Inozemni dug 82,7% BDP-a, manjak bilance nakon 6 godina

Hrvatska narodna banka objavila je kako je manjak na tekućem računu hrvatske platne bilance za 2020. iznosio 379 milijuna eura, što je prvi manjak nakon šest godina. HNB je objavio i kako je bruto inozemni dug je na kraju 2020. iznosio 40,6 milijardi eura ili 82,7 posto BDP-a. Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u veljači ove godine porasla za 4,9 posto u odnosu na veljaču 2020. , objavio je pak Državni zavod za statistiku.

Prvi manjak hrvatske platne bilance nakon 6 godina

Nakon viška tekućeg računa platne bilance od 1,5 milijardi eura u 2019. godini, u prošloj je godini zabilježen manjak od 379 milijuna eura, ili 0,8 posto BDP-a, podatci su Hrvatske narodne banke. To je prvi manjak nakon šest godina, a ponajviše je posljedica pada prihoda od inozemnih turista, koji su više nego prepolovljeni u odnosu na 2019. godinu.

Više nego prepolovljeni prihodi od stranih turista

Podatci HNB-a pokazuju kako su lani prihodi od stranih turista ostvareni u iznosu od 4,8 milijardi eura, što je i više nego dvostruko manje od rekordne 2019. godine kada su ti prihodi iznosili 10,5 milijardi eura. Tako je lanjski turistički prihod pao na najnižu razinu još od 2004. godine, kada je Hrvatska od stranih turista ostvarila 4,6 milijardi eura. 

Cijela 2020. godina završila je s ukupno 7,7 milijuna dolazaka turista i njihovih 54,4 milijuna noćenja, što je bila na razini tek 37,5 posto odnosno 50 posto iz 2019. godine. Pritom su strani turisti, sa 6,1 milijun dolazaka i 43 milijuna noćenja, u 2020. godini bili na razini tek 33,4 posto dolazaka i 45,4 posto noćenja iz 2019. godine. 

Uvoz rastao sporije od izvoza

Nepovoljna su kretanja s podračuna usluga, prije svega turističkih, ublažena povoljnijim kretanjima na drugim podračunima, što se posebice odnosi na smanjenje manjka u robnoj razmjeni s inozemnstovom, zbog toga što je uvoz rastao sporije od izvoza.

Izvoz roba iz Hrvatske u prošloj godini iznosio 12,2 milijarde eura, što je za oko 700 milijuna eura ili 5,4 posto manje nego 2019. godine, dok je uvoz roba pao snažnije, za 10,7 posto, ili za 2,5 milijardi eura, na 25,3 milijarde eura. 

Inozemni dug 40,6 milijardi eura

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Bruto inozemni dug je na kraju 2020. iznosio 40,6 milijardi eura ili 82,7 posto BDP-a, što je za 0,4 postotna boda više nego na kraju rujna, pri čemu je porast omjera isključivo rezultat snažnog smanjenja nominalnog BDP-a, navodi Hrvatska narodna banka. Bruto inozemni dug u četvrtom se tromjesečju 2020., nominalno smanjio za 0,7 milijardi eura, a na razini cijele 2020. godine bruto inozemni dug je smanjen za oko 250 milijuna eura u odnosu na 2019. kada je iznosio 40,9 milijardi eura.

Najviše se smanjio dug središnje banke, za milijardu eura, kao rezultat smanjenja obujma repo poslova. Svoj su dug smanjili i ostali domaći sektori, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima, za 500 milijuna eura i to poglavito privatna nefinancijska poduzeća. Nasuprot tome, povećao se dug kreditnih institucija, za 600 milijuna eura, kao i države, za 300 milijuna eura, zbog zaduženja putem SURE programa – Europskog instrumenta za privremenu potporu za smanjenje rizika od nezaposlenosti.

Nastavljen rast industrijske proizvodnje

Hrvatskoj je u veljači industrijska proizvodnja porasla treći mjesec zaredom, i to znatno brže nego mjesec dana prije, što ukazuje na nastavak oporavka proizvodnje nakon lanjskog pada.

Državni zavod za statistiku objavio je kako je industrijska proizvodnja u veljači porasla 3,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na veljaču 2020. porasla 4,9 posto. Rast od 4,9 posto najveći je rast od kraja 2016. godine.

Nakon što je u prošloj godini industrijska proizvodnja pala za 3,4 posto, u prva dva mjeseca ove godine porasla je 3,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.