Redakcija
Centralna izborna komisija (CIK) BiH poslije više od dva mjeseca i nakon što su istekli svi mogući rokovi donijela je odluku o poništavanju izbora u Srebrenici i Doboju.
Tačnije, izbori su poništeni na većini biračkih mjesta, što se moglo i očekivati s obzirom na to da su bošnjačke partije koje kontrolišu četiri od sedam članova CIK-a od početka bile za poništavanje izbora u tim lokalnim zajednicama, posebno u njima važnoj Srebrenici.
“Podsjećam da na dan izbora nismo imali gotovo nijedan prigovor na biračkim mjestima u Srebrenici. CIK je olako u slučaju Srebrenice donio odluku o otvaranju postupka po službenoj dužnosti”, rekao je tokom sjednice CIK-a Vlado Rogić, član CIK-a, i možda na najbolji mogući način rekao o čemu se zapravo radi. Uzgred, Rogić je jedini član CIK-a koji nije glasao za ovu odluku.
Odmah nakon završetka izbora i kada se vidjelo da će Mladen Grujičić obnoviti mandat i ponovo biti prvi čovjek Srebrenice, moglo se naslutiti da će izbori u ovoj lokalnoj zajednici biti poništeni, dok je u slučaju Doboja situacija malo drugačija jer u tom gradu već na dan izbora moglo se naslutiti da nešto ne štima i da se igra neka igra koja je pobjedom opozicije u Banjaluci i Bijeljini prešla na neki viši nivo. Logikom CIK-a, koju su primijenili u Srebrenici i Doboju, trebalo bi poništiti izbore u sve ijednoj lokalnoj zajednici, jer ono što je tamo urađeno, može se vidjeti u svim izbornim jedinicima kako na opštim, tako i na lokalnim izborima.
Ipak, treba sačekati konačnu odluku Suda BiH, jer treba se sjetiti CIK-ove odluke u vezi sa Ujedinjenom Srpskom, koja je kao i ova u vezi sa Srebrenicom i Dobojem bila politička, ali se na kraju nije održala.
U slučaju da se odluka CIK-a potvrdi u Sudu BiH, što nije isključeno, i da na ponovljenim izborima dođe do drugačijeg rezultata, biće zanimljivo pratiti izbore 2022. godine, ako ih uopšte i bude.
