Vijesti iz ekonomije po kojima ćemo pamtiti 2020.:Svjetska ekonomija zaražena koronavirusom

Pandemija COVID-19 koja je krajem prošle godine krenula iz Kine, a potom se proširila za cijeli svijet, neumoljivo je gurnula svjetsku ekonomiju – ravno do dna. Veliki broj industrija  trpe posljedice epidemije koronavirusa.Na nekoliko mjeseci čitav svijet je u potpunosti stao. Iako su mjere tokom ljeta bile ublažene, na jesen mnoge zemlje su ponovo uvele lockdown-ove. Gubici su zabilježeni u avio industriji, turizmu i uslužnim djelatnostima, trgovini, modi, automobilskoj, naftnoj, IT industriji, teško je pogođen i sektor zabave, a mnogi ljudi širom svijeta su ostali bez posla, dok je veliki broj njih se prilagodio  radu od kuće.

Štete se još uvijek zbrajaju, a prema procjenama Međunarodnog monteranog fonda,globalna ekonomska proizvodnja će u ovoj i narednoj godini pasti za 12,5 milijardi dolara. MMF u 2020. godini računa sa globalnim ekonomskim padom od 4,9 posto, dok je u aprilu predvidio smanjenje od samo tri posto. Još mračniju sliku daje Svjetska banka. Globalna ekonomska proizvodnja će 2020. godine pasti za 5,2 posto, dok su januaru očekivali rast od 2,5 posto. Očekuje se da, uslijed ozbiljnog poremećaja domaće potražnje i ponude, trgovine i finansija, ekonomska aktivnost naprednih ekonomija doživi pad za sedam posto u 2020. godini.

Prognozira se se da ove godine nova tržišta i ekonomije u razvoju (EMDE) dožive pad za 2,5 posto, što je prvo smanjenje na nivou ove grupe u posljednjih najmanje 60 godina. Također se očekuje pad dohotka po glavi stanovnika za 3,6 posto, zbog čega će se milioni ljudi ove godine suočiti sa ekstremnim siromaštvom, ističu iz Svjetske banke.Najteže su pogođene one zemlje u kojima je pandemija bila najteža i koje se u velikoj mjeri oslanjaju na globalnu trgovinu, turizam, izvoz roba i vanjsko finansiranje. Mada će se jačina udara razlikovati od regiona do regiona, sva nova tržišta i ekonomije u razvoju imaju ranjivosti, koje su pojačane uslijed vanjskih šokova.

Pored toga, prekidi u pristupu školovanju i primarnoj zdravstvenoj zaštiti vjerovatno će imati dugotrajne efekte na razvoj ljudskog kapitala. Prva sveobuhvatna studija pandemije koju je vodio Univerzitet u Sydneyu pokazuje da gubici potrošnje iznose više od 3,8 milijardi američkih dolara, uz gubitak 147 miliona radnih mjesta i dosad neviđeni pad emisije stakleničkih plinova.Vijesti o efikasnosti vakcina sredinom novembra donijele su tračak nade, međutim Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) prognozira da će svjetska ekonomija tek krajem 2021. godine dostići nivo na kojem je bila prije pandemije koronavirusa te napominje da se države oporavljaju, ali različitim brzinama u zavisnosti od regije.