Online platforma Diasporainvest.ba – priče o uspješnim Bosancima i Hercegovcima i važnosti dijaspore za promociju naše zemlje

Online platforma Diasporainvest.ba istražuje priče o uspješnim Bosancima i Hercegovcima i važnosti dijaspore za promociju naše zemlje. Razgovarali smo sa Sanelom Babićem, jednim od prvih Bosanaca sa bogatom karijerom istraživanja svemira.

Sanel Babić rođen u Sarajevu, odrastao u Vlasenici, odakle je izbjegao 1992. godine. Tadašnji trinaestogodišnjak sa majkom i sestrom izbjegao je u Njemačku kao azilanti, prelazeći iz jednog izbjegličkog kampa u drugi, ne poznavajući jezik.

U Njemačkoj su ostali do 1998. godine i u tom period Sanel završava četiri godine srednje škole i dvije godine fakulteta – specijalizirao se za elektrotehniku. 1998. godine, vize u Njemačkoj su istekle i na kraju su, uz pomoć Crvenog Križa, migrirali u SAD – konkretno u Indianu. Tamo, gospodin Babić započinje svoj posao iz snova nakon nekoliko poslova u sferi inženjerstva.

Koja je vaša funkcija u United Launch Alliance (U.L.A.) te vaša uloga u NASA-inim misijama?

“United Launch Alliance (ULA) je jedna od najiskusnijih svjetskih kompanija za lansiranje raketa, sa 140 obavljenih misija i 100% stopom uspjeha. Dizajniramo, gradimo i lansiramo rakete koje podržavaju američku nacionalnu odbranu, NASA-u i komercijalne kupce. Sa NASA-om smo radili i na posljednjoj misiji “Mars 2020”, nakon što su 2016. dodijelili ugovor ULA-u. U ULA-u se bavim mnogim sferama: stručnjak za temu (SME) vezanu za softver Zuken E3, specijalizirani IT analitičar, programer, a također pružam menadžment podršku „Vulcan Centaur“ programu. “Vulcan Centaur” je iduća generacija raketa koja će se lansirati 2021-ve godine. Također pružam obuku i podršku inženjerskim timovima širom preduzeća – približno 120 tehničara, inženjera i krajnjih korisnika aplikacije E3.”

Kako ste počeli raditi u U.L.A. i možete li izdvojiti najzanimljivije situacije?

“Specijalizirao sam se za dizajniranje električnih/kablovskih snopova u Zuken E3 aplikaciji tokom rada u kompaniji “Kauffman Engineering” u Indiani, dizajnirajući i proizvodeći ih za kamp kuće, automobilsku i medicinsku industriju. 2013. godine, kada se otvorila poslovna prilika za implementaciju aplikacije u Koloradu, riješio sam da se prijavim i testiram svoje vještine s jednim ciljem: zaposliti se na puno radno vrijeme ili se vratiti kući u Indianu. Godinu dana sam letio kući u Indianu svakih 10 dana da vidim svoju porodicu (suprugu i dvoje djece – tada 5 i 6 godina). To požrtvovanje se isplatilo, a ja sam primljen da radim za ULA 2014. godine. Ono što volim u svom poslu jeste da je svaki dan drugačiji. Svaki dan donosi nove izazove i mogućnosti da razmišljamo izvan kutije, učimo i pomažemo drugima, tako da je svaki dan zanimljiv.”

Vaše misljenje o trenutnom stanju poduzetništva BiH, da li pratite ta zbivanja?

“Zbivanja u BiH pratim blisko. Lično sam digao glas u raznim situacijama privatno i javno o visokoj i stagniranoj  nezaposlenosti, posebno među mladim zadnje dvije decenije. Taj smjer nije održiv, a razloga je mnogo, a većina je van kontrole Bosanskih građana. Ja sam mišljenja da Bosanska integracija u EU, dugogodišnja očekivanja, stabilnost koja je nužna kroz integraciju u NATO, lokalni otpori, kao i politika između EU i Rusije su otežavajući. Ali, ono što pojedinci i lokalne kompanije mogu uraditi je dizanje standarda u pripremama za internacionalnu binu što se tiče radnih standarda, i širih standarda kvaliteta, kako bi bili spremni kad vrijeme za to dođe. Bosna ima znanstvene resurse (zemlje, ruda), turizma, i izuzetnog neiskorištenog talenta. ”

Vaše mišljenje o dijaspori u inostranstvu (posebno u SAD-u) i njenom potencijalu za BiH?

“Dijasporu vidim kao jedan od osnovnih ekonomskih stubova za Bosnu – stotine miliona troše se na turizam i ekonomsku pomoć. Najbolja vrijednost je i dalje ljubav prema matičnoj zemlji – uprkos ustavnoj politici i ćorsokaku već dvije decenije. Velika vrijednost može se dati ogromnom znanju miliona ljudi koji su izbjegli etničko čišćenje i nude stručnost u inženjerskim disciplinama, kao i znanju o sportu, umjetnosti, obrazovanju, upravljanju i međunarodnim zakonima i standardima.”

Postoji li još nešto što vas povezuje sa Bosnom i Hercegovinom i koji su njeni nedostaci i prednosti u odnosu na zemlje u kojima ste živjeli?

“Nikada nisam bio isključen iz Bosne i Hercegovine. Moji najnoviji napori u pomaganju svom narodu je osnivanje „Partiotski Fenjer Fond-a“ – humanitarne neprofitne organizacije sa sjedištem u Denveru u Koloradu. Tokom 18 mjeseci, uz pomoć nekih 300 članova, pomogli smo oko 90 porodica u Bosni na razne načine: novčanu pomoć, stoku, obnovu kuća, poljoprivredu, medicinske potrebe, podršku povratku u svoje domove i studentske projekte. Jedna od velikih prednosti takve neprofitne organizacije u SAD-u su osnovne financijske mogućnosti internetskog bankarstva i mobilne aplikacije kao što je PayPal, koje u Bosni i Hercegovini ne rade u potpunosti. Upoznao sam i znam mnogo studenata BiH, usavršenih inženjera, menadžera, IT stručnjaka, pravnika, ljekara i pobjednika Nobelove nagrade.”

“Prošle godine prikupio sam 8000 američkih dolara za tri učenika iz Bosne koji su prošle godine došli u SAD i takmičili se na svjetskoj sceni u sklopu „Svjetskog prvenstva za Microsoft Office Specialist“ koje je uključivalo oko 120 država. Jedan od tih studenata osvojio je treće mjesto, a drugi je stekao punu stipendiju za američki univerzitet. Bosna ima bistre, talentovane ljude koji se mogu takmičiti s najboljima na svijetu. Ono što nedostaje u Bosni su mogućnosti. Mogućnosti da svi spomenuti talenti pokažu svoj potencijal,  a znam da je to ekonomski začarani krug između stabilnosti i integracije u EU s jedne strane i izgradnje ekonomije, investicione mogućnosti i infrastrukture potrebne u toj neizvjesnosti. Čvrsto vjerujem da će EU i NATO prihvatanje voditi prema najvećoj ekonomskoj ekspanziji u historiji Balkana.”

Sanel savjetuje omladini da rade ono što vole; gradite (dizajnirajte, programirajte, crtajte, i trenirajte) u svemu i svačemu, probajte nove poslove/funkcije, radite timski oslanjajte se na jačine drugih, volontirajte, dizajnirajte i pomažite neprofitnim organizacijama i gradite to iskustvo. Mladim inženjerima na početku karijere savjetuje da je nesavršena mobilna aplikacija bolja od one koja ne postoji, da nikad ne donose mišljenje na osnovu nepotpunih informacija i da se drže svojih snova. Gdin. Babić ističe da se trebate truditi da budete najbolji u svemu što radite, ali da ne radite sve, te navodi citat njegovog ujaka koji je utjecao na mnoge njegove izbore u karijeri i koji rado dijeli s nama: “Bolje je biti najbolji iskusni inženjer, nego neiskusni menadžer.“

„Hvala Vam na prilici da podijelim moju karijeru i pomognem sljedećoj generaciji uspješnih profesionalaca.“

Cjelokupan interviju sa Sanelom možete pogledati na linku http://www.diasporainvest.ba/blog-content/502/sanel-babic

Izvor: www.diasporainvest.ba