Redakcija
Izvoz mlijeka u prvih devet mjeseci prošle godine iznosio je 70,9 miliona KM, što je za 13,8 posto manje nego u istom periodu 2019. godine, dok je uvoz iznosio 118 miliona KM, što je za 11,6 posto manje.
Podaci su ovo Vanjskotrgovinske komore BiH, a sagovornici “Nezavisnih” istakli su da je samo prošle godine 15 miliona litara mlijeka u BiH ostalo neiskorišteno.
“Pokrivenost uvoza izvozom prošle godine iznosila je 59,7 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit mlijeka i mliječnih prerađevina bio 47,9 miliona KM“, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH.
Dodali su da se bilježi rast izvoza mlijeka za 12,2 posto, a mlijeka i pavlake, koncentrisanog mlijeka i sa dodatnim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje za 17,2 posto.
“Zabilježeno je povećanje izvoza i sira i skute za 9,6 posto te maslaca i mliječnih namaza za 6,7 posto“, kazali su iz ove komori.
Sa druge strane, evidentan je ogroman pad izvoza mlaćenica, kiselog mlijeka i pavlake, jogurta, kefira i zakiseljenog mlijeka.
“Ogroman pad izvoza primjećujemo kod ovih mliječnih prerađevina i to vrijednosno za 17,7 miliona KM“, naveli su u VTK BiH.
Najviše mlijeka i mliječnih proizvoda prošle godine iz BiH je izvezeno u Srbiju.
“Ključna tržišta u 2020. godini su bila Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Sjeverna Makedonija te Kosovo“, zaključili su u VTK.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mljekara RS, u razgovoru za “Nezavisne” rekao je da je tokom prošle godine čak 15 miliona litara mlijeka bilo tržišni višak.
“Razlog za to je pandemija virusa korona, koja je oslabila kupovnu moć građana“, kazao je Usorac te dodao da je pandemija najlošije uticala upravo na poljoprivredne proizvođače mlijeka.
“Mi smo tu izvukli deblji kraj, jer nemamo kome prodati svoje proizvode“, rekao je Usorac.
Mišljenja je, kako kaže, da je slaba kupovna moć građana razlog i velikog pada uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, a ne to što su građani u prvih devet mjeseci prošle godine kupovali više domaćih proizvoda.
