in

Namjenska industrija BiH ne posustaje ni u pandemiji

Slatka-Tajna.Eu

Nakon kratkotrajne stagnacije u 2018. godini, bosanskohercegovačka namjenska industrija lani je nastavila rast koji traje već duže od decenije. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, prošla godina je za namjensku industriju Bosne i Hercegovine bila rekordna, sa ukupnim izvozom većim od 240 miliona KM. Najbolji izvozni rezultati ostvareni su na tržištima Saudijske Arabije (34 posto od ukupnog izvoza) i Egipta (28 posto), a najtraženiji izvozni proizvod domaće namjenske industrije, kao i u prethodnim godinama, bila je municija kalibra od 5,56 do 155 milimetara, dok su se u znatno manjim količinama i novčanoj vrijednosti izvozili eksploziv, oružje i dijelovi.

Mada je usljed pandemije došlo do blagog usporavanja izvoza, tržišna kretanja ukazuju da će, unatoč negativnim efektima pandemije korona virusa, rezultati domaće namjenske industrije i u ovoj godini biti na nivou približnom prošlogodišnjem.

Optimističke procjene

“Uticaj pandemije na ovu industriju, za razliku od većine ostalih grana privrede, nije toliko snažan, iako se očekivani godišnji rast u promatranom periodu još uvijek ne primjećuje (pad izvoza od 8,64 posto u odnosu na prvih sedam mjeseci 2019. godine).

Međutim, ako uzmemo u obzir da je nekoliko kompanija početkom pandemije moralo privremeno prestati s radom i da je usprkos tome izvoz u kratkom roku skoro dostigao prošlogodišnje rezultate, onda sigurno možemo očekivati da će drugi dio godine biti znatno bolji.

Izvozna struktura – i po proizvodima i po tržištima, slična je prošlogodišnjoj, s tim da je primijećen značajan rast na tržištu Turske, Sjedinjenih Američkih Država i Švicarske, a od novih tržišta tu su Kuvajt, Alžir i Bangladeš“, ističe u izjavi za Business Magazine Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Optimističke procjene o epilogu tekuće poslovne godine i nastavku pozitivnog trenda poslovanja domaće namjenske industrije prvenstveno se odnose na Federaciju BiH, gdje je locirana većina fabrika iz ove proizvodne oblasti.  Prema izvještaju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, namjenska industrija je prošle godine ostvarila ukupan prihod od 305.183.891 KM (za 6,75 posto više u odnosu na 285.873.368 KM iz 2018. godine), od čega se na prihod od izvoza odnosi 236.689.313 KM (za 12,65 posto više od 210.109.740 KM iz 2018.). Istovremeno, ukupni troškovi iznosili su 262.045.112 KM, tako da su federalna privredna društva iz oblasti namjenske industrije ostvarila zbirnu dobit od 43.110.524 KM (za 19,89 posto više od 35.959.288 KM u 2018.).

Na kraju 2019. godine, u federalnoj namjenskoj industriji bilo je zaposleno 3.513 radnika (za 167 manje nego na kraju 2018.). Ukupna potraživanja federalne namjenske industrije iznosila su 114.818.180 KM, a ukupne obaveze 195.216.154 KM. Vrijednost kapitala povećana je za 34.856.982 KM u odnosu na stanje od 31. decembra 2018. godine.

“Ostvarena dobit u 2019. godini od oko 43 miliona KM je u skladu sa planiranom, a značajno veći rezultati su ostvareni u odnosu na one planirane Strategijom razvoja namjenske industrije u FBiH za period 2012-2022. godina. Od usvajanja Strategije, namjenska industrija iz godine u godinu postiže značajan rast, koji je naročito izražen od 2016. godine do danas.

Najznačajnija ino tržišta na koje je namjenska industrija Federacije BiH vršila plasman, odnosno, prodaju svojih proizvoda u 2019. godini su Egipat, Saudijska Arabija, Turska i SAD, gdje je realizirano 65,9 posto ukupnog izvoza namjenske industrije FBiH. Zavisno od vrste traženih proizvoda, konstantno se otvaraju nova tržišta.

Vrlo traženi proizvodi namjenske industrije FBiH na svjetskom tržištu su municija  kalibra od devet do 12,7 milimetara (streljačka municija), artiljerijska i tenkovska municija te minobacači svih kalibara, od čega je najtraženija svakako streljačka municija.

Na tržište je lansiran i novi proizvod – RPG 7 (ručni raketni bacač, op.a.) kompanije Tehničko remontni zavod Hadžići“, precizira u izjavi za naš magazin Nermin Džindić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije.

On ističe da su od kompanija iz ove proizvodne oblasti u prošloj godini najznačajnije poslovne rezultate ostvarili Igman Konjic, Pretis Vogošća i Unis – Ginex Goražde, na koje otpada 81,72  posto  ukupno realiziranog izvoza, odnosno 75,38 posto ukupnog prometa namjenske industrije Federacije BiH.

“Privredna društva koja se trenutno susreću sa odredenim poteškoćama u poslovanju jesu  Zrak d.d. Sarajevo i Tehničko remontni zavod d.d. Hadžići. Sadašnje uprave spomenutih društava su već uradile dobar posao na sredivanju stanja unutar njih, reorganizacijom poslovno-proizvodnih prostorija, utvrdivanjem stvarnog stanja poslovnog ambijenta, mogućnosti obima daljeg poslovanja , razvojem novih proizvoda, isplatom dijela nagomilanih finansijskih obaveza u dužem prethodnom periodu. Sada je sva energija usmjerena na ugovaranje novih značajnih poslova, pronalazak novih i povratak na tržišta gdje je vršen plasman proizvoda navedenih  društava, kako za proizvode iz ranijeg proizvodnog asortimana, tako i za novorazvijene artikle“, napominje Džindić.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Osvrćući se na uticaj korna krize na poslovanje federalne namjenske industrije, on konstatira da je “pandemija svakako uticala na poslovne aktivnosti privrednih društava namjenske industrije FBiH, prvenstveno zbog bojazni za zdravlje i živote uposlenika, iako su se poduzele sve neophodne i propisane mjere zaštite od korona virusa“.

“Također, problem je predstavljala i još uvijek u odredenim segmentima predstavlja isporuka, odnosno transport robe, zbog značajno smanjenog broja letova i pogotovo zatvorenosti aerodroma, zatim ograničenja koje su uvele neke države u koje se treba vršiti isporuka roba. Međutim, pored svih tih poteškoća  proizvodni i izvozni trendovi su na visokom nivou, što oslikava podatak da je u prvom polugodištu 2020. godine izvoz namjenske industrije FBiH veći za 15,62 posto u odnosu na isti period 2019. godine“, potcrtava Džindić.

Jačanje promocije

Kada je, pak, riječ o perpektivama federalne i bosanskohercegovačke namjenske industrije u cjelini te u tom kontekstu i angažmana ekonomske diplomatije, uključujući i eventualno iniciranje regionalne saradnje na planu kreiranja zajedničkih prozvoda za treća tržišta, resorni federalni ministar potvrđuje da na tim poljima ima još mnogo prostora za napredak.

Federalno ministarstvo, energije, rudarstva i industrije u značajnoj mjeri i brojnim aktivnostima utiče na razvoj domaće namjenske industrije, putem grant finansijskih sredstava, mnogim diplomatsko poslovnim kontaktima sa predstavnicima državnog i vojnog vrha u zemljama u kojima se plasiraju proizvodi namjenske industrije,  putem nadzora i kontrole privrednih društava namjenske industrije od strane Federalne direkcije za namjensku industriju koja je u sastavu Ministarstva.

Značajna je uloga bh. diplomatije u promociji i pomoći pri pronalasku kupaca za ovu vrstu robe, naročito u nekim zemljama Srednjeg i Bliskog istoka, ali, naravno, uvijek može više i bolje. Mišljenja smo da bi se naši diplomatski predstavnici morali angažirati u znatno većoj mjeri na tržištu Evropske unije.

Konkretni planovi o regionalnoj saradnji u oblasti namjenske industrije ne postoje, mada individualno privredna društva namjenske industrije u skladu sa svojim mogućnostima i potrebama ostvaruju izuzetnu saradnju sa kompanijama namjenske industrije iz zemalja regiona po pitanju nabavke repromaterijala, prodaje svojih proizvoda i plasmana na treća tržišta, kao i u nekim razvojnim projektima“, objašnjava Džindić.

Fabrika Vitezit je jedna od rijetkih, ali intenzivno crnih tačaka u priči o bh. namjenskoj industriji. Nekada svjetski propoznatljiva kompanija za prozvodnju različitih vrsta eksploziva davno je prekoračila rub propasti, a pokušaji da se ona barem djelimično spasi za sada ne daju vidljive rezultate.

“Kao što je poznato, nad privrednim društvom Poslovni sistem Vitezit d.o.o. Vitez provodi se stečajni postupak sa ciljem reorganizacije i pokretanja strateške proizvodnje. Radi se o fabrici koja bi proizvodila strateški bitne repromaterijale za proizvodnju namjenskih artikala, a koje danas nabavljamo na inozemnim tržištima, gdje se suočavamo sa određenim poteškoćama prilikom nabavke, kao i u vezi s njihovim kvalitetom. Vrše se aktivnosti na tom projektu, iako malo usporenim intenzitetom“, komentira taj problem Džindić.

 

 

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Matthew Perry se zaručio s 20 godina mlađom!

CRNE BROJKE U BIH: Danas smo ponovo na četverocifrenom broju novih slučajeva, PREMINULE 62 OSOBE