Pandemija promijenila rang listu najskupljih gradova na svijetu

Najnovije istraživanje britanske agencije Economist Intelligence Unit (EIU) o indeksu troškova života, pokazuje da je pandemija korona virusa uticala na cijene robe i usluga u više od 130 gradova do septembra 2020. godine, prenosi CNBC . Prema EIU izvještaju, skok Ciriha i Pariza na prvo mjesto duguje se prvenstevno jačanju švicarskog franka i eura.

“Pandemija COVID-19 prouzrokovala je slabljenje američkog dolara, dok su zapadnoevropske i sjevernoazijske valute ojačale prema njemu, što je za posljedicu imalo rast cijena robe i usluga. Azijski gradovi su tradicionalno dominirali u rangiranju proteklih godina, ali je pandemija napravila preokret na novoj rang listi“, kazala je Upasana Dutt, šefica ovog EIU istraživanja.

Kako se navodi u Izvještaju, u Singapuru, koji je sada na četvrtom mjestu, zabilježen je pad cijena uslijed egzodusa stranih radnika.

“Budući da se populacija ovog grada-države smanjila prvi put od 2003. godine, opala je potražnja i nastupila deflacija. Sličan trend zabilježila je Osaka, gdje potrošačke cijene stagniraju, a japanska vlada subvencionira troškove poput javnog prijevoza”, napominje se u Izvještaju.

Osaka dijeli peto mjesto sa Tel Avivom. Slijede Ženeva i Njujork, a Kopenhagen i Los Anđeles zaokružuju listu vodeće svjetske desetorke prema indeksu troškova života, za čije izračunavanje se kao osnovni parametar koriste njujorške cijene.

U Izvještaju se precizira da su cijene većine proizvoda i usluga uglavnom ostale nepromijenjene tokom ove godine, “ali su neke kategorije bile pogođene korona krizom”.

“Cijene osnovnih proizvoda, kao što su hrana i voda, bile su stabilne, ali je slaba tražnja dovela do oštrog pada cijena odjeće. Problemi u lancima snabdijevanja također su imali različit uticaj na različitu robu, pri čemu su u nekim gradovima rasle cijene robe za kojom je vladala velika tražnja, kao što su računari”, napominje se u Izvještaju, uz opasku da bi se ovakvi trendovi mogli nastaviti i u 2021. godini, “jer je potrošnja i dalje ograničena, što vrši pritisak na cijene”.