Redakcija
Tri i pol tjedna nakon razornog potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji i dalje traje sanacija, kao i stambeno zbrinjavanje onih koji su ostali bez svojeg doma – šteta je dosad prijavljena na 35.000 tisuća stambenih objekata, a čak 70000 ih je privremeno ili trajno neuporabljivo. Stoga je prioritet nabava kontejnera i mobilnih kućica.
Petrinju je posjetio slovenski ministar vanjskih poslova Anže Logar, u pratnji domaćina Gordana Grlića Radmana. Nakon obilaska vojarne, jednoj je petrinjskoj obitelji predao donaciju iz Slovenije – montažnu kućicu.
Razmjeri štete u Petrinji golemi su, uvjerio se slovenski ministar Logar.
– U šoku sam, čovjek si teško to predoči, na televizijskom ekranu izgleda drukčije nego u živo – ovo sad ima drukčiju dimenziju jer praktički je cijela ulica porušena, rekao je.
➡️ Zahvala Slovencima, njihov ministar u Petrinji
➡️ Iz Petrinje se u Dnevnik HTV-a s najnovijim informacijama javila novinarka Nikolina Ćosić.
– Dvadeset i pet dana nakon potresa neki Petrinjčani i dalje nemaju krov nad glavom. Na cijelom potresom pogođenom području predano je više od 2000 zahtjeva za mobilne kućice i kontejnere.
Radova na najvećem kontejnerskom u Petrinji ni danas nema. Gradonačelnik Darinko Dumbović izrazio je nezadovoljstvo brzinom radova jer se na Sajmištu, gdje treba niknuti naselje s dvjestotinjak stambenih i poslovnih kontejnera, ni danas nije radilo. Rekao je kako je pokrenuo tu temu na gradskom stožeru i kako će o tome razgavarati s ministrom Tomom Medvedom da vidi gdje je zapelo.
Iz Stožera objašnjavaju kako je to gradski projekt, Dumbovićev projekt, i da je država pomogla na način da je vojska danima pripremala teren kako bi mogli ići daljnji radovi, javila je Ćosić.
Dobra vijest za Petrinjačne je da je voda iz vodovoda sigurna za piće.
U Petrinji su danas bili seizmolozi i postavljali su uređaje koji prate sve promjene. Ti će seizmološki instrumenti osjetiti i manja podrhtavanja. Seizmolozi kažu kako je serija malih potresa normalna i kako je područje tek na početku te serije no i da za jaki potres nema velike vjerojatnosti, izvijestila je Ćosić u Regionalnom dnevniku HTV-a.
– Postavljen je seizmograf i akcelerograf. To su dva tipa instrumenata koje smo hitno dobili od Vlade prošli tjedan. Ukupno ih ima 20 jednih i 20 drugih i namijenjeni su svi za postavljanje na uže i šire epicentralno područje. Trudimo se što prije postaviti sve instrumenta kako bismo polovili svu seriju naknadnih potresa koji se svakodnevno događaju, rekao je seizmolog Krešimir Kuk.
Donosimo i izjave tamošnjih stanovnika.
➡️ Nova velika donacija stigla je iz Baden Virtemberga u Lekenik, u centar za kontejnere koji se šalju na stradala područja. U trećoj je donaciji iz te njemačke pokrajine 18 stambenih kontejnera i jedno sanitetsko vozilo za sisačku opću bolnicu. A u središtu Siska, iz teško oštećene zgrade glazbene škole spašava se vrlo vrijedna oprema. Izvlačenje klavira počelo je jutros i moglo bi potrajati do večeri.
➡️ U Lekenik stigla nova donacija iz Njemačke
➡️ U Glini je do sada prijavljeno 4500 oštećenih objekata, pregledano ih je oko 3500. Novu štetu stanovnici prijavljuju svakog dana – 800 objekata ima crvenu naljepnicu. Donacije stižu i na to područje. Radi se na stambenom zbrinjavanju koje je sada prioritet u cijeloj Banovini. Trenutačno su najpotrebniji kontejneri, a kakvo je stanje ondje, provjerio je novinar HRT-a Šime Vičević.
– Doprema kontejnera ovisi o dinamici isporuke kontejnera iz domaće proizvodnje jer je ideja da hrvatski proizvođači namire što je više moguće potrebe stanovnika za ovakvim oblikom smještaja. Iz gradske uprave Gline poručuju da bi kontejnersko naselje trebalo niknuti kroz desetak dana. No nedostatak kontejnera jedna je od navjećih problema stanovnika jer ih je dosad dopremljeno tri puta manje nego što je broj zahtjeva, rekao je Vičević u Dnevniku HTV-a.
Poteškoće predstavljaju odroni i klizišta prema manjim naseljima.
Svakog dana štete je sve više, i dalje su na terenu sve službe unatoč lošem vremenu. Javio se iz šatora za podjelu hrane građanima. U šator stiže 2000 obroka. U njemu se podijeli tisuću obroka građanima i volonteirma, a tisuću obroka se odvozi na teren, na različite destinacije u 69 naselja.
➡️ Svakodnevno stižu nove prijave štete, potresi ne prestaju čak i na objektima koji su pregledani, rekao je studiju HTV-a u Glini njen gradonačelnik Stjepan Kostanjević.
– Imamo 800 objekata pod crvenom oznakom. Isto toliko ih je sa žutom. Oko 2000 ih je sa zelenom oznakom, ali se na njima trebaju odraditi sanacije i nisu odmah za uporabu, rekao je.
– Samo 64 objekta su dobili bijelu, odnosno nisu oštećeni. Štete će biti i na infrastrukturi, a pojavljuju se i nova klizišta, novi odroni i to nam otežava i prometovanje i opskrbu građana. Zaprimljeno je 746 zahtjeva za kontejnerima. Do sada je dostavljeno oko 236 kontejnera, te još 30-ak u privatnom aranžmanu. U pripremi je i izrada kontejnerskog naselja, dodao je.
➡️ Varaždinski župan Radimir Čačić proglasio je prirodnu nepogodu od potresa za područje gradova Lepoglave i Varaždinskih Toplica te općine Bednja. Iako nije bio razoran kao na Banovini, šteta se procjenjuje na 19 milijuna kuna. No unatoč šteti – sjever Hrvatske pomaže onima koji su izgubili sve. Tako su danas donirali kontejnere za stanovanje.
➡️ A koliko je bio razoran potres koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju dokazuju i štete na mnogim sakralnim objektima čak s udaljenog područja Varaždinske biskupije. Stara župna crkva sv. Fabijana i Sebastijana u Varaždinu, koja je stradala u Domovinskom ratu, zatim obnovljena, ponovno je zatvorena. U lošem je stanju i župna crkva u Maruševcu.
Uz glavnu prometnicu, u varaždinskoj Optujskoj ulici, već 4 stoljeća stoji crkvica svetog Fabijana i Sebastijana. Iako su se vjernici posljednjih godina u njoj okupljali vrlo rijetko, od sada više neće moći ni ući. Razlog – velika oštećenja nakon nedavnog potresa u Banovini. Stoga kapelica ostaje zatvorena do daljnjega.
Samo 20 kilometara dalje, veliku štetu pretrpjela je i župna crkva u Maruševcu. Naizgled djeluje netaknuto, no velik broj pukotina na zidovima, pročelju, svodovima i podu pokazuje pravo stanje.
➡️ Novinarka Radio Petrinje Kristina Jakopović javila je za Hrvatski radio da je jače podrhtavanje zabilježeno u 2.49 (2,3 prema Richteru). Tlo stalno podrhtava, a uglavnom su to kratke eksplozije, rekla je.
– Ima jako puno ljudi koje treba zbrinuti u kontejnere, ali sve se više javljaju i obrtnici koji žele početi funkcionirati, rekla je.
➡️ S plućnog odjela sisačke bolnice, koji se nalazi u Petrinji, apeliraju da su im potrebna dva kontejnera. Kontejneri i mobilne kućice u ovom su trenutku najpotrebniji, rekla je Jakopović.
➡️ Sanacija štete i stambeno zbrinjavanje ljudi koji su ostali bez krova nad glavom, svakodnevica su u Sisku, Petrinji, Glini i okolnim mjestima.
Na terenu su i dalje vojska, vatrogasci, volonteri. Iza njih je 450 saniranih kuća, 100 stambenih i više od 100 poslovnih kontejnera bit će na petrinjskom sajmištu, gdje se gradi poduzetnički centar. Trebao bi biti gotov za najviše tri tjedna.
– Napravit će se malo igralište za djecu, bit će reciklažno dvorište, asfaltirani putevi. Javnu rasvjetu je donirao Grad Zagreb. Bit će i psihosocijalni centar za pomoć građanima koji će organizirati Crveni križ – i igraonica za djecu. Mi ćemo se kao inženjeri volonteri uključiti u ovaj projekt, da se u što kraćem vremenu napravi i da omogućimo da se ljudi koji su još uvijek u svojim automobilima, koji nemaju siguran smještaj, što prije smjeste u tom dijelu Petrinje gdje će im biti dom, nadam se ne dugoročno. Ali moramo biti svjesni da će obnova potrajati. Mi ćemo napraviti siguran dom za sto obitelji, poručio je, podsjetimo, u četvrtak Krunoslav Komesar iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo.
➡️ Obnova mora biti brza i efikasna, rekao je u središnjem Dnevniku HTV-a Ivan Celjak iz Radne skupine za izradu Programa revitalizacije Sisačko-moslavačke županije.
➡️ Za ublažavanje posljedica i pomoć Hrvatskoj nakon potresa glasovalo je 677 eurozastupnika, samo ih je pet bilo protiv. Time je Europski parlament izglasovao rezoluciju kojom je pozvao Komisiju na brzu pomoć, stručnu obnovu i izgradnju infrastrukture te da se razmotri produljenje 18-mjesečnog roka za korištenje novca iz Fonda za solidarnost. Inicijator rezolucije je eurozastupnik Valter Flego – a u izradi su sudjelovali svi hrvatski europarlamentarci.
