in

Sud BiH: Dva i pol milijuna KM naknade štete za 52 oslobođene osobe / Bljesak.info

Slatka-Tajna.Eu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Država je u posljednje dvije godine na ime naknade štete isplatila oko dva i po milijuna konvertibilnih maraka (KM) zbog neosnovanog uhićenja i suđenja protiv 52 pravosnažno oslobođene osobe u Sudu Bosne i Hercegovine, pokazuju podaci Pravobraniteljstva.

Pravnici kažu da je veliki broj oslobađajućih presuda rezultat loših istraga Tužiteljstva BiH, navodeći da je podjednako važna i uloga Suda kod potvrđivanja optužnica.

Ismet Velić, državni pravobranitelj, u pismenom odgovoru Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine ( BIRN BiH), naveo je da je 29 osoba tijekom 2019. naplatilo odštetu u iznosu od 1.759.318 KM, dok je 701.364 protekle godine isplaćeno za 23 osobe.

Prema informacijama iz Pravobraniteljstva BiH ukupna vrijednost novca koji je država izdvojila za ovu namjenu u protekle dvije godine je 2.460.683 KM.

Osam osoba oslobođenih za ratne zločine tokom prošle i pretprošle godine naplatilo je naknadu štete zbog neosnovanog uhićenja, kažu za BIRN BiH iz Državnog suda, kao i da zbog Zakona o zaštiti osobnih podataka nije moguće znati kome je koji iznos isplaćen.

Pravnici smatraju da su glavni razlog za veliki broj oslobađajućih presuda nedovoljno  provedene ili nekvalitetne istrage, što je posljedica, kako navode, slabijeg rada Tužiteljstva BiH iz Državnog tužiteljstva nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH.

Nina Karačić, opunomoćnica Ramiza Halovića koji je pravosnažno oslobođen optužbi za zločin počinjen na području Kladnja, smatra da loše istrage rezultiraju optuženjem osoba koje nisu počinile zločine.

“Nisu ni Sud ni odvjetnici krivi za takvu situaciju nego Tužiteljstvo koje očito optužnice diže bez adekvatno provedene istrage u ratnim zločinima. Sud na osnovu dokaza, na osnovu obrane donosi oslobađajuću presudu i naravno da takva lica koriste svoju zakonsku mogućnost da traže naknadu nematerijalne štete”, kaže Karačić.

Britanska sutkinja Joanna Korner, nekadašnja viša tužiteljica Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), u izvještaju o napretku “Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u BiH” objavljenom u rujnu prošle godine navodi, između ostalog, da je došlo do pada kvaliteta rada na istragama i podizanjima optužnica za ratne zločine.

Ključna kvaliteta istrage

Ozrenka Jakšić, odvjetnica Gorana Sarića pravosnažno oslobođenog za genocid u Srebrenici, kazala je da su njemu isplaćena sredstva u iznosu od 24.650 KM za naknadu nematerijalne štete te troškovi postupka u iznosu oko 4.000 KM. 

Jakšić smatra da je za uspješnost odnosno neuspješnost vođenja krivičnih postupaka najznačajnija kvalitetna istraga.

“Ako je istraga nepotpuna i ako se ne pribavi dovoljan broj dokaza koji su bitni za krivično djelo povodom kojeg se vodi krivični postupak, podižu se optužnice na osnovu kojih se kroz postupak suđenja donose oslobađajuće presude”, kaže Jakšić, dodajući da je podjednako važan i postupak potvrđivanja optužnice te ocjena kvaliteta dokaza, čemu se prema njenom mišljenju ne pridaje dovoljan značaj.

Jakšić naglašava da se često poseže za mnogo težim kvalifikacijama nego što je to u suštini djelo koje opisuje optužnica.

“Samim tim je i dokazni postupak kompleksniji, širi i mnogo više dokaza bi se trebalo na kvalitetan način pribaviti i provesti da bi došlo do potvrđivanja takve kvalifikacije krivičnog djela”, pojašnjava Jakšić.

Prvostupanjsko vijeće Suda Bosne i Hercegovine je nakon osam mjeseci suđenja 12. ožujka 2021. godine donijelo presudu kojom je odbilo optužnicu protiv Adema Kostjerevca, optuženog za zločin u Zvorniku, jer nisu ispunjeni uvjeti za vođenje krivičnog postupka budući da tijekom istrage on nije ispitan u skladu sa zakonom.

Predsjedavajuća Vijeća Mira Smajlović je navela da zbog propusta u istrazi, Tužiteljstvo BiH nije moglo podići optužnicu, niti ju je sudac za prethodni postupak mogao potvrditi.

Kostjerevac je optužen da je, kao pripadnik Vojne policije Prve muslimanske brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), u periodu od 18. rujna do 4. listopada 1992. godine, ženu srpske nacionalnosti u selu Bajrići u najmanje dva navrata prisilio na seksualni odnos.

Kako se navodi u optužnici, žena je bila trudna i silovanje je uzrokovalo prekid trudnoće.

Suđenje Kostjerevcu počelo je u srpnju 2020. godine, mjesec dana nakon što je izručen iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, a na ovu presudu dozvoljena je žalba Apelacijskom odjeljenju Suda BiH.

Foto:Internet / Suđenje

Siniša Dakić, opunomoćnik Milorada Radakovića koji je u dva predmeta za zločine u počinjenje nad Prijedorčanima oslobođen krivice, ističe da je najviše zanemaren institut prethodnog preispitivanja tužbe.

Radaković je 2013. pravosnažno oslobođen krivice za sudjelovanje u strijeljanju oko 200 Prijedorčana na Korićanskim stijenama 21. kolovoza 1992. godine.

Pet godina kasnije Radaković je također pravosnažno oslobođen optužbi za sudjelovanje u ubojstvima pet članova obitelji Ećimović koja su počinjena u lipnju 1992. u prijedorskom naselju Tukovi.

“Kada se podnese prigovor na optužnicu umjesto da se u toj fazi postupka procjeni ima li dovoljno dokaza, ima stvarno slučajeva gdje nema ni bilo kakvih osnova sumnje da je lice to počinilo, ali se po toj nekoj inerciji vodi postupak – lakše da Sud na kraju presudi i to na kraju dovodi do ovakvih situacija da procesi traju tri ili četiri godine i na kraju je oslobođen, na kraju naravno naši budžetski korisnici sve to snose”, kaže Dakić.

Smajlović je tijekom izricanja prvostupanjske presude Kostjerevcu napomenula da su prigovori Obrane na nezakonito saslušanje Kostjerevca u istrazi odbačeni od suca za prethodni postupak.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Dakić kaže da su Radakoviću isplaćeni iznosi od 13.955 i 19.500 KM.

Nina Karačić, opunomoćnica Ramiza Halilovića oslobođenog za zločine u Kladnju, navodi da je njemu na ime nematerijalne štete isplaćen iznos od 11.970 KM sa zakonskim zateznim kamatama, ali da mu nije isplaćena materijalna šteta jer Sud nije utvrdio da mu je zbog izrečenih mjera zabrane bilo ugroženo poslovanje.

Duševna bol

Karačić pojašnjava da je iznos koji je isplaćen Haliloviću uobičajen kod naknade štete za duševnu bol zbog vođenja krivičnog postupka. Podsjeća da je ranija praksa bila da se isplaćuje naknada štete za vrijeme dok su osumnjičeni ili optuženi proveli u pritvoru.

“Međutim novija praksa Suda BiH govori o tome da pravo na nematerijalnu štetu imaju osobe zbog mjera zabrane koje im je Sud određivao naravno opet po zahtjevu Tužiteljstva”, kaže Karačić.

Zbog pritvaranja i određivanja mjera zabrane šteta od oko 120.000 KM je isplaćena i Mirsadu Vatraču, pravosnažno oslobođenom za ratni zločin počinjen u selu Serdari kod Kotor-Varoši, kazao je odvjetnik Fadil Abaz.

Na ročištu pred Sudom BiH njegova opunomoćnica Vildana Abaz tražila je da mu se na ime nematerijalne štete isplati 47.000, a zbog neosnovanog uhićenja 62.701 KM.

“Cijeneći dokaze koji su provedeni, smatramo da smo nesporno dokazali osnovanost tužbe i zahtjeva. Vatrač je u pritvoru proveo 415 dana, a pod mjerama zabrane 1.198 dana”, pojasnila je Abaz na ročištu.

Vještak ekonomske struke Nedeljko Tanasković je u ovom predmetu zaključio da je Vatračeva šteta po osnovu plata 62.701 KM. Vještak je pojasnio je da je za utvrđivanje visine naknade štete koristio dokumentaciju uloženu u spis, kao i platne liste koje mu je Vatrač naknadno dostavio, dodavši da je na uvid imao i potvrdu poslodavca iz Slovenije.

Foto: BIRN / Sud BIH

Visinu pretrpljenje boli na upravnim sporovima vještače stručnjaci medicinske struke.

Abdulah Kučukalić, vještak neuropsihijatar, u nalazu je naveo da je kod Ramiza Halilovića registrirao privremeni psihički poremećaj uzrokovan stresom, što je dovelo do umanjenja opće životne sposobnosti, kao i da je sudski postupak trajao pet godina.

Isti vještak konstatovao je pretrpljenu duševnu bol kod Milorada Radakovića zbog povreda slobode, osobnosti i dostojanstva u postupku u kojem je oslobođen optužbi za ratne zločine.

Kučukalić je na glavnoj raspravi po tužbi Radakovića protiv BiH kazao da je konstatirao duševnu bol, koja je 30 dana bila jakog intenziteta, 70 dana srednjeg i 250 dana slabog intenziteta.  

Prema informacijama iz Suda naknada štete je isplaćena i Zoranu Iliću, pravosnažno oslobođenom krivice za silovanje maloljetne ženske osobe na području Rogatice te Zijadu Hamziću i Nusretu Muhiću oslobođenima za zločine počinjene u Kladnju.

Ilićeva braniteljica Nada Mandić kazala je da je njemu isplaćeno 9.500 KM, a Kenan Hadžimuhović, Hamzićev i Muhićev opunomoćnik, ranije je za BIRN BiH potvrdio da im je isplaćeno po 10.000 KM.

Kako je navedeno u izvještaju Pravobraniteljstva BiH za 2019., pravo za naknadu štete zbog “neosnovanog uhićenja” propisano je za osobe koje su bile u pritvoru, a nije došlo do pokretanja krivičnog postupka ili je postupak obustavljen ili je pravosnažnom presudom oslobođena ili je optužba odbijena.

“Pravobranitejstvo BiH trenutno u radu ima 15 predmeta koji su zaprimljeni 2020. godine, a vezani su za naknadu štete zbog neosnovanog lišenja slobode i ukupna vrijednost tih sporova iznosi 635.160 KM. U 2021. godini još uvijek nemamo zaprimljenih predmeta po ovom osnovu”, naveo je u pravobranitelj Velić.

Pravobraniteljstvo BiH ne vodi podatke o kojim je krivičnim djelima prethodno vođen postupak za koji oslobođeni tuže državu, a zbog Zakona o zaštiti osobnih podataka ne mogu se priopćiti njihova imena.

Iz Državnog suda su naveli da je za naknadnu štetu po Zakonu o krivičnom postupku BiH za 2019/2020. godinu pravosnažno završeno 28 predmeta, a ukupan dosuđeni iznos za pravosnažno okončane parnične predmete je 584.641 KM.

U tom periodu pred ovim je Sudom pravosnažno okončano osam predmeta ratnih zločina i 20 organiziranog kriminala.

Iz Suda BiH navode da je vrijednost spora po tužbi javni podatak, dok dosuđeni iznos u parničnom postupku spada pod pravo na privatnost.


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

BLISKI SUSRETI: Sandra Rešić i Anđelo Ranković se zanijeli

DRON DIPLOMATIJA: Turska i S. Arabija postigle dogovor o zajedničkoj proizvodnji dronova