“Vodič kroz tromboprofilaksu kod pacijenata sa dijagnozom COVID-19”

Autori Alden Begić i Edin Begić, ispred Kliničkog Centra Univerziteta u Sarajevu su objavili “Vodič kroz tromboprofilaksu kod pacijenata sa dijagnozom COVID-19”, koji bi trebao da predstavlja pomoć ljekaru pri svakodnevom radu.

Autori su kroz pet poglavlja dali na uvid značaj antikoagulantne terapije, predstavili farmakološke supstance koje se za istu koriste, te ukazali na značaj upotrebe istih u COVID-19 patologiji, ali i poentirali kada ona suštinski i nije potrebna, osobito kod pacijenata koji se ne liječe u hospitalnim uslovima.

Navode da upotreba antikoagulantne terapije ne bi trebala biti uniformna i ista za sve pacijente, te da bi morala biti bazirana na stvarnoj potrebi, a u posthospitalnim uslovima na osnovu činjenica, jer svako drugo propisivanje iste je lažna sigurnost, kako ljekaru, tako i pacijentu.

Cilj vodiča?

Kako su kazali za N1, cilj vodiča je da bude i revidiran, i kritikovan, i proširen, jer antikoagulacija, antikoagulantni sistem, iako izučavan mnogo godina i dalje predstavlja nepoznanicu u medicinskom svijetu, i kao takav je atraktivan za svakog ljekara.

Profilaksa venskog tromboembolizma (VTE) je od esencijalnog značaja u svakodnevnoj kliničkoj praksi, a do izražaja je osobito došla u tretmanu koronavirus bolesti 2019 (COVID-19), koja je shvaćena kao hiperkoagulabilno stanje i kao faktor koji vodi ka endotelnoj disfunkciji.

Pacijenti s COVID-19 koriste antikoagulantne lijekove (enoksaparin, dalteparin, rivaroksaban, apiksaban), te se i pojavila nestašica istih na tlu Bosne i Hercegovine.

Autori Ističu da se nadaju će ovaj vodič ohrabriti kolege, a osobito mlade naučne radnike iz sfere kliničke (bio)medicine, ljekare, farmaceute, te bazične istraživače, da ovu temu prošire, a vodič iskoriste kao bazu za buduća istraživanja.

Iz vodiča:

Tromboprofilaksa pacijenata van bolničkih ustanova

Profilaksa pacijenata koji nisu hospitalizirani se generalno ne preporučuje. Međutim, ambulantna tromboprofilaksa može biti prikladna kod pacijenata s COVID-19 s faktorima rizika kao što su prethodni VTE ili nedavna operacija, trauma ili imobilizacija, napominjući da se ova praksa temelji na kliničkoj iskustvenoj odluci.

Kod pacijenata koji nisu hospitalizirani nema podataka koji podržavaju rutinske kontrole D-dimera, protrombinskog vremena, vrijednosti trombocita ili fibrinogena.

Kod pacijenata sa već ranije postavljenom dijagnozom trombofilije, stav je da postoji povećan rizik od nastanka VTE, osobito ako su hospitalizirani i na oksigenoterapiji.

Inače, nema jasnog stava o tromboprofilaksi, iako ja stav da ako se verificira porast D dimera više od 2x nego referentne vrijednosti koristi terapeutska doza enoksaparina, a ako nema porast istoga doza za tromboprofilaksu (ako ne postoji niti jedan drugi faktor rizika koji može doprinijeti nastanku VTE).