Redakcija
Tretman ukrašavanja kanom omogućuje vam da odvojite trenutak samo za sebe, da se opustite i prepustite ljekovitim svojstvima ove biljke. Nabavila sam pastu kane i provodila sate pažljivo nanoseći pastu na svoju kožu, a godinama kasnije to ponudila i drugima.
Neizmjerno sam zahvalna na prilici i povjerenju mnogih žena i djevojaka koje su me izabrale za ovaj vid uljepšavanja, kazuje Almasa Šutković, Bugojanka koja je svoj dom pronašla u Sarajevu.
Almasa, po vokaciji arhitekta, u svijet oslikavanja tijela kanom, odnosno svijet hena bojenja, ukoračila je tokom studija u inostranstvu, kada je, kako kazuje, imala čast da prisustvuje događaju na kojem su studenti iz cijelog svijeta predstavljali kulturu i tradicije svoje zemlje, te je kroz rad djevojke iz Pakistana upoznala ukrašavanje tijela privremenim tetovažama. Kana joj tada nije bila nepoznanica, ali proces ukrašavanja, a naročito razmjena energije, ostavili su trajan uticaj na nju.
Objašnjava ova kretivka da se naziv kana koristi za biljku Lawsonia inermis, kao i za narandžastocrvenu boju koja se proizvodi drobljenjem osušenih listova biljke, te da je porijeklom sa mediteranske obale Afrike, a najbolje uspijeva u suvoj tropskoj klimi.
“Kozmetička primjena kane je najrasprostranjenija kao prirodna alternativa za bojenje kose, obrva, noktiju, brade i naravno samog ukrašavanja kože. Ipak, zbog svojih protuupalnih, antibakterijskih, antiparazitnih i ostalih svojstava, sve više se koristi i za liječenje različitih stanja kože, glavobolje, poboljšanja zdravlja kose i noktiju”, pojašnjava Almasa za “Nezavisne”.
Kazuje da se vjeruje da je praksa bojenja kože kanom započela u toplim regijama kada su ljudi iz pustinje otkrili njen efekat hlađenja tijela. Na ruke i noge su mazali pastu zdrobljenih listova kane, a osjećaj hlađenja osjetio se po cijelom tijelu čak i kada bi pastu sastrugali, sve dok je boja bila prisutna na koži.
“Vremenom se sama primjena mijenjala, od prvobitnih jarkocrvenih dlanova dizajni su postajali kreativniji. Početni oblici, poput krugova, razvili su se u složenije dizajne u kojima nalazimo razne simbole i motive koji označavaju sreću, zdravlje, plodnost, zaštitu…”, priča Almasa.
A gledajući fotografije na Facebook i Instagram profilu “Body art by Almasa” vidjećete da je svaki oslikani dizajn zapravo priča za sebe, a Almasa pripovijeda iz čega crpi inspiraciju za svoje radove.
“Svako mjesto koje posjetim skeniram u potrazi za nečim što bi moglo potaknuti moju inspiraciju. Ponekad dolazi tokom šetnje ili putovanja, od prirode, arhitekture, ljudi. To može biti i tokom posjete nečijem domu, naročito starijim generacijama koje imaju mnogo ručno rađenih predmeta sa vrlo zanimljivim motivima. Volim istraživati različite simbole i motive koji su korišteni u našoj, bh. tradiciji, a i mnogim drugim. Istraživanje o ljudima, kulturama i značenju iza simbola koje koriste u svojim radovima mi je najveći izvor inspiracije”, objašnjava ona.
Ljudi širom svijeta i različitih religijskih vjerovanja i etničkih pripadnosti koriste kanu – iako se koristi za razne praznike kao što su Bajram, Divali, Novruz, Purim, pa čak i u nekim vjerskim praksama i običajima, ali kana nije religiozne prirode, kazuje Almasa, ona je dio proslave ovih praznika kada se koristi za uljepšavanje tijela.
“Kana, koja ima isključivo narandžastocrvenu boju, razlikuje se po teksturi i intenzitetu boje, a to zavisi od regije u kojoj raste. Zablude u vezi s kanom nisu neuobičajene u područjima gdje nema tradicionalnog poznavanje kane. Razni proizvodi koji se koriste u svrhu crtanja privremenih tetovaža se nazivaju kanom, a dosta njih sadrži hemikalije koje uzrokuju teške ozljede i postale su zdravstvena briga širom svijeta”, priča Almasa.
Navodi da je jagua gel od svog predstavljanja u javnosti 2006. godine transformisao svijet privremenih tetovaža zbog svoje duboko plave do plavocrne boje koja je slična pravim tetovažama.
“Jagua gel je proizvod koji se dobiva iz ekstrakta voćke Genipa Americana, koja raste u Južnoj Americi. Miješanjem kane i jague u različitim omjerima, rezultira različitim nijansama smeđe, a na debljoj koži čak i crne boje, koje nose naziv Hengua ili HennaJagua. Bijela, kao i ostale boje koje koristim, mješavina je boje za tijelo i ljepila, poznata i kao HennaGlam. Ovi proizvodi ne boje kožu poput kane i jague, već ostaju na površini kože i mogu trajati nekoliko dana. Izrađeni su od sastojaka koji se podudaraju sa FDA standardima, a sigurni su i za najosjetljiviju kožu”, navodi kretivka koja kanom i jagua gelom na tijelu stvara prave male umjetničke radove.
Kada je u pitanju proces oslikavanja kanom, te događaji povodom kojih nježniji pol ukrašava tijelo, Almasa pripovijeda da je kana oblik uljepšavanja i samoizražavanja, a upravo s tom namjerom je žene najviše i biraju, ali i iz želje da probaju nešto novo.
“Iako kana može biti dio svake proslave, najčešće se bira bez određenog povoda. Ukrašavanje kanom može biti sam povod okupljanja, ali i dio raznih slavlja kao što su djevojačke zabave, vjenčanja, proslave trudnoće, rođendana, dobrotvornih i korporativnih događaja ili zabave, obrazovnih programa…”, objašnjava Almasa.
Napominje da prvobitno, prije samog oslikavanja, pripadnice ljepšeg pola upozna sa bojama i načinom održavanja privremenih tetovaža – “prirodne boje je potrebno držati u zamrzivaču jer su kvarljive, a dok čekamo da se odabrana boja otopi, upoznajemo se i razgovaramo o željama i elementima koje želite uključiti u dizajn. Zajedno osmišljamo unikatan dizajn koji zatim nanosim na kožu, a na vama je da se prepustite i uživate u ukrašavanju”.
Nakon nanošenja paste kane ili jague, treba sačekati 15-30 minuta da se boja osuši, a zatim Almasa pastu fiksira sprejom ili samoljepljivom trakom.
“Fiksiranje zadržava vlažnost paste i drži je zalijepljenom za vašu kožu, stvarajući tamniju i dugotrajniju boju. Što duže ostane na koži, to će više obojiti ćelije kože, stvarajući tamniju i dugotrajniju boju. Održavanje topline tijela će pomoći boji kane i hengue da se razvije, ali treba da izbjegavate sve što može izazvati znojenje te razmazati boju”, priča Almasa o samom procesu izrade kana tetovaža i dodaje da, kada se skinu pasta ili gel, tetovaža će biti svijetle boje koja će tamniti tokom dana kroz oksidaciju.
Klijentkinjama prije oslikavanja tijela Almasa preporučuje da urade piling dva dana prije termina oslikavanja tijela, jer se najbolji rezultat dobije kada su gornji slojevi kože obnovljeni.
“Uklanjanje dlačica će omogućiti pasti da postigne puni kontakt s kožom i osigurati ravnomjernu boju. Jako je bitno održavati kožu čistom i ne koristiti ulja i losione na dan kada planirate raditi svoju tetovažu, jer stvaraju barijeru te koža teže prima boju”, priča ona,
Tetovaža kana i jagua metodom uključuje površinsku primjenu boje, koja se zatim ostavlja nekoliko sati, obojivši gornji sloj kože ili epidermis. S obzirom na to da tijelo neprekidno oslobađa ovaj sloj kože, samim tim i tetovaža na kraju nestaje.
“Privremena tetovaža može trajati od jedne do tri sedmice, ovisno o tipu kože. Također, postoje i drugi faktori koji mogu uticati na trajanost kao što su različite nijanse kože, način života, izlaganje vodi… Tetovaže koje se nalaze na određenim dijelovima tijela poput torza, noge i ruke mogu trajati duže, a boja će uvijek biti najtamnija na debljoj koži jer može apsorbirati više kane i jague”, objašnjava Almasa.
Za kraj razgovora savjetuje da, ako želite da tetovaža bude trajnija, treba izbjegavati sve što ubrazava proces obnavljanja kože, kao što su ribanje kože, proizvodi na bazi nafte, prekomjerno izlaganje sapunima, sredstva za čišćenje…
“Svakodnevno zaštitite dizajn mehlemom ili prirodnim uljem poput maslinovog ili kokosovog, a posebno prije izlaganja vodi, i tetovaža će duže zadržati boju”, zaključuje Almasa.
