. Naglasila je da će EBRD nastaviti raditi na uključivanju mladih ljudi, kao i poboljšanju vještina i jačanju privatnog sektora u Bosni i Hercegovini.
Ovaj zajednički izveštaj ILO-a i EBRD-a dolazi nakon prethodnih ispitivanja uticaja pandemije korona virusa u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. On također uključuje preporuke za politike rješavanja neposrednih izazova i dugoročnih posljedica.
Pored sudjelovanja u dijalogu o politikama, EBRD je glavni investitor na zapadnom Balkanu. Samo u 2020. godini, EBRD je investirao 1,3 milijarde eura.
