Policija istražuje privatni gasovod između Hrvatske i BiH

Granična policija Bosne i Hercegovine (BiH) sprovodi istragu na području Broda na sjeveru BiH, gdje su 26. marta postavljene gasovodne cijevi duge oko 450 metara ispod korita rijeke Save, na granici između BiH i Hrvatske, potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz ove institucije.

Svevlad Hoffman, glavni inspektor i savjetnik direktora Granične policije BiH za RSE kaže da su dobili zvaničan akt od Ministarstva bezbjednosti BiH, te da rade na ispitavanju informacija u ovom slučaju.

˝Granična policija BiH postupa po dostavljenom aktu i provodi odgovarajuće izvide i kad oni budu okončani o njima će biti obavješteno Ministarstvo bezbjednosti BiH˝, rekao je Hoffman.

Riječ je o gasovodu između Broda u Bosni i Hercegovini i Slavonskog Broda u Hrvatskoj kojim će se sa hrvatskog gasovoda napajati Rafinerija nafte u Brodu, u vlasništvu ruskog ‘Zarubežnjefta’. Ovaj projekt dogovoren je sporazumom Vlade Hrvatske i Vlade bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske 31. oktobra 2017. godine, bez saglasnosti tadašnje vlasti države BiH.

Za RSE je potvrđeno da je Ministarstvo bezbjednosti BiH poslalo dopis Graničnoj policiji BiH da istraži postavljenje gasovodne cijevi ispod korita rijeke Save na području između Slavonskog Broda u Hrvatskoj i rafinerije nafte u Brodu u BiH, ali nisu odgovorili šta su konkretno tražili da se uradi po ovom pitanju.

Optužbe Džaferovića i Komšića

Zbog postavljanja gasovoda na međudržavnoj granici BiH i Hrvatske, bez odobrenja vlasti BiH, reagovali su članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić, koji tvrde da je riječ o povredi teritorijalnog integriteta BiH.

Džaferović je rekao kako je memorandum koji je potpisan 2017. ništavan, jer ga nije odobrilo Vijeće ministara BiH, Parlamentarna skupština BiH ni Predsjedništvo BiH.

“Ako su cijevi postavljene preko granice to predstavlja povredu teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine i to je vrlo ozbiljno pitanje za Graničnu policiju, Agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) i za Tužilaštvo BiH”, istakao je Džaferović.

Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, smatra da se ovdje radi ‘o agresiji na BiH’ i da Vlada Hrvatske mora zaustaviti radove na gasovodu preko rijeke Save dok se o ovom projektu ne očituju nadležne institucije BiH.

“Postavljanje instalacija u svojevrsnoj tajnosti, bez znanja državnih institucija BiH, očito je još jedan čin agresije na BiH, u okviru novog vida udruženog poduhvata, domaćih i inostranih aktera”, navodi se u saopštenju dostavljenom medijima iz Komšićevog kabineta.

Komšić ističe da Vlada Republike Hrvatske mora zaustaviti sve radove na plinovodu, jer se radi o udaru na suverenitet države Bosne i Hercegovine.

Iz kabineta predsjedavajućeg bh Predsjedništva Milorada Dodika nije odgovoreno na upit RSE o cijelom slučaju.

Prema Ustavu BiH, sve međunarodne ugovore moraju ratifikovati Parlament i Predsjedništvo BiH, dok je Savjet ministara BiH zadužen za njihovo sprovođenje. Ni jedna od ovih institucija nikada nije raspravljala niti dala saglasnost za ovaj projekt.

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković u novembru 2017. godine tvrdio je u slučaju potpisivanja protokola o gasifikaciji Rafinerije nafte Brod ˝kako nije riječ o klasičnom međunarodnom ugovoru, nego o protokolu kojeg se može kvalifkovati kao međunarodni akt˝.

Šta je cilj gasifikacije?

Detalji projekta gasifikacije Rafinerije nafte u Brodu dogovoreni su 2018. godine na sastanku predstavnika hrvatskih vlasti sa predstavnicima kompanije ‘Zarubežnjeft’ koja je vlasnik Rafinerije u Brodu.

Kako je tada rečeno, cilj projekta je da se prirodni gas koristi za proizvodnju u rafineriji zbog zaštite životne sredine i smanjenja zagađenja sumporvodonikom.

Tokom 2019. godine potpisan je ugovor o snabdijevanju prirodnim gasom između hrvatske kompanije ‘Crodux’, kao nosioca projekta gasifikacije i ruskog ‘Zarubrežnjefta’.

Postavljanjem gasovodnih instalacija ispod korita rijeke Save omogućava se priključenje Rafinerije u Brodu na hrvatsku gasnu mrežu kod čvora Slobodnica. Puštanje u rad direktnog gasovoda najavljeno je za drugi kvartal 2021. godine, a isporuka gasa bi rafineriji trebala početi 1. juna.

Rafinerija nafte Brod obustavila je proizvodnju 9. januara 2019. godine, zbog eksplozije na jednom postrojenju iz oktobra 2018. godine kada je poginuo jedan radnik.

Odgovor hrvatskog ministarstva

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za Radio Slobodna Evropa kažu kako su godinama pokušavali sa svim nivoima vlasti u BIH riješiti problem zagađenja zraka u Slavonskom Brodu u Hrvatskoj. U odgovoru ističu da je uključenost Hrvatske vezana isključivo za smanjenje onečišćenje zraka.

„Republika Hrvatska je bila uključena u interesu pronalaska najboljeg rješenja za stanovnike Slavonskog Broda, te je u tu svrhu potpisan sporazum s predstavnicima Republike Srpske, uz napomenu kako se radi o međunarodnom aktu koji nije pravno obvezujući i nema obilježja međunarodnog ugovora“, navodi se u odgovoru Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za RSE.

Dodaje se kako je projekt gasifikacije Rafinerije nafte Brod privatni projekt dva preduzeća, a ne međunarodni projekt.

„Radi se o produktovodu koji će isključivo za potrebe pogona Rafinerije dopremati plin, na način kako se sličnim produktovodom doprema sirova nafta za potrebe prerade, sve s ciljem zaštite okoliša i, prije svega, zdravlja ljudi na tom pograničnom području“, ističu u nadležnom ministarstvu, dodajući da je BiH ‘upoznata s ovim pitanjem kroz rad međudržavne Radne skupine za praćenje stanja zraka na području Slavonskog Broda i Broda, u kojoj sudjeluju predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine’.

Istovremeno, iz Rafinerije nafte Brod nisu odgovorili na upit RSE o tome da li je tražena saglasnost nadležnih organa BiH za postavljanje cijevi preko granice sa Hrvatskom, te ko je izdao dozvole i saglasnosti za postavljanje cijevi između BiH i Hrvatske.

Iz kompanije Crodux u odgovoru na upit RSE ističu da je projekt gasifikacije Rafinerije nafte Brod projekt dvije privatne kompanije koji se temelji na njihovim međusobnim ugovorima i važećim Zakonskim propisima.

„Projekt, „Plinofikacije Rafinerije nafte Brod“ je projekt dviju privatnih kompanija i temeljen je na njihovim bilateralnim ugovorima te pozitivnim zakonskim propisima koji se odnose na energetiku i građenje, a posebno Zakon o plinu RH i Zakon o gasu RS, te Zakon o građenju. Za cijeli Projekt postoje sve potrebne i valjane dozove koje uključuju i pravovaljane građevinske dozvole u RH i BiH te sve dokumente i prijave po tim dozvolama˝, navode iz Crodux-a.

Dodaje se da nije riječ o interkonekciji, odnosno spajanju transportnih gasnih sistema dviju država, već priključenje krajnjeg kupca na gasni sistem jedne zemlje, budući da kupac nema mogućnost priključenja u matičnoj državi.

Regulatorna komisija za energetiku RS o pitanju državne saglasnosti

Rafinerija nafte Brod podnijela je, 26. oktobra 2020. godine Regulatornoj komisiji za energetiku Republike Srpske zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje djelatnosti ˝trgovine i snabdijevanja prirodnim gasom˝. Regulatorna komisija za energetiku zvanično je dala dozvolu Rafineriji nafte Brod 25. marta ove godine.

Iz Regulatorne komisije za energetiku u odgovoru na upit RSE navode da, osim izdavanja dozvola za obavljanje djelatnosti, nemaju nadležnosti u pogledu izdavanja odobrenja za građenje ili građevinske dozvole.

˝Kada je u pitanju izgradnja nove infrastrukture, Regulatorna komisija je nadležna za pitanja izdavanja prethodnog odobrenja za izgradnju direktnog gasovoda, te za pitanja izuzeća za nove interkonektore˝, navodi se u odgovoru Regulatorne komisije, u kojem se dodaje da su 26. oktobra 2020. godine zaprimili zahtjev za izdavanje prethodnog odobrenja za izgradnju direktnog gasovoda od Akcionarskog društva „Rafinerija nafte Brod” i da je postupak po navedenom zahtjevu u toku.

Iz Regulatorne komisije ističu i da ˝prema odredbama Zakona o gasu i Zakona o energetici, isključivu nadležnost za izdavanje dozvole za obavljanje djelatnosti trgovine i snabdijevanja prirodnim gasom ima Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske, te da u ovom postupku nije predviđeno davanje bilo kakve saglasnosti od drugih institicija iz Republike Srpske ili sa nivoa Bosne i Hercegovine˝.

BiH bez Zakona o gasu

BiH nema zakon o gasu i električnoj energiji na državnom nivou kojim bi se ova oblast uredila. Donošenje zakona ne dozvoljava Republika Srpska, ocjenjujući kako se njime nadležnosti entiteta prenose na državu.

Na ovo su upozorili i iz Energetske zajednice koja je 17. januara uvela sankcije BiH zbog nepoštovanja Drugog energetskog paketa u sektoru gasa, Direktive o sumporu i gorivima, kao i Trećeg energetskog paketa za električnu energiju i gas.

Zakon o gasu entitet RS je usvojio 2018. godine, a 10. februara ove godine usvojene su i izmjene Zakona, kojima se omogućava distributerima prirodnog gasa da godinu dana rade bez dozvole i da pet godina mogu vršiti distribuciju gasa u ovom bosanskohercegovačkom entitetu.

U Federaciji BiH ne postoji zakon o gasu, već se ovo pitanje reguliše uredbom Federalne Vlade.

Entiteti samostalno rade na gasifikaciji

Osim priključenja Rafinerije u Brodu na Hrvatski gas, u Republici Srpskoj planiraju i gasifikaciju ovog entiteta ruskim gasom iz Srbije.

Sporazum o izgradnji gasovoda “Nova istočna interkonekcija Republike Srpske/BiH i Republike Srbije” potpisali su 16. marta u Banjaluci predstavnici Srbijagasa i javnog preduzeća “Gas-Res” iz Republike Srpske.

Kako je tada navedene ˝ovim gasovodom bi Republika Srpska i BiH trebale biti priključeni na gasovodni transportni sistem u Srbiji i na gasovod Balkanski tok˝.

Ni ovaj projekt za sada nema odobrenja vlasti BiH.

Uporedo, u Republici Srpskoj je u toku realizacija projekta ruskog Gasproma i preduzeće GAS RES koji su u decembru 2017. godine potpisali Sporazum za izgradnju novog gasnog postrojenja u Zvorniku u istočnom dijelu BiH, u kojem bi se vršilo utečnjavanje komprimovanog gasa.

Sa druge strane, u bh entitetu Federaciji BiH radi se na projektu „Južna interkonekcija“ u saradnji USAID-ovog projekta Asistencije energetskom sektoru u Bosni i Hercegovini i kompanije BH-Gas.

Ukupna vrijednost projekta je 196 miliona KM (oko 100 miliona eura). Projekt predviđa izgradnju gasovoda u dužini od 180 kilometara, od čega 160 kilometara prolazi kroz BiH.

Projekat bi trebao povezati trenutni transportni gasovod BiH sa hrvatskim sistemom gasovoda na potezu Zagvozd–Imotski-Posušje–Novi Travnik, sa odvojkom za Mostar.

Bosna i Hercegovina nema vlastitih nalazišta prirodnog gasa, pa se sve količine uvoze iz Rusije, preko transportnih sistema Ukrajine, Mađarske i Srbije. Trenutno postoji samo jedan ulaz gasa u BiH i to u mjestu Šepak kod Zvornika, na istoku BiH.

Većina potrošača gasa se nalazi na dijelu teritorije BiH na kojem je entitet Federacija BiH, a tranzit je pod kontrolom preduzeća u RS-u.