in

HRT: Puls: Kokain na svakom koraku

Potrošnja kokaina drastično raste. Posljednjih je godina samo u Zagrebu porasla za 300 posto, pokazuju analize. Kokain je na svakom koraku, u političkom svijetu, novinarskom, liječničkom, odvjetničkom, poduzetničkom, a krijumčari i dileri gotovo neometano žive među nama.

Tvrde to novinar Vilim Cvok i dr. Ivan Ćelić, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče – autori knjige koju su očito s opravdanjem nazvali „Hrvatska u kokainskom ruletu smrti.“ Kako kokain stiže do nas i kako utječe na ljudsku psihu istražila je ekipa emisije Puls.

Posao je očito postao veći, samim tim i unosniji. Upravo iz Južne Amerike krijumčarskim kanalima kokain pristiže i na ove naše prostore. Ulog je velik, zarada krijumčara još veća, kaže istraživački novinar Vilim Cvok.

– Hrvati sudjeluju kao mule, odu u Latinsku Ameriku, progutaju kilogram dva kokaina umotan u kondome i donesu to u Hrvatsku. Onda se to onda razbija i miješa. Kilogram kokaina u Latinskoj Americi košta od 3 do 4 tisuće eura, a kad dođe u Europu cijena mu raste na 35 tisuća bez miješanja punilima. Dodatno miješanje diže cijenu na 45 do 50 tisuća eura, kaže Cvok. Kad se prodaje na malo, onda košta 500 do 700 kuna za gram.

Taj naizgled lak novac, očekivano, privlači mnoge, ali ima i svoju cijenu, ističe Cvok. Neki su taj biznis platili glavom. Nekad najskuplja droga, dostupna samo bogatima, danas je postala omiljena među mnogim Europljanima, ali i Hrvatima, kaže doktor Ivan Čelić iz Psihijatrijske klinike Vrapče. Razlog su vremena u kojima živimo, velika očekivanja koja stavljamo pred sebe, želja za uspjehom.

Liječnici, odvjetnici, menadžeri…

– U tom kontekstu možemo govoriti da neki uspješni ljudi žele biti još uspješniji. Liječnici, odvjetnici, menadžeri, neki od njih koriste kokain da bi imali veću koncentraciju. Međutim, kako raste tolerancija i količina kozumacije, moraju potražiti stručnu pomoć. Postoje ljudi koji konzumiraju i do 5 grama kokaina dnevno, kaže dr. Ivan Ćelić.

Stručna pomoć bila je potrebna Željki Jakopčević. Zbog problema s drogom šest je godina provela u komuni u Španjolskoj. Danas radi s onima kojima treba pomoć u borbi s ovisnošću. Dobro zna kako kokain djeluje na čovjeka. Nedugo poslije uzimanja, kaže, postanete euforični, a onda i posve nekritični. Pod njegovim utjecajem osoba je sklona brzoj vožnji, nesputanom seksu, izljevima oduševljenja…

– Kao društvo smo dosta ubrzani i ovaj stil života treba ispratiti. Želimo svi postići više – ubrzati se. Razvoj ove tehnologije i ja i sama jako teško pratim, a ne znam kako društvo u cjelini. Taj kokain koji daje nekakvo samopouzdanje i na prvu – sve uspijevaš, sve možeš – velika je prevara. To zadovoljstvo kojem težimo na kokainu je na prvu, odjednom, jako veliko. Ali onda iz tog jednog velikog plusa, spuštamo se u veliki minus. Drugi vremenski period je potreban da dosegnemo samog sebe iz kojeg smo krenuli, poručuje.

Dileri su svuda

– Dileri su svuda, svaki kvart ima jednog većeg i par manjih dilera. U Zagrebu se po nekim nalazima godišnje potroši 50 kg kokaina, kaže Vilim Cvok. Nabava, dodaje, nije veliki problem. Osim među pripadnicima estrade, kokain je popularan i među menadžerima, liječnicima, odvjetnicima, sportašima, ali nije nepoznanica ni u svijetu politike.

– Mi smo u tjedniku 24 express 2011. proveli istraživanje u izbornim stožerima svih stranaka. Uzimali smo uzorke u umivaonicima u toaletima i u gotovo svima smo našli tragove kokaina i marihuane. Ne znači da su to konzumirali političari, ali možda jesu njihovi financijeri.

Liječenje je specifično, nema zamjenskih lijekova

Kokain djeluje na kognitivne funkcije, naglašava doktor Ivan Čelić, i kod konzumenta stvara privid da on kontrolira svoju ovisnost, odnosno uvjerenje da i nije ovisnik. Za razliku od, primjerice, heroina, fizička je ovisnost gotovo zanemariva, ali stvara se psihička. Liječenje je specifično jer ne postoje zamjenski lijekovi koji pomažu u terapiji. Uglavnom se sve svodi na razne psihoterapijske postupke.

Željka Jakopčević je kroz svoj dugogodišnji rad s ovisnicima zaključila da je navažniji upravo – rad s čovjekom. Kaže kako ne voli razdvajati ovisnosti. Kaže kako je bilo koja vrsta sredstva koju čovjek koristi – nadopuna samog sebe. Izazov joj je rad s ljudima, da se vidi što čovjek dobiva kroz određeno sredstvo, što mu nedostaje i kako to može dobiti na prirodan način.

Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama nedavno je proveo istraživanje koje je pokazalo da je u prva tri mjeseca pandemije u Europi pala konzumacija droga, među ostalim i kokaina. Kao glavni razlozi navedeni su zatvaranje noćnih klubova, poticanje ostanka u kući i otežana prodaja droge na ulicama. Ali teško je vjerovati da se krijumčari i dileri neće prilagoditi novim vremenima i pronaći put do potrošača ili da se trgovina kokainom sa smirivanjem pandemije jednoga dana neće oporaviti.


Report

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

KAO DA VAM VELIKI ČOVJEK SJEDI NA PRSIMA: Hugh Grant je imao teži oblik korone

ODREKLE JE SE I KOLEGICE: Severinu na Instagramu ne prate Bekuta i Brena