Popisivanje od stoke do zemljišta u BiH

˝Ja imam 60 krmača, bavim se proizvodnjom prasadi za tov i priplod. To je mala farma, ali ja nisam socijalni slučaj, moje domaćinstvo živi od toga, školujem djecu. To je sadašnje stanje. To nije dovoljno da bi jedno prosječno gazdinstvo nešto više napravilo osim golog preživljavanja, ali u ovakvim uslovima neizvjesnosti na tržištu, ja ne planiram proširivati proizvodnju˝, priča za Radio Slobodna Evropa (RSE) Stojan Marinković, poljoprivrednik iz okoline Šamca, na sjeveru Bosne i Hercegovine (BiH), komentarišući najave da bi BiH mogla 2023. početi sa popisom poljoprivrede.

Popis podrazumijeva popis kompletnog obradivog zemljišta, krupne stoke, peradi i svih domaćih životinja, kao i mehanizacije, radne snage, objekata za uzgoj životinja, skladištenje proizvoda.

Posljednji popis poljoprivrede u Bosni i Hercegovini je urađen prije šest decenija (1960.godine).

Marinković, koji je i predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, jedan od dva entiteta u BIH, kaže da bez popisa poljoprivrede, gdje bi se tačno znalo koliko čega u BiH ima i šta je potrebno, ni on ni drugi poljoprivrednici ne mogu proširivati proizvodnju.

˝Kada bi došlo do usklađivanja svih tih parametara koji su potrebni za jednu ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju, onda bih imao i sigurniji plasman i mogao bih planirati ili da povećavam broj krmača ili da proizvodim prasad za vlastiti tov i da tako ostvarujem veću dobit, i sebi, ali i društvu u kojem obitavam˝, ističe Marinković.

Popis poljoprivrede u BiH 2023. bez Zakona o popisu?

BiH nije uradila popis poljoprivrede, iako je praksa da se radi svakih deset godina.

Prema najavama iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH popis poljoprivrede u BiH trebao bi početi 2023. godine, kako bi se stekao uvid u stvarno stanje u poljoprivrednom sektoru.

˝Popis će pokazati tačan broj poljoprivrednih gazdinstava i članova njihovih porodica, raspoložive površine poljoprivrednog zemljišta, strukturu posjeda, te kvalitet i starost raspoložive mehanizacije, kako bi nadležne entitetske institucije mogle planirati i provoditi poljoprivredne politike˝, rekao je za RSE, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, inače kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata.

U skladu sa preporukama Svjetske agencije za hranu, popisi poljoprivrede trebalo je da se planiraju u periodu od 2019. do 2021. godine, što je većina zemalja i uradila.

Agencija za statistiku BiH je po zaključku Savjeta ministara BiH 2019. godine formirala Radnu grupu za izradu Zakona o popisu poljoprivrede u BiH, a popis je trebao početi 2020. godine.

Međutim, izradi Zakona usprotivili su se iz Vlade Republike Srpske (RS), tvrdeći da se radi o prenosu nadležnosti. Naime, Bosna i Hercegovina nema državno ministarstvo poljoprivrede, već dva entitetska.

Iz Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske za RSE kažu da se njihov stav nije mijenjao.

˝Stav Vlade Republike Srpske definisan je Zaključkom Vlade usvojenim na 22. sjednici održanoj 31.jula 2013. godine. Ovim Zaključkom Vlada Republike Srpske daje saglasnost da se popis poljoprivrede u BiH provede po usvojenoj jedinstvenoj metodologiji za provođenje popisa i na osnovu Odluka nadležnih institucija u BiH i Republici Srpskoj, a bez donošenja Zakona o popisu poljoprivrede na nivou BiH. U tom smislu je već postignut visok stepen saglasnosti svih uključenih institucija˝, navodi se u odgovoru entitetskog Ministarstva poljoprivrede.

U odgovoru se navodi i da su saglasni da se pomenuti popis provede, jer bi na taj način ˝omogućio nadležnim institucijama značajno kvalitetnije planiranje i sprovođenje poljoprivrednih politika˝.

Da se ovaj put neće ići u izradu Zakona koji je sporan za RS, potvrdio je i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

˝Insistirajući na poštivanju ustavnih nadležnosti, moj stav je da je potpuno neprihvatljivo da se donese zakon o poljoprivrednom popisu na nivou BiH, jer je to, kako sam ranije naveo, nadležnost Republike Srpske i Federacije BiH. Takav stav podržali su entitetski ministri poljoprivrede, kao i predstavnici Agencije za statistiku BiH, te federalnog i Zavoda za statistiku Republike Srpske˝, pojasnio je Košarac.

Umjesto Zakona usaglašena metodologija popisa

Umjesto usvajanja zakona, Agencija za statistiku BiH, te entitetski Zavodi za statistiku (Republike Srpske i Federacije BiH) usaglasili su se da će se donijeti jedinstvenu metodologiju organizacije poljoprivrednog popisa.

To bi, kako tvrde iz Republičkog Zavoda za statistiku RS, trebao biti dovoljan okvirni temelj za organizovanje popisa u poljoprivredi u BiH.

˝Statističke institucije smatraju da bi budući popis poljoprivrede trebao imati zajednički kompromisni pravni okvir koji bi obuhvatao pitanja poput vremena popisa, tijela za provođenje popisa, financiranja itd.˝, navode iz Zavoda za statistiku RS.

Iz Agencije za statistiku BiH su istakli kako je napravljena zajednička usaglašena Informacija o pripremi i provođenju Popisa poljoprivrede u BiH 2021.-2024.

˝Nakon povratnih informacija svih institucija, Agencija za statistiku BiH će, usaglašenu Informaciju i sve prateće dokumente, dostaviti Savjetu ministara BiH na razmatranje˝, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

Prema postignutom dogovoru poljoprivredni popis provodiće entitetska ministarstva poljoprivrede, a statističke agencije će vršiti obradu podataka.

˝U mapi puta koja je izrađena zajedno sa međunarodnim ekspertima u sklopu IPA projekta 5.0 Pilot project Agriculture statistics, popis poljoprivrede u BiH je predviđen da se provede u četvrtom kvartalu 2023. godine, a pilot popis poljoprivrede, na bazi kojeg bi se finalizirala metodologija popisa, u četvrtom kvartalu 2022. godine˝, pojasnili su iz Agencije za statistiku BiH.

Poljoprivrednici sumnjaju da će do popisa doći

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH kaže da zbog nepostojanja informacija o stvarnom stanju u sektoru poljoprivrede u BiH dolazi do raznih malverzacija.

˝Kad bi bio popis, znalo bi se tačno i moglo bi se pratiti gdje je šta i kako. To je ona osnova na kojoj bi se moglo raditi˝, smatra Bićo.

Sličnog je stava i Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljioprivrednih proizvođača RS.

˝Mi poljoprivrednici godinama tražimo taj popis. Nažalost, nikada nismo uspjeli da dođemo do toga, prije svega kako bi se spriječile malverzacije onih koji ne rade, a prikazuju da rade i uzimaju dio podsticaja koji im nikako ne pripadaju nego pripadaju pravim proizvođačima˝, poručuje Marinković, dodajući da svi poljoprivrednici u BiH insistiraju na popisu poljoprivrede, ali da s obzirom na ranija iskustva, ne vjeruju da će ga biti 2023. godine.

˝Skeptični smo da će naši političari opet imati silne razloge i ultimatume jedni drugima da se takvo nešto ne prihvati, jer mnogima očito ne odgovara da se zna sa čime tačno raspolažemo, kako bi radili malverzacije sa sredstvima˝, kazao je Marinković.

Bez popisa nema ni EU fondova

Bićo ističe da zbog nemogućnosti političara u BiH da postignu dogovor o bitnim stvarima se godišnje gubi stotine miliona nepovratne pomoći od evropskih fondova.

˝Evropa neće da razgovara na ovaj način na koji naša država funkcioniše. Neće da razgovaraju sa četrnaest nivoa vlasti, neće da razgovaraju ‘naćoravo’. Popis mora biti tačan, te stoke i svega što se tiče poljoprivrede, i to kao država Bosna i Hercegovina, a ne po entitetima, kantonima, distriktu. To je problem. Zato i gubimo ove fondove˝, smatra Bićo, te dodaje da je problem i što BiH nema ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou.

˝Jedina smo država u svijetu koja ga nema. To je stvar koju mi tražimo godinama, ne mogu da se dogovore. Tako će isto biti i sa popisom. Ovdje ni oko čega što je bitno za građane i za državljane ove države ne mogu se dogovoriti˝, zaključuje Bićo.

Da bez popisa poljoprivrede u BiH nema novih investicija niti novca iz EU Fondova potvrdio je i ministar Košarac.

˝Osim za vođenje domaće poljoprivredne politike, poljoprivredni popis je značajan i zbog usklađivanja statističkih podataka u BiH sa Eurostatom i povlačenja pretpristupnih sredstava iz fondova EU. Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH poljoprivredni popis značajno može da koristi, kako bismo mogli sa relevatnim međunarodnim finansijskim organizacijama, koje podržavaju razvoj poljoprivrede u BiH, zagovarati povlačenje sredstava i distribuciju putem entitetskih ministarstava˝, naveo je Košarac.

Popis poljoprivrede važan i za prehrambenu industriju

Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH smatra da se ovo pitanje bespotrebno godinama politizuje, iako se radi o važnom pitanju iz više segmenata. On napominje da su investicije u poljoprivredu zakočene ili usporene zbog nepostojanja jedinstvenih podataka.

˝Neki investitor koji želi investirati u neki prerađivački kapacitet, on mora imati kao ulazne podatke realno stanje svih poljoprivrednih kapaciteta koji bi eventualno mogli biti uključeni u taj potencijalni lanac˝, kaže Jašarspahić.

Mihajlo Vidić, potpredsjednik Privredne komore RS smatra da bi popis poljoprivrede u BiH bio od značaja za planiranje proizvodnje i njenog uvezivanja sa prehrambenom i prerađivačkom industrijom na bazi statističkih podataka, što sada nije slučaj.

˝Veliki broj proizvođača se često opredjeljuje za proizvodnju onih sorti koje su u prethodnoj godini imala značajnu potražnju i dobru cijenu, a onda zbog hiperprodukcije dođe do pada cijena i to nije sigurno. Da bi se obezbijedio siguran plasman i sigurna proizvodnja, mora se planirati taj plasman i proizvodnja u odnosu na resurse kojima se raspolaže. Tako bi se uvezale primarna poljoprivredna proizvodnja koja bi unaprijed mogla da ugovara sa prerađivačima, a oni bi dalje ugovarali sa partnerima na tržištu koji plasiraju robu˝, pojašnjava Vidić.

Iz Delegacije Evropske unije u BiH za RSE su izjavili da BiH treba ‘bez daljnjeg odlaganja usvojiti metodologiju, te definisati odgovornosti i budžetske aspekte novog popisa poljoprivrednih gazdinstava, što je naznačeno i u izvještaju uz Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, kao i u Izvještaju Evropske komisije o BiH iz 2020. godine’.

“EU je izdvojila 2 miliona eura kroz IPA-u 2019, za tehničku podršku statističkim institucijama u pripremi BiH za provedbu popisu poljoprivrednih gazdinstava. Iz tog razloga, usvajanje strateškog dokumenta u oblasti ruralnog razvoja u 2018. godini, otvorena je mogućnost da BiH dobije podršku EU kroz IPA-u II za ovu oblast. Kroz tekući projekat „EU4Agri“, EU daje podršku modernizaciji poljoprivrede i jačanju ruralne ekonomije, kroz usmjeravanje bespovratnih sredstva poljoprivrednicima, poljoprivredno-prehrambenim preduzećima i stanovništvu u ruralnim oblastima, kao i tehničku pomoć relevantnim institucijama. Ukupna vrijednost ovog projekta iznosi 20,25 miliona eura, od čega je EU obezbijedila 20 miliona eura”, navodi se u odgovoru iz Delegacije EU u BiH, te dodaje da će EU obezbijediti grantove poljoprivrednicima, poljoprivredno-prehrambenim preduzećima i stanovništvu u ruralnim oblastima za njihov oporavak od posljedica pandemije i jačanje kapaciteta.