Redakcija
Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih ćelija u dijelovima mozga što ima za posljedicu oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.
Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kad, bilo gdje. Svaka četvrta odrasla osoba doživjeti će moždani udar, te je on vodeći uzrok smrti i dizabiliteta širom svijeta. Moždani udar ne bira ni vrijeme ni mjesto, ali ni žrtvu. Prema procjenama, moždani udar doživi 14,5 miliona ljudi godišnje, a 5,5 miliona ljudi umre od njegovih posljedica.Na svijetu je čak 80 miliona ljudi koji su preživjeli moždani udar.Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice udara. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, što ovisi o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Promptnije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.Posljedice moždanog udara su brojne, a one često uključuju neki oblik tjelesnog invaliditeta, teškoće u komuniciranju, osjećanju i razmišljanju s tjelesne i kognitivne strane, ali i gubitak posla, prihoda i socijalnih kontakata sa socijalne strane. Dobra vijest je da gotovo svi moždani udari, tačnije oko 90 posto njih, mogu biti prevenirani. Prvi korak u prevenciji jest identificirati i razumjeti vlastite rizične čimbenike.
- Hipertenzija (visoki krvni pritisak)
Više od polovine moždanih udara uzrokovano je visokim krvnim pritiskom. Jednostavnim pregledom i kontrolom krvnog pritiska možemo znatno smanjiti vlastiti rizik moždanog udara.
- Tjelesna aktivnost
Oko milion moždanih udara godišnje uzrokovano je tjelesnom neaktivnošću. Samo pridržavanjem preporuka o minimalnoj količini tjelesne aktivnosti -30 minuta umjerene aktivnosti pet puta sedmično možemo reducirati vlastiti rizik za 25 posto.
- Prehrana
Modifikacijom prehrane, odnosno smanjenjem unosa soli, šećera i masti te povećanjem unosa povrća i voća utičemo na važne faktore poput održavanja „primjerene“ tjelesne težine, krvnog pritiska i holesterola, a samim time znatno preveniramo pojavu moždanog udara.
- Tjelesna težina
Prekomjerna tjelesna težina uzrok je svakog petog moždanog udara. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju 22 posto viši rizik od moždanog udara dok je kod pretilih osoba taj rizik viši za čak 64 posto.
- Fibrilacija atrija
Nepravilni, uglavnom prebrzi otkucaji srca veliki su rizik za moždani udar, naravno ako se ne liječe. Ljudi s fibrilacijom atrija imaju pet puta veći rizik od moždanog udara u poređenju s općom populacijom. Također, oni moždani udari uzrokovani fibrilacijom atrija češće imaju smrtni ishod ili za posljedicu imaju teža oštećenja.
- Pušenje
Više od jedne desetine slučajeva moždanog udara povezano je s pušenjem. Prestanak pušenja smanjiti će vaš rizik od moždanog udara. Kako biste povećali svoje šanse za uspješan prestanak, korisno je potražiti i pomoć stručne osobe.
- Alkohol
Više od milion slučajeva moždanog udara godišnje povezano je s prekomjernom konzumacijom alkohola. Smanjenje unosa alkohola na dvije jedinice dnevno za muškarce i jednu jedinicu za žene, smanjiti će i vaš rizik od moždanog udara.
- Holesterol
Četvrtina slučajeva moždanog udara povezani su s visokim nivoom „lošeg“ (LDL) holesterola. U prehrani birajte nezasićene i nehidrogenizirane masnoće umjesto zasićenih masnoća. Nivo holesterola možemo kontrolirati prehranom i životnim stilom, ali i propisanom terapijom.
- Dijabetes
Svaka peta osoba koja doživi moždani udar je dijabetičar. Osim toga, dijabetičari imaju fatalnije posljedice moždanog udara u poređenju s općom populacijom. Smanjenje rizika od dijabetesa te kontrola istoga smanjit će i vaš rizik od moždanog udara.
- Depresija i stres
Mentalno zdravlje također je povezano s rizikom od moždanog udara. Čak jedan od šest moždanih udara je povezano s mentalnim zdravljem. Depresija i stres povećavaju rizik od manjih moždanih udara, posebno kod starije populacije.
