in

Propast mostarskog ‘Aluminija’ u rukama Tužilaštva

“Da vam budem iskren, skeptičan sam prema tom Tužilaštvu”, kaže nekadašnji radnik mostarskog Aluminija Miro Zelenika (61), a povodom predaje nadležnom tužilaštvu izvještaja navoda o nezakonitim radnjama koje su dovele do propasti ovog preduzeća koje je zapošljavalo više stotina radnika.

Među njima i Zelenika koji za Radio Slobodna Evropa (RSE), kaže da se dugo govorilo o finansijskoj policiji. “Ali u biti nisu ništa uradili”, uveren je ovaj sagovornik RSE.

Ko se obratio Tužilaštvu?

Finansijska policija bh. entiteta Federacija BiH (FBIH) predala je Kantonalnom tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) u Mostaru izvještaj o navodnim nezakonitim radnjama, koje su navodno dovele do propasti tog nekadašnjeg giganta.

Iz Tužilaštva HNK-a potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je stigao nalaz Finansijske policije u slučaju Aluminija.

“Financijska policija Federacije Bosne i Hercegovine je, po zahtjevu Tužiteljstva Hercegovačko-neretvanske županije, obavila inspekcijski nadzor nad poslovanjem gospodarskog društva Aluminij d.d. Mostar, te 28. decembra 2020. godine dostavila Tužiteljstvu HNŽ-a šest izvještaja o postojanju osnova sumnje o počinjenju kaznenog djela protiv više odgovornih osoba”, kazala je za RSE glasnogovornica Tužilaštva HNK-a, Ana Rajič.

Aluminij Mostar je ugasio proizvodnju 10. jula 2019. godine usljed gubitaka koji su narasli na oko 200 miliona eura, od čega je najveći dio otpadao na dugovanje za električnu energiju, jednu od ključnih sirovina u proizvodnji aluminija. Usljed gašenja proizvodnje, bez posla je ostalo oko 900 radnika, koji su sedmicama prije toga i blokadama puteva pokušavali ukazati na teško stanje u kojem se fabrika nalazila.

Objašnjenje Finansijske policije

U pisanom odgovoru koji je RSE dobio iz Finansijske policije FBiH, navodi se da su izvršeni nadzori nad poslovanjem mostarskog Aluminija na osnovu zaključka Vlade Federacije BiH od 31. jula 2019. godine, te dva zahtjeva Kantonalnog tužilaštva u Mostaru.

“Inspektori Financijske policije su na temelju knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, finansijskih i drugih izvještaja, te ostale poslovne dokumentacije i korespodencije privrednog društva, ‘Aluminij’ d.d. Mostar, utvrdili činjenice koje se odnose na finansijsko i materijalno poslovanje u periodu od 1. januara 2014. do 10. jula 2019. godine. Sačinili su Zapisnik o utvrđenim činjenicama. On je u formi Izvještaja dostavljen Vladi Federacije BiH i Kantonalnom tužilaštvu HNK Mostar”, navodi se u odgovoru Finansijske policije FBiH za RSE.

Na osnovu utvrđenih činjenica i prikupljenih dokaza u postupku, navode iz Finansijske policije, sačinjeni su izvještaji o postojanju osnova sumnje o počinjenim krivičnim djelima i počiniocima.

“Sačinjeno je šest Izvještaja o postojanju osnova sumnje o počinjenim krivičnim djelima i počiniocima, kojima je za utvrđene nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju privrednog društva, ’Aluminij’ prijavljeno šest odgovornih i ovlaštenih lica kojima se stavlja na teret nanošenje štete ‘Aluminiju’, u ukupnom iznosu od 204.450.946,97 KM (oko 104 miliona i 847 miliona eura, op. RSE)”, naveli su iz Finansijske policije FBiH.

Predsjednik Udruge malih dioničara “Aluminijaš”, Samir Anić, nakon vijesti o tome da je Finansijska policija FBiH dostavila izvještaj o nadzoru poslovanja Aluminija Tužilaštvu HNK, očekuje da se istraga nastavi.

“Očekujem da se to proširi, da to bude ne šest osoba, nego više i da se napokon krene raščišćavati ta situacija sa Aluminijem, da se nađu krivci za pad, za uništenje”, rekao je Anić za RSE.

Strukturni problemi

Ekonomski analitičar, profesor Vjekoslav Domljan iz Mostara, koji je krajem 2013. godine obavljao dužnost v.d. direktora Aluminija, za RSE kaže kako je do propasti tog nekadašnjeg giganta došlo zahvaljujući značajnim i trajnim strukturnim problemima, zbog kojih je i došlo do gomilanja gubitaka.

Ističe kako je suštinski problem u tome što je Aluminij funkcionirao “kao da osoba vozi zaprežna kola, a svi drugi su prešli da voze ili većina drugih su nastavili da voze automobile sa unutrašnjim izgaranjem, a neki najmoderniji, prelaze i na električne automobile”.

“Dakle, nije se pratio korak sa vremenom, pa je zbog tih strukturnih problema, dakle neblagovremenog prilagođavanja promjenama – primjera radi, Aluminij i sada može da se spasi, i sada ovakav kakav je, da se recimo prešlo na obnovljive izvore energije”, rekao je prof. Domljan, navodeći kao primjer solarnu ili vjetro-farmu i Aluminij bi mogao funkcionirati, jer su cijene iz obnovljivih izvora energije, naročito u zadnje dvije-tri godine, drastično pale.

Uoči gašenja rukovodstva Aluminija su tražila da bh. entitet Federacija BiH subvencionira cijenu električne energije, koju Aluminij nije mogao podnijeti, pa je samo stvarao gubitke. Vlada FBiH je bila vlasnik 44 posto dionica Aluminija, kao i mali dioničari, dok je Vlada Hrvatske raspolagala sa 12 posto dionica.

Šta je ranije utvrđeno?

Prema navodima ranijeg izvještaja Finansijske policije FBiH, osnovni problem Aluminija je što je gotovi proizvod u kontinuitetu prodavan ispod proizvodne cijene.

“To je bilo moguće, jer nisu postojali pravilnici o određivanju cijene i kriterijima, već je svaka uprava sebi pribavila ‘diskreciono pravo’ da, prilikom prodaje, odredi visinu premije koja se dodaje na berzansku cijenu i tako formira prodajnu cijenu prema krajnjem kupcu koja je bila različita od kupca do kupca. Samo po ovom osnovu, prema nalazu Finansijske policije, Aluminij je oštećen za 205 miliona maraka (102,5 miliona eura)”, navodi se u izvještaju.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Jedan od najvećih problema, kako se dodaje u izvještaju Finansijske policije, je cijena struje. U izvještaju se navodi i da, iako su dugovi Aluminija iz mjeseca u mjesec rasli, zapošljavani su novi ljudi, a plate rasle.

“Taj aluminij koji se proizvodi, on se onda hladi, lageruje, u vidu trupaca, vozi u Jajce, vozi u Široki Brijeg, i onda se od tog aluminija u Jajcu prave felge za svjetski poznate proizvođače automobila ili se na Širokom Brijegu prave prozori za svjetske proizvođače aviona, željeznica, kao što je Bombardier kanadski itd. Dakle, oni posluju sa ‘plusom’. Prema tome, moglo se i u Aluminiju poslovati s ‘plusom’, jer bi se sad uštedilo i na transportnim troškovima, i na troškovima livanja aluminija u trupce, prebacivanja trupaca, zagrijavanja trupaca, livanje u kalupe itd.”, izjavio je prof. Domljan za RSE.

Izraelsko-kineski konzorcijum

Bivši radnik Aluminija, Miro Zelenika, kaže da već godinu i po dana nema nikakvih primanja, a ovih dana je na Biro za nezaposlene prijavio sebe i osamnaestogodišnjeg sina.

“Znači, njemu je 18 godina i meni 61 godina i skupa se prijavljujemo na Biro. Zato ne bih imao sentimentalnosti nimalo ni prema direktorima niti prema bilo kome, jer činjenica je da smo mi radnici radili i da smo proizvodili, a da su štetno sklapani ugovori”, kazao je Zelenika.

Nakon višemjesečnih pregovora, u aprilu 2020. godine pogone Aluminija iznajmio je izraelsko-kineski konzorcij Abraham grupa, pokrenuvši novo preduzeće Aluminij Industries.

“Stojeći ovdje s vama danas, imam samo jednu jasnu poruku: nećemo vas iznevjeriti i nadam se da ćemo se vidjeti u proizvodnim platformama Aluminija, mi vjerujemo u Aluminij i vjerujemo u vas, ljude koji stoje iza njega”, naveo je 1. marta 2020. godine u saopćenju za javnost predsjedavajući Abraham grupe Amir Gross Kabiri.

Iz Abraham grupe su 14. decembra saopćili da su Aluminij i najveća svjetska kompanija za trgovinu rudama i sirovinama Glencore, koja je do prekida rada mostarske kompanije bila jedan od njenih glavnih partnera, potpisali novi petogodišnji ugovor o isporuci trupaca metala aluminijuma.

Iz Aluminij Industrije, koja je uzela u zakup pogone Livnice mostarskog Aluminija, su tada saopćili da saradnja sa Glencoreom predstavlja veliko postignuće nakon ponovnog pokretanja proizvodnje.

“Suradnja između kompanija važna je i za Glencore i za Aluminij. Glencore će svojim klijentima ponovno moći ponuditi kvalitetne trupce proizvedene u Mostaru i za Aluminij, jer ovim ugovorom već imaju predbilježbe za trupce u mjesecima koji dolaze”, naveli su iz Aluminij Industrije.

Pri tome nisu precizirali koliki je obim poslova niti finansijski iznos petogodišnjeg ugovora.

Amir Gros Kabiri, čelni čovjek MT Abraham Group, koja je uzela u zakup pogone mostarske kompanije, izjavio je da su preduzeti iznimni napori kako bi Aluminij učinili održivim.

“Proteklih mjeseci uložili smo ogroman napor. Prvo, zaposlili smo velik broj radnika u kratkom vremenu, ponovno pokrenuli proizvodnju, prošli postupak certificiranja, a također smo potpisali dva važna ugovora i nastavit ćemo činiti sve da zadržimo stabilnost kompanije”, rekao je Kabiri.

Da li je bilo promjena?

Otkako je ponovno pokrenuo proizvodnju u pogonima Livnice u novembru ove godine, MT Abraham Group je zaposlio 136 radnika, koji su radili do trenutka gašenja, potvrđeno je za RSE iz kompanije Aluminij Industries. Očekuje se da nakon Nove godine bude zaposleno ukupno oko 170 radnika.

Predsjednik Udruge malih dioničara “Aluminijaš”, Samir Anić kaže da mali dioničari ne odustaju.

“Ova izraelska kompanija, Abraham grupa, već je pokrenula dobar dio. Prvi korak je ispunjen i svi uvjeti ugovora su ispunjeni, sad će drugi korak, Anode”, kazao je za RSE Anić, aludirajući na drugi od tri pogona Aluminija, Anode, dok je treći, pored Livnice/Ljevaonice i tehnološki najzahtjevniji Elektroliza.

Do obnove proizvodnje u Aluminiju, jednom od industrijskih giganata u Mostaru, došlo je 1997. godine. Većina nekadašnjih radnika Bošnjaka i Srba, tada se nije mogla vratiti na posao.

Aluminij je 2017. godine bio najveći pojedinačni izvoznik iz BiH, a prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH izvezli su skoro 360 miliona maraka (180 miliona eura).

Report

Comments

Leave a Reply

Loading…

0

What do you think?

NINA BADRIĆ U KOŽNOM MINIĆU: Moli i radi

POTPUNO GOLA: Maya Berović kao od majke rođena