in

Svjetska banka istražuje lažiranje podataka o lakoći poslovanja

Od 2003. godine, kada je prvi put objavljen, Doing Business izvještaj Svjetske banke o lakoći poslovanja, kojim su u početku bile obuhvaćene 133 ekonomije, čiji se broj u međuvremenu popeo na 190, predstavljao je nezaobilazan i vrlo relevantan indikator razvoja poslovnog ambijenta u različitim dijelovima planete, precizno ga opisujući kroz početnih pet, a današnjih deset kriterija ključnih za opredjeljivanje investitora pri izboru destinacije za ulaganje njihovog kapitala, koji uključuju detaljnu analizu porezne politike, nivoa pravne zaštite ulagača, sistema rješavanja nesolventnosti,slobode međunarodne trgovine te procedura za pokretanje biznisa, dobijanje građevinskih dozvola, registraciju vlasništva, provođenje ugovora, dobijanje kredita i priključenje na elektrodistributivnu mrežu.

Revizija izvještaja

No, validnost Doing Business izvještaja preko noći je dovedena u pitanje optužbama da je zasnovan na “friziranim“ podacima kojima neke zemlje nastoje predstaviti svoj poslovni ambijent daleko boljim od stvarnog, čiju je osnovanost prilično direktno potvrdila i Svjetska banka, na neodređeno vrijeme odgodivši objavljivanje Doing Business 2021 izvještaja, koji je trebao biti prezentiran ove jeseni, uz priznanje da je “u izvještajima za 2018. i 2020. utvrđeno nekoliko nepravilnosti“ i najavu da će “podaci iz posljednjih pet godina biti sistemski pregledani“.

Prema navodima svjetskih medija, kao izrazito sumnjivi apostrofiraju se pozitivni iskoraci koje su posljednjih godina na Doing Business listi napravile Rusija, Kina, Saudijska Arabija i Uzbekistan – koliko su te tvrdnje utemeljene, odnosno o kakvim vrstama izvještajnih nepravilnosti se konkretno radi, na koje još zemlje se one odnose, šta je bio osnovni indikator za sumnju u istinitost podataka i kako će oni biti provjereni, pitanja su na koja iz Svjetske banke za sada ne nude precizne odgovore. Umjesto toga, u izjavi za Business Magazine iz Svjetske banke, uz podsjećanje da su “istraživanja i podaci presudni za informiranje o radu Grupacije Svjetske banke na smanjenju siromaštva i postizanju boljih rezultata razvoja za siromašne i ranjive“, te da je “tokom mnogih godina izvještaj Doing Business cijenjeno sredstvo za zemlje koje žele poboljšati svoju poslovnu klimu“, ograđuju se podsjećanjem na svoju službenu izjavu u vezi sa kontradiktornostima vezanim za izvještaje o lakoći poslovanja, objavljenu krajem avgusta ove godine.

“Tokom 17 godina svog postojanja, izvještaj Doing Business cijenjen je alat za zemlje koje žele mjeriti troškove poslovanja. Pokazatelji i metodologija Doing Business osmišljeni su ne uzimajući u obzir niti jednu zemlju, već da bi pomogli poboljšanju ukupne poslovne klime.

Zabilježen je niz nepravilnosti u vezi s promjenama podataka u izvještajima Doing Business 2018 i Doing Business 2020, objavljenim u oktobru 2017. i 2019. godine. Promjene podataka nisu u skladu s metodologijom Doing Business

Integritet i nepristranost naših podataka i analiza su najvažniji i stoga odmah poduzimamo sljedeće radnje:

-provodimo sistematski pregled i procjenu promjena podataka koje su se dogodile nakon institucionalnog postupka pregleda podataka za posljednjih pet izvještaja Doing Business;

-zatražili smo od neovisnih unutrašnjih revizora Grupacije Svjetske banke da izvrše reviziju procesa prikupljanja podataka i pregled Doing Businessa te kontrolu radi zaštite integriteta podataka.

Djelovat ćemo na temelju nalaza i retrospektivno ćemo ispraviti podatke zemalja koje su bile najviše pogođene nepravilnostima.

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke upoznat je sa situacijom, kao i vlasti zemalja koje su najviše pogođene nepravilnostima u podacima“, navodi se u tom saopćenju Svjetske banke, uz napomenu da će objavljivanje izvještaja Doing Business biti zaustavljeno sve do okončanja revizije.

S druge strane, svjetski mediji ukazuju na konkretne primjere spornih iskoraka na Doing Business listi, poput skoka Saudijske Arabije sa 92. na 62. mjesto “iako su izražene snažne sumnje i kritike da se, naprimjer, pravni okvir za osnivanje poduzeća zapravo nije tako značajno poboljšao“.

“Kina je, između ostalog, pretekla Francusku, premda je prema indeksu iz 2015. još uvijek bila prilično komplicirana za pokretanje i vođenje biznisa – otprilike poput Namibije ili Paragvaja, sa sporom birokratijom, nejasnim odgovornostima i vrlo kompliciranim postupcima, kojima je teško upravljati bez državnih partnerskih kompanija“, navodi se također u medijskim kritikama, koje, u opisanom konkretnom slučaju kineskog napretka s 46. na 31. mjesto Doing Business liste, vlasti u Pekingu oštro odbacuju, tvrdeći da da je riječ o zapadnoj propagandi.

Analitičari skeptični prema izvještajima o lakoći poslovanja, kao argument ističu i da je metodologija izračuna Doing Business indeksa promijenjena nekoliko puta, što je, kako opažaju, nekim zemljama dalo dodatnu prednost, pri čemu kao primjer navode Indiju, koja se u Izvještaju iz 2018. našla na 130. mjestu po staroj, a na 100. po novoj metodologiji.

Sa bosanskohercegovačkog stanovišta, osnovna manjkavost metodologije je to što se podaci za Bosnu i Hercegovinu baziraju na podacima iz samo jednog dijela države – to je posebno problematično u kriteriju vezanom za lakoću pokretanja biznisa, gdje se kao relavantne računaju samo procedure u glavnom gradu – Sarajevu, utemeljene na federalnim propisima koji su neuporedivo manje fleksibilni od onih u Republici Srpskoj, gdje je registracija preduzeća daleko jeftinija i brža, tako da se u konačnici dobije neralan i po BiH mnogo nepovoljniji rezultat od stvarnog.

Međutim, iz Svjetske banke se suzdržavaju od odgovora na pitanje o eventualnoj korekciji takvih vrsta metodoloških nelogičnosti, kao i na upite o tome šta je razlog relativno čestog mijenjanja metodologije kreiranja Doing Business izvještaja i da li su podaci dobijeni iz naše zemlje na bilo koji način sporni.

Čileanske optužbe

Na opasku, pak, da ovo nije prvi put da se Doing Business našao na udaru kritika i da je prije nekoliko godine Čile žestoko kritizirao Svjetsku banku, optužujući je za “nepošten tretman“ te zemlje u kreiranju izvještaja o lakoći poslovanja, iz te organizacije kratko objašnjavaju da “u vezi s prethodnim incidentom vezanim za Doing Business 2018. godine provedena je revizija, koja nije utvrdila nepravilnosti u podacima“, ponovo se pozivajući na svoje ranije objave, ovoga puta na saopćenje iz jula 2018. godine, izdato po završetku spomenute revizije, kojom je zaključeno da su “neutemeljeni navodi da je osoblje Svjetske banke manipuliralo indikatorima pojedinih ekonomija o lakoći poslovanja“

“Pozdravljamo promišljene i temeljite nalaze vanjske revizije Doing Businessa i drago nam je vidjeti da je revizija utvrdila da su prethodni navodi u vezi s cjelovitošću izvještaja  šireg tima Doing Businessa neutemeljeni i bez osnova.

Pomno razmatramo preporuke recenzenata i poduzet ćemo korake za primjenu poboljšanja po potrebi.

Indeks poslovanja Doing Business ostaje jedinstven i neprocjenjiv alat za zemlje koje žele poboljšati svoju poslovnu klimu i vjerujemo da će to biti još jači i vitalniji izvještaj“, poručuje se u tom saopćenju Svjetske banke.

Inače, u posljednjem Doing Business izvještaju Bosna i Hercegovina je bila ranigrana na 90. mjesto u svijetu, pri čemu joj je u balkanskoj regijipo lošem poslovnom ambijentu najbliža bila Albanija na 82. mjestu, a od zemalja Evropske unije Malta na 88. poziciji.najgorepozicionairani smo bili kada je riječ o osnivanju preduzeća, koje je u samo šest zemalja svijeta teži poduhvat nego u BiH, a približno loše smo stajali i u kategoriji Dobijanje građevinskih dozvola, gdje smo zauzeli 173. mjesto.Bliže dnu nego vrhu Doing Business listebili smo i u kategoriji Plaćanje poreza – na 141. poziciji, a u njenom donjem domu nalazili smo se i po kompliciranosti registracije vlasništva, kojom smo zauzeli 96. mjesto. U kategoriji Provođenje ugovorabili smo 93., po jednostavnosti priključenja na elektrodistributivnu mrežu 74., indikator Zaštita investitora donio nam je 88. mjesto, a za dostupnost kredita nagrađeni smo 67. pozicijom.Solidno smo ocijenjeni u kategoriji Rješavanje nesolventnosti, po čemu smo bili 37., a najbolju poziciju – 27. u svijetu, zavrijedili smo prema kriteriju Međunarodna trgovina.

Sve u svemu, nismo se imali puno čime pohvaliti na osnovu Doing Business liste. No, ko zna, možda revizija tih izvještaja iznjedri neke bh. kvalitete za koje nismo ni znali ili tuđe skrivane mane, pa se pokaže da je u našoj zemlji ipak lakše poslovati nego što govore zvanični podaci i što tvrde svjetski analitičari. Problem je samo – kako ne vjerovati sopstvenim očima, koje vide isto ono što piše i u Doing Business izvještajima Svjetske banke?

Neki kritičari Doing Businessa, poput Carlosa Lopeza, bivšeg predsjednika Ekonomske komisije UN-a za Afriku,ističu da “fokus na ulagače ulagače mami zemlje da smanje poreze ili olakšaju regulativu, iako bi, makroekonomski, pravi potez bio upravo suprotan

Drugi, pak, idu čak toliko daleko da tvrde kako Doing Business izvještaji potiču korupciju.

“Brze građevinske dozvole samo su jedan takav primjer. U Sudanu, naprimjer, zakon predviđa da se na građevinsku dozvolu čeka 270 dana, no u praksi je neke firme dobivaju nakon pet dana. Ova vrsta poslovanja donosi brojne bodove u indeksu lakoće poslovanja“, upozoravaju pojedini analitičari, na čije komentare se iz Svjetske banke za sada ne osvrću.

 

 

Report

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

DODIK SA VULINOM SVEČANO OTVORIO TRG U ISTOČNOM SARAJEVU: ‘U Predsjedništvu BiH proveo bih samo 7 minuta…’

Neočekivan odgovor na pitanje koliko često treba prati farmerke