in

Računi ruskog tajkuna sa bh. državljanstvom blokirani, pa odblokirani

Poslovni računi kompanija “Comsar Energy Republika Srpska”, u vlasništvu ruskog milijardera Rašida Sardarova (Rashid) trenutno su aktivni, potvrđeno je nezvanično za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz jedne od komercijalnih banaka u kojoj njegova firma ima račun.

Taj podatak u suprotnosti je sa onim koji je nedavno objavila Centralna banka Bosne i Hercegovine (BiH) kako su računi ove kompanije blokirani. Centralna banka BiH kao razlog blokade računa navela je neplaćanje dobavljača, blokadu po sudskim presudama, blokadu Poreske uprave zbog neplaćenih poreza i doprinosa, kao i neispunjavanje obaveza po kreditima.

Izvor (identitet poznat redakciji) iz jedne od komercijalnih banaka, koji je za RSE potvrdio da su računi ipak aktivni, navodi kako je ta kompanija zabilježila velike gubitke.

Ko je Sardarov?

Rašid Sardarov je vlasnik naftne kompanije “South-Urals industrial Company”, kao i izdavačke kuće “Sovershenno Sekretno”.

Odlukom Vijeća ministara BiH 21. novembra 2011. je, kao značajan investitor, dobio bh. državljanstvo. U BiH je prisutan od 2011. godine i četiri njegove firme koje se bave termoenergijom, hidroenergijom, eksploatacijom krečnjaka, trgovinom električnom energijom i hotelijerstvom posluju u okviru kompanije “Comsar Energy Republika Srpska”.

Sve firme u BiH su u potpunom ili većinskom vlasništvu njegove offshore kompanije “Comsar Energy” LTD sa Kipra.

“Comsar Energy Republika Srpska” sa bosanskohercegovačkim entitetom Republika Srpska (RS) ima potpisane ugovore o koncesijama za izgradnju i korištenje termoelektrane Ugljevik 3 i obližnjeg rudnika koji bi snabdijevao termoelektranu u istoimenom gradiću na sjeveroistoku BiH, kao i za hidroelektranu Mršovo na rijeci Lim kod Rudog, na istoku BiH.

Projekti u koje je najavljivana investicija u vrijednosti oko milijarde konvertibilnih maraka (oko 500.000 eura) do danas nisu realizovani.

Kompanija je izgradila samo dva pristupna puta planiranim elektranama, jedan most i dva hotela u kojima su trebali boraviti građevinski radnici.

Hotel u Ugljeviku je u međuvremenu prodat, a drugi u Rudom je zatvoren zbog dugova. Ovo je za RSE potvrdio bivši načelnik Opštine Rudo Rato Rajak. Najava investicije, kako kaže, 2013. godine, značila je nadu da će se u ovom osiromašenom gradiću ekonomija pokrenuti.

“Nažalost, nakon svih ovih godina svi smo vrlo razočarani naravno, a imao sam priliku da vidim da iza svega toga nisu čista posla”, kaže Rajak.

Zbog čega investicije nisu realizovane?

Duško Perović, ovlašteni predstavnik “Comsar Energy Republika Srpska” i šef predstavništva RS-a u Rusiji, za RSE kaže da zastoj ne znači da Rašidov odustaje od navedenih projekata.

“On pravi nova dokumenta da proba da spasi to što ima. Radi se o novim ekološkim parametrima. Kada nešto ide iz Amerike, onda u redu, ako ide iz Rusije, onda je problem. Radi se nova ekološka dozvola po novim evropskim standardima”, kazao je Perović.

On tvrdi kako je kompanija od samog početka bila izložena raznim vrstama pritisaka medija i čestim inspekcijama “kojima su se pokušavale utvrditi nepravilnosti u poslovanju”.

“Ovo je najperspektivniji projekat, a ruši se od prvog dana. Nije prijatno čoveku koji je došao da investira u jednu državu da ga vi nazivate mafijašem”, kaže Perović i navodi da je Sardarov uložio u projekte više od 70 miliona KM (35 miliona eura) i uplatio 10 miliona (pet miliona eura) u budžet RS-a po osnovu koncesionih naknada.

Duško Perović dodaje i kako je zbog finansijskih problema i pada cijena nafte na svjetskom tržištu, kompanija imala problema da osigura sredstva za investicije, jer banke nisu odobravale kredite. Zbog toga je “Comsar Energy Republika Srpska”, kaže Perović, od Vlade RS-a tražio produženje koncesije.

“Sad je koncesija na 50 godina, i sad može da se radi, banke hoće da finansiraju. To su infrastrukturni projekti koji se ne vraćaju brzo. Radi se o ekonomiji”, kaže Perović.

Problemi sa koncesijama

Prema prvobitnom planu termoelektrana i hidroelektrana su već trebale biti puštene u pogon, ali je, u međuvremenu, ekološka dozvola poništena.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a kaže kako je 2017. godine izdalo rješenje o ekološkoj dozvoli za Termoelektrane Ugljevik 3. Na to rješenje se žalio Centar za zaštitu okoliša Banja Luka.

No, Ministarstvo je odgovorilo izdavanjem još jednog rješenja bez promjene procjene uticaja na životnu sredinu ili održavanja novih javnih konsultacija.

Žalbeni postupak se našao, krajem 2018. godine, pred Energetskom zajednicom, sa sjedištem u Beču, a koja je zadužena da energetska pravila Evropske unije prenese na buduće članice. To je rezultiralo dogovorom vlasti RS-a da ne koriste postojeću ekološku dozvolu za projekat, odnosno, da će, ako se projekat nastavi, morati ponovo pokrenuti postupak izdavanja dozvole.

Mišo Radaković iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a je za RSE kazao kako je spor okončan rješenjem iz 2019. godine na način da je postupak obustavljen nakon povlačenja tužbe i potpisivanja sporazuma.

Na ovo rješenje se “Comsar Energy” žalio, međutim, žalba je odbijena.

U oktobru 2019. godine, kompanija se obratila istom Ministarstvu sa zahtjevom za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu, nakon čega je u novembru 2019. godine ministarstvo donijelo rješenje kojim je “Comsar Energy” dužan da sprovede procjenu uticaja na životnu sredinu, te pribavi studiju uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat termoelektrane, ukoliko želi da se izda nova ekološka dozvola.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







“Trenutno se ne vodi nijedan upravni spor protiv ovog rješenja”, naveo je Radaković.

“Comsar Energy” je 2018. godine zatražio i produženje koncesije za TE i rudnik Ugljevik sa prethodno odobrenih 30 na 45 godina, a za HE Mršovo sa 30 na 50 godina.

Prema podacima Komisije za koncesije RS-a, zahtjev su pravdali tvrdnjom kako je investicija neisplativa na kraći period zbog niske tržišne cijene električne energije i kako će teško dobiti kredit zbog kratkih koncesija.

U izvještaju Komisije za koncesije RS-a se navodi kako po pitanju TE Ugljevik, “Comsar Energy” ne ispunjava svoje obaveze u skladu sa Ugovorom o koncesiji potpisanim 2013. godine.

U slučaju koncesije za HE Mršovo ocjenjuju kako je u toku izgradnja pristupnih puteva, dok se za rudnik koji bi trebao snabdijevati buduću TE navodi kako su provođene određene aktivnosti na realizaciji ugovora o koncesiji i kako su aneksom ugovora produženi rokovi za početak komercijalnog rada.

“U 2017. godini provođene su aktivnosti na pregovorima sa strateškim partnerima i kupcima električne energije. Niska nepovoljna cijena električne energije značajno je usporila aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje termoelektrane, a time i otvaranje rudnika”, navodi Komisija za koncesije u izvještaju iz 2017. godine.

U godišnjem izvještaju o realizaciji koncesija izdatih u 2018. godini, Komisija je ponovo navela da koncesionar ne ispunjava svoje obaveze i da niske cijene električne energije koče realizaciju projekta, ali nisu date preporuke o tome šta učiniti o tom pitanju.

Istovremeno, iz Centra za životnu sredinu iste godine su naveli kako “ukoliko koncesionar nije ispunio svoje obveze, ugovor treba otkazati”.

“Riskirao je i izgubio. ERS (Elektroprivreda Republike Srpske) ne treba još jedan nerentabilan novi projekat uglja – već ima Gacko II (termoelektrana, op. a.) – i sigurno nema dovoljno novca da uplati 90 miliona eura u bescjenje”, naveli su 2018.godine iz Centra za životnu sredinu.

U međuvremenu ERS je najavila da će od Sardarova otkupiti sve koncesije za 90 miliona eura.

Iz ERS za RSE su kazali kako još uvijek nije ništa učinjeno po tom pitanju.

Sumnjivi projekti

Ekonomista Siniša Vukelić optužuje Vladu RS-a za netransparentan rad i pogodovanje investitorima putem izmjena zakona koji su omogućili direktne pregovore za koncesije.

“I uglavnom sve investicije koje su dolazile u RS-u su bile direktnim sporazumom, bez tendera, koncesije su davane na osnovu običnog pisma namjere investitora sa sumnjivim kapitalom”, kazao je Vukelić za RSE.

Prema podacima Fondacije za razvoj i demokratiju U Republici Srpskoj u 2016. godini oko 43 posto javnih nabavki dodijeljeno je putem direktnog sporazuma, dok je u 2017. godini taj postotak iznosio oko 37 posto.

Siniša Vukelić

U bh. entitetu Federacija BiH tokom 2016. godine više od 55 posto ugovora sklopljeno je direktnim sporazumom, a godinu kasnije je broj tako sklopljenih ugovora povećan je na 60 posto.

Vukelić podsjeća i da je Sardarov najavljivan kao veliki investitor i uz pompu su polagani kamen temeljci za buduće objekte od kojih na “kraju nije bilo ništa”.

Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, a tadašnji predsjednik RS-a, sa Sardarovim je prisustvovao polaganju kamena temeljca u Rudom, a tokom predsjedavanja RS-a je iznajmljivao od “Comsar Energy” blindirani automobil Mercedes. Ugovor o zakupu vozila je u više navrata bio predmet revizije.

Ruske investicije u BiH

Prema podacima Centralne banke, u periodu od januara do septembra 2019. godine, ruske kompanije su u BiH investirala 278 miliona KM (142 miliona eura).

Sa 705 miliona KM (360,2 miliona eura) ukupnih investicija u BiH Rusija je na šestoj poziciji najvećih stranih investitora u BiH.

Najveći iznos, 667,3 miliona KM (340,8 miliona eura), investiran je u prerađivačku industriju, koja, između ostalog, podrazumijeva vađenje ugljena, sirove nafte, prirodnoga plina, ostalih ruda, te kamena.

Po visini ulaganja, Rusija je u RS-u drugi investitor, nakon Srbije.

Report

Comments

Leave a Reply

Loading…

0

What do you think?

Koronavirus trajno mijenja globalno tržište rada

Baka Prase pitao Jelenu da se slika sa Noletom, ona ga “riješila” porukom: “Mi idemo drugim putem”