[{“img”:”/img/vijesti/2021/01/migranti_mektic.jpg”,”full”:”/img/vijesti/2021/01/migranti_mektic.jpg”,”caption”:””,”bg”:”3c3639″},{“img”:”/img/vijesti/2021/01/61691530-dragan-mektic.jpg”,”full”:”/img/vijesti/2021/01/61691530-dragan-mektic.jpg”,”caption”:””,”bg”:”c4a89c”}]
Većina migranata tokom tranzita ka krajnjim destinacijama u Evropskoj uniji (EU) zatraži azil u zemljama u kojima se zateknu jer im ta praksa omogućava stjecanje prava na slobodu kretanja u određenom vremenskom periodu. U Bosni i Hercegovini je tako, primjera radi, u 2019. godini namjeru za podnošenje zahtjeva za azil iskazalo 27.769 osoba. U istoj godini je u Srbiji, preko čije teritorije dolazi ogromna većina migranata koji završe u našoj zemlji, 12.937 osoba izrazilo namjeru da zatraži azil.
Razlika od oko 15.000 migranata je, čini se, “pala sa neba” na teritorij BiH. Teško je ne primijetiti i nesrazmjer između broja migranata koje su evidentirale institucije Srbije i procjena UNHCR-a, prema kojima je kroz tu državu u 2019. godini prošlo nešto više od 30.000 migranata, pa je teško oteti se dojmu da naše istočne komšije ne evidentiraju migrante u skladu sa međunarodnim propisima i domaćim zakonima.
– BiH je jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja odmah registrira migrante po ulasku u državu, a to se ne dešava ni u Srbiji, Albaniji ili Sjevernoj Makedoniji – potvrdio je tu “sumnju” prije nekoliko dana šef Misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH Peter Van der Auweraert.
Ako susjedne države ne registriraju migrante, one na taj način, smatra bivši ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, krše svoje zakone, ali i međunarodne sporazume.
– Mnoge zemlje u našem okruženju su odustale od poštivanja određenih međunarodnih sporazuma, a čak i bilateralnih sporazuma između BiH i pojedinih država, upravo zbog toga da bi zakočili readmisije migranata – izjavio je Mektić za Faktor.
Mektić kao vrlo realnu ističe mogućnost da pojedine susjedne države vrše registraciju migranata, ali da, kako je kazao, kriju te podatke.
– U slučaju eventualne readmisije, ne samo sada nego i u budućnosti, ako, primjera radi, Njemačka najavi da će vratiti 10,15 ili 100 hiljada migranata nazad, i ako oni raspolažu podatkom da su oni registrirani u Srbiji ili BiH, onda tu postoji readmisiona obaveza tih zemalja – pojasnio je Mektić govoreći o motivima mogućeg skrivanja podataka o migrantima.
Mektić dodatno pojašnjava da bi migrante koji su registrirani u BiH, a nisu registrirani u nekoj od susjednih država kroz koje su prošli, države članice EU-a mogu vratiti upravo u našu zemlju.
Zbog ovakvog odnosa susjeda prema međunarodnim i bilateralnim sporazumima, ali i opstrukcija njima bliskih političkih struktura u BiH koje ne dozvoljavaju efikasnu zaštitu istočne granice naše zemlje, BiH je postala svojevrsni migrantski bazen u kojem se akumuliraju oni koji preko teritorija naše zemlje nastoje doći do EU-a.
loading…
Ana Bekuta vratila se u javni život, a i u žiri Zvezda Granda. Poslednjih nedelja…
Maja Marinković je saznala za Stanislavove poglede ka Mioni, pa mu momentalno očitala bukvicu. Voditelj…
Odbojkaši Crvene zvezde osvojili su titulu šampiona Srbije, pošto su večeras u petoj, odlučujućoj, utakmici…
Kako je biti glas svoje generacije? Šta dobijaš, a šta gubiš kada napustiš svoju zemlju?…
Pop diva Jelena Karleuša trenutno je glavna tema, što zbog pometnje koju je napravila u…
Kada se ispostavilo da će dijete koje je posvojila imati višestruke teškoće, Centar joj je…