Fašisti mogu biti sklonjeni sa tabli ulica u BiH

Nino živi u Ulici Mile Budaka, pripadnika ustaškog pokreta i nekadašnjeg ministra prosvjete, pa vanjskih poslova Nezavisne države Hrvatske (NDH), u tzv. zapadnom dijelu Mostara, grada na jugu Bosne i Hercegovine (BiH).

To je jedna od četiri ulice u tom gradu koje nose nazive po zvaničnicima ustaškog režima, koje je sredinom 90-ih godina prošlog vijeka preimenovalo tadašnje Općinsko vijeće Mostara u dijelu grada kojeg je kontroliralo Hrvatsko vijeće obrane (HVO).

Nakon rata, u dva mandata, Gradsko vijeće Mostara je imalo posebnu komisiju za izmjenu naziva tih ulica, ali to nikada nije učinjeno.

Zastupnički dom Parlamenta BiH je usvojio 11. januara Inicijativa u kojoj se od nadležnih predstavnika vlasti na nižim nivoima (gradovi i općine) traži da zamijene nazive ulica, trgova, škola i ustanova koje nose imena po osobama koje su pripadale fašističkim snagama u Drugom svjetskom ratu.

Nino za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako mu to ne ulijeva da će se nešto promijeniti.

“To je stara priča, priča koja se ovdje priča već 20 godina”, kratko je Nino prokomentarisao svoja očekivanja za RSE.

Žitelji banjalučke ulice Rade Radića, uglavnom, ne znaju po kome je ona dobila naziv ili ne žele govoriti o izmjeni naziva te ulice.

Rade Radić bio je četnički vojvoda, koji je djelovao pod okriljem Draže Mihailovića, te je sa jedinicama NDH učestvovao u borbama protiv Narodno- oslobodilačke vojske Jugoslavije. Nakon završetka rata je uhapšen i osuđen na smrt.

Oni koji znaju, smatraju kako takvi ne zaslužuju ulicu nigdje u BiH. Veljko Živković potiče, kaže iz partizanske porodice, a Radićevu bi ulicu, da se njega pita, preimenovao.

“Kao i u Sarajevu neke ulice tako i u Banjoj Luci i drugdje. Jure Francetića ulica, pa gdje to ima, a zna se ko je bio Jure Francetić?”, ocjenjuje za RSE.

Na desetine je primjera ulica i ustanova koje u Sarajevu nose nazive po fašističkim saradnicima.

Tako se po Mustafi Busuladžiću, koji je podržavao nacističke stavove i progon sarajevskih Jevreja, zove jedna škola u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Svoju ulicu u Sarajevu ima i Husein Đozo, koji je bio imam 28. regimente Handžar divizije, jedne od vojnih jedinica NDH. Nakon Drugog svjetskog rata osuđen je na pet godina zatvora i na gubitak građanskih prava.

Osim njega, jedna od ulica je odbila ime i po zagovorniku formiranja Handžar divizije, Muhamed efendiji Pandži, jedinom hodži (muslimanski vjerski službenik) u povorci NDH koja je u maju 1941. prošla kroz Sarajevo.

U toj ulici živi Fatima Kulić. No, ona ne zna, kaže, istorijsku pozadinu.

“Ja sam poslijeratno dijete, onog rata, i nisam ni učila tu istoriju duže od četiri razreda”, odgovara Fatima na pitanje zna li ko je bila ličnost čiji naziv nosi ulica u kojoj živi. Ako je, kaže, nešto sporno, ima drugih imena koja su se mogla dati, pa “neka ih mijenja ko misli da treba”.

Žarko Đorđić je vlasnik zanatske radnje u istoj ulici u Sarajevu. Izuzev da je bio vjerski službenik, o efendiji Pandži ne zna ništa.

“Sve što se nije učilo u školama, ja to ne znam”, govori Đorđić, ali podržava svaku inicijativu da “neko ko je bio na strani neprijatelja ne treba da ima takve zasluge”.

Nazivi ulica sramota za BiH

Posljednju Inicijativu o izmjenama naziva ulica i ustanova, usvojenu u Parlamentu BiH, predložio je zastupnik Naše stranke, Damir Arnaut. Odnosi se, kako kaže za RSE, na cijelu teritoriju BiH, jer je “na sramotu cijele države, svih njenih građana, te pogotovo, lokalnih zajednica da takvi nazivi uopšte postoje”.

Arnaut dodaje i da o sudbini njegove inicijative “oni koji odlučuju se ili ne izjašnjavaju, ili je smatraju sporednim pitanjem, koje kada dođe na red, biće i riješeno”.

Upravo tako Milorad Simić, načelnik Dervente, na sjeveru BiH, u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS), komentariše za RSE mogućnost da se ulica Draže Mihailovića u tom mjestu preimenuje.

“Šta hoćete od mene? Da mijenjam ulicu!? Ma da mi je da očuvam biće 16 godina staro, pobijelio sam, bolan, za ovo. Nije došlo na red. Doći će, ako bog da”, kaže Simić, te dodaje kako je “previše sam mali da se igra velikih stvari”.

Komisija da odredi ko je bio fašista

U Skupštini Kantona Sarajevo, koja daje konačnu riječ o promjenama naziva ulica u Sarajevu, u junu 2020. godine su odbili inicijativu zastupnika Socijaldemokratske partije BiH (SDP) o promjeni naziva ulica i ustanova koje nose ime po ličnostima povezanim sa fašističkim režimom iz Drugog svjetskog rata.

Zamjenik predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo Vibor Handžić smatra kako se nijedna inicijativa ne smije odbaciti u startu zbog različitih pogleda, već treba tražiti načina da se ona provede.

“U Skupštini Kantona Sarajevo neki, kako sam shvatio, koji nisu bili za tu ideju, nisu zato što nisu za to, neki iskazuju stavove da bi trebalo napraviti neku stručnu komisiju koja će davati mišljenje da li je persona koja se problematizira pripadnik fašističkog pokreta ili ne, te da bi na osnovu takvog nalaza mi trebali postupati”, kaže Handžić koji podržava Arnautov prijedlog jer, “koketiranje sa fašizmom neće odvesti nigdje dobro”.

Inicijativa o izmjeni naziva ulica i ustanova, usvojena 11. januara, nije prva koju je donio Zastupnički dom BiH.

Isti je Dom 2016. godine većinom glasova podržao inicijativu zastupnika Denisa Bećirovića o ukidanju naziva ulica u Mostaru nazvanih po zvaničnicima ustaškog režima, ali ona nikada nije provedena.

Tri verzije istorije

Arnaut smatra da bi nova inicijativa, zbog podrške ubjedljive većine u oba bosanskohercegovačka entiteta, koje čine stranke koje su na vlasti i na nižim nivoima, mogla dobiti i sretniji kraj od prethodne. Prednost je, kaže i što adresira problem na cijelu BiH.

“To je bila lokalizovana poruka, to je i bio najveći problem s njom što se fokusirala samo na ulice u Mostaru, a zaboravilo se da imamo ulicu usred Sarajeva nazvanu po SS-ovcu Sulejmanu Pačarizu, da ne govorimo o ostalim primjerima, da imamo ulicu u Banjoj Luci nazvanu po četniku Radetu Radiću, koji je odgovoran direktno za smrt velikog broja ljudi, da imamo trg Draže Mihajlovića u Bijeljini”, ocjenjuje Arnaut.

Kako su, ipak, ove inicijative neobavezujuće za niže nivoe, Sead Đulić, predsjednik Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata BiH (SABNOR-a BiH) ne vjeruje u njihovu provedbu.

“Živimo u državi u kojoj se ni obavezujuće odluke Ustavnog suda ne poštuju, a kamoli da se poštuje neobavezujuća inicijativa Parlamentarne skupštine BiH”, smatra Đulić, ali i dodaje da činjenica da je prvi put da inicijativa ovog tipa uopšte dobije potrebnu većinu u državnom Parlamentu, daje “neki nagovještaj da će se ubuduće ponešto moći i raditi na tom planu”.

Dok normalne, zapadne, razvijene zemlje daju nazive ulicama “po cveću i bilju i niko nema ništa protiv, mi kroz tri verzije istorije i rehabilitacijom onih koji su dokazano bili fašisti”, ocjenjuje Banjalučanin i potpredsjednik SDP-a BiH Vojin Mijatović.

“Da je postojalo negovanje tradicije Narodnooslobodilačke borbe (NOB-a), i da se vodimo ovom inicijativom, i oni koji su kao pravednici izašli iz Drugog svetskog rata, mi ne bi davali nazive ulica po onima koji su ukaljali čast svih naroda i narodnosti u Drugom svetskom ratu. Mislim da će, nažalost, ova inicijativa ostati mrtvo slovo na papiru i da ćemo mi, pre ili kasnije, u Bosni i Hercegovini, nažalost, morati da zakonski definišemo ovakve stvari koje samo derogiraju dalje društvo u Bosni i Hercegovini”, kaže Mijatović za RSE, te dodaje kako sumnja u to da će vlasti u Banjoj Luci nešto da promijene na tom planu.

Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković nije odgovorio na pitanje RSE o tome hoće li primijeniti ovu inicijativu.

Evropska komisija ‘svjesna stanja’

O problematičnim nazivima ulica i ustanova u BiH govorilo se i u Evropskom parlamentu čija je zastupnica Dominque Bild u septembru 2020. zatražila očitovanje od evropskog komesara za proširenje Olivera Varhelyija šta će uraditi o pitanju uklanjanja naziva ulica po kontroverznim ličnostima iz Drugog svjetskog rata.

U odgovoru Varhelyi je naveo kako je Evropska komisija “svjesna da nekoliko ulica nosi naziv po kontroverznim osobama koje se povezuju sa Drugim svjetskim raton, ali i osuđenima za zločine počinjene od 1992-1995. godine”.

“Komisija pomno prati ovo pitanje i nastavit će uvoditi u politički dijalog sa BiH potrebu da se učine konkretni koraci kako bi se stvorila atmosfera za pomirenje s ciljem prevazilaženja naslijeđa rata”, istakao je Varhelyi u odgovoru, te dodao kako se zemlje kandidati i potencijalni kandidati pozivaju da krivično kazne javno odobravanje ili negiranje ili grubu banalizaciju genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Heroji posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini, poput Srđana Aleksića iz Trebinja, koji je spasio život svog sugrađanina Bošnjaka, ne dobijaju svoje ulice.

Samo tri ulice, primjerice, u Sarajevu, Podgorici i Novom Sadu, dobile su ime po njemu, ali nijedna u entitetu Republika Srpska.