in

BiH dobila call centar za psihološku pomoć u pandemiji

Slatka-Tajna.Eu

Na svako kašljanje ili kihanje postajem uznemirena, odmah počnem da mjerim temperaturu kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) 35-togodišnja Sarajka, koja nije željela da objavimo njeno ime (identitet poznat redakciji).

„Nedavno sam imala upalu sinusa, koja je kasnije prouzrokovala i laringitis. Sve to je pratilo povećano lučenje sekreta. Izrevoltirana i isprepadana, nazvala sam Covid ambulantu i opisala svoje simptome, doktorica, koja je jako ljubazna bila, rekla je da to nisu simptomi korona virusa i da nemam potrebe se testirati“, priča ona.

Međutim, kaže kako je to nije umirilo.

„U napadu panike, rekla sam suprugu kako ja sigurno imam upalu pluća i da mi korona jede pluća. Toliki je strah, beznađe, toliki je osjećaj nemoći bio prisutan da nisam mogla da reagujem na adekvatan način“, ispričala je za RSE.

Ona je jedna od brojnih građana koji su potražili psihološku pomoć.

Telefonski razgovor sa psihologom iz Centra za mentalno zdravlje bio je učinkovit.

U osam Centara za mentalno zdravlje, koji djeluju u okviru Javne ustanove (JU) Dom zdravlja Kantona Sarajevo posljednjih 12 mjeseci bilježi se porast broja osoba kojima je potrebna psihološka podrška i pomoć.

„Kod ljudi se javlja strah prije svega od obolijevanja, uznemirenost, osjećaj nesigurnosti, ljutnja, zbunjenost, ali su to sve normalne reakcije na nenormalne uslove u kojima živimo, zbog vijesti koje čujemo, i zbog razmišljanja o opasnostima u kojima se nalazimo“, kaže voditeljica Centara za mentalno zdravlje, psihologinja Irma Džambo.

Zbog povećanog broja novozaraženih osoba korona virusom, odlukom Vlade KS, 19. marta je u okviru JU Dom zdravlja KS pokrenut Call centar za psihološku pomoć za sve građane koji u teškim uslovima pandemije COVID-19 imaju potrebu za tom vrstom zdravstvene usluge.

Građanima Kantona Sarajevo, svakim danom od 7.30 do 20 sati, na usluzi je pet telefonskih linija za psihološku pomoć, koji pružaju stručnjaci u Centru za mentalno zdravlje JU Dom zdravlja KS. Građani se mogu javiti na ove brojeve: 062 378 681; 062 378 827; 062 197 603; 062 378 992; 062 379 958.

Džambo kaže kako još uvijek nemaju statističkih podataka, jer je Call centar tek uspostavljen, ali da su proteklih pet dana imali značajan broj poziva građana.

„Okolnosti u kojima živimo više od godinu su bitno utjecali na naše mentalno zdravlje. Bilo smo izloženi velikom broju informacija, slušali smo različite stvari o virusu, što je zapravo dovelo do toga da osjećamo strah, nelagodu i nemir i povećan je broj takvih simptoma kod ljudi. Kod nekih ljudi razvilo se i depresivno reagiranje, često odreagujemo plačem što je zapravo, očekivana reakcija na uslove u kojima se nalazimo“, navodi Džambo za RSE.

Strah od nepoznatog

Tendenciju povećanog broja ljudi koji traže psihološku pomoć bilježe i u Domu zdravlja Mostar, na jugu BiH.

Većina simptoma sa kojima se ljudi javljaju podvodi se pod anksiozno-depresivne poremećaje, kaže za RSE psiholog u Domu zdravlja Mostar, Marko Romić.

„To obuhvata širok krug simptoma kao što su poremaćaj sna i prehrane, problemi u komunikaciji, gubitak volje i interesa za obavljanje svakodnevnih aktivnosti, smanjena koncentracija, potom tjelesni simptomi, kao što su gubitak daha, osjećaj stezanja u grudima, ubrzano lupanje srca, iznenadno preznojavanje , nestabilnost na nogama, grčevi, trnci“, objašnjava Romić.

Kakvo je mentalno zdravlje građana BiH tokom pandemije korona virusa pitanje je na koje niko ne može dati adekvatan odgovor, jer ne postoje sistematska i stručna istraživanja.

Psihologinja Nermina Vehabović Rudež, koja radi u Centru za mentalno zdravlje u Visokom, udaljenom tridesetak kilometara od Sarajeva, kaže kako je pandemija uticala na mentalno zdravlje ljudi na dva načina.

„Porastao je broj građana kojima je potrebna psihološka pomoć i podrška, to je s jedne strane, a s druge je to da ljudi više nemaju toliki stid od traženja pomoći, što smo do sada negdje imali kao praksu“, kaže Vehabović Rudež.

Ona navodi kako je mnogo njenih kolega svoje usluge stavilo na raspolaganje građanima i putem online platformi, te da na različite načine dolaze do ljudi, kako bi im pomogli.

„Nisu to uvijek strašne situacije. Nekada je dovoljan jedan razgovor, nekada terapijski pristup, nekada lijekovi. Anksioznost, kao strah od nepoznatog je najizraženija, jer su ljudi došli u situaciju kada se brinu šta će biti sutra, da li će moći ostvariti svoje planove, zadržati posao, ostvariti neke porodične planove. Virus ne možemo vidjeti, ne znamo odakle on stiže i ne znamo šta sve trebamo uraditi kako bi se zaštitili. To kod ljudi izaziva anksioznost, kao i strah od budućnosti“, navodi ona.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Isti strahovi i u Republici Srpskoj

Na početku pandemije građani u Republici Srpskoj (RS), jednom od dva entiteta u BiH, uglavnom su se javljali psiholozima zbog straha od nepoznatog virusa, kaže Irena Đumić Jurić Marijanović, psiholog i psihoterapeut.

„Ljudi su poslije godinu dana, prije svega, iscrpljeni, od svega, od mjera, od zakona i pravila koja su im negdje ograničila i slobodu kretanja, djelovanja i rada. Sve svoje psihološke mehanizme koje su imali da se s time nose, su poprilično iscrpili, i to je jedan razlog zbog kojeg anksioznost još više raste i prerasta sve više u panične poremećaje i opsesivno-kompulzivne poremećaje“, navodi ona za RSE.

Irena Đumić Jurić Marijanović je jedan od psihologa, koji svakodnevno pruža građanima psihološku pomoć i podršku u okviru projekta “Psihosocijalna podrška u vrijeme covid pandemije”.

Projekat je pokrenulo Društvo psihologa RS, a aktivna je SOS linija za stručnu psihološku podršku i pomoć stanovništvu u vrijeme pandemije uzrokovane korona virusom.

Psihološka podrška je specijalizovana i usmjerena je na pomoć za sve koji imaju pitanja i nedoumice vezano za svoje psihičko stanje u vrijeme uzrokovane pandemijom.

Linija je usmjena na sva pitanja za vrijeme koje osobe ili članovi porodica provedu u izolaciji, za sve koji su preboljeli COVID-19, ali se i dalje suočavaju sa posljedicama po svoje zdravlje ili zdravlje članova porodice.

„Ljudi se sada nose s time ili da su izgubili nekog od članova porodice, prijatelja, ili su u strahu od gubitka, jer čuju da se teška klinička slika brzo razvija, da se virus brže širi. Osim toga, ljudi se plaše od gubitka posla, većina problema sa kojima se nose su egzistencijalni. Ljudi su na izmaku snaga i ne znaju kako da se nose sa ovom situacijom“, navodi Jurić Marijanović.

Protiv virusa razumom, a ne strahom

Kako bi sačuvali mentalno zdravlje tokom pandemije korona virusa građani moraju svakodnevno raditi na jačanju vlastitih kapaciteta, kaže psiholog Marko Romić iz mostarskog Doma zdravlja.

„Vi izađite sada na ulicu vidjećete ljude, koji su u velikom strahu, nose masku, udaljavaju se od drugih, ponašaju se kao da je nekakav atomski-biološki rat, a ima i onih koji ne poduzimaju nikakve mjere, što također nije uredu. Korona nije izmišljen virus da nas plaši. To je činjenica kojoj moramo pristupiti zdravorazumski“, kaže Romić i dodaje kako je fizička aktivnost neophodna u doba pandemije.

„Nemojte samo sjediti i ležati. Izađite, u svakom gradu, selu ima dio gdje možete prošetati, napuniti svoje kapacitete, kako fizičke tako i mentalne. Ne prepuštati se stihiji, pandemija nažalost jeste činjenica, kojoj se moramo suprostaviti razumom a ne strahom“, navodi Romić.

Psihologinja Nermina Vehabović Rudež smatra kako je najbitnije fokusiranje na sadašnjost.

„To znači da život ne gledamo ni u prošlost, šta smo sve prošli, gdje smo bili i očajavati, jer ljudi su skloni tome da govore „kakav mi je ovo život, vidi šta sam sve prošao, ništa lijepo da mi se desi“, ali nije to tako. Nama se svaki dan desi nešto lijepo, ako to hoćemo da vidimo. Isto tako, odlaženje u budućnost je neefikasno i izvlači nam dosta energije. Zato budimo u sadašnjosti, radimo svoje poslove. Zabavljajte se, smijite se, to nam niko nije ukinuo. Listajte albume sa lijepim fotografijama, vratite uspomene na lijepa vremena i nadam se da će nam biti bolje“, poručuje Vehabović Rudež.

Broj zaraženih i umrlih u porastu

Posljednjih deset dana u Kantonu Sarajevo bilježi se u prosjeku oko 700 novozaraženih korona virusom. Stoga su kantonalne vlasti 18. marta uvele restriktivnije mjere. Zatvoreni su svi ugostiteljski objekti, a policijski sat je na snazi od 21 do 5 sati ujutro. Mjere su na snazi 15 dana.

Inače, na području cijele Federacije BiH (jedan od dva bh.entiteta) je na snazi policijski sat od 21 do 5 ujutro.

Istovremeno, Republički štab za vanredne situacije bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) odlučio je 21. marta pooštriti mjere, te na sedam dana uvesti restrikcije kako bi se spriječilo širenje zaraze korona virusom.

„Zabranjuje se rad ugostiteljskim objektima za ishranu i piće, uključujući i one koji funkcionišu samostalno ili u sklopu određenih objekata. Zabranjuje se rad uslužnim djelatnostima koje zahtijevaju odnos s korisnicima, poput frizerskih salona, djelatnosti za njegu i održavanje tijela, zabranjuje se rad bazena, wellnes i spa centara. Rad skijalištima, trgovačkim centrima, priređivačima igara na sreću izuzev onih koji to rade online“, rekla je ministrica trgovine i turizma RS Suzana Gašić na konferenciji za novinare.

Svjetska zdravstvena organizacija 11. marta je proglasila pandemiju. Ozbiljnost situacije shvatile su mnoge organizacije, javne i civilne, te privatne i ponudile su besplatnu psihološku pomoć kroz stručne savjete.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

OZBILJNA PEKARICA: Aleksandra Prijović pravi specijalitete

Mnogi rade pogrešno: Mlada kuharica otkrila jednostavnu metodu rezanja luka