in

Bošnjački i hrvatski lovci hoće da love, ali ne zajedno

“Model ‘jedna općina, jedno lovište’ nema alternativu, jer kako podijeliti lovišta. Kako podijeliti divljač na hrvatsku i bošnjačku?”, kaže Enes Ibrak, predsjednik Lovačkog društva “Vlašić” iz Travnika, u srednjoj Bosni, osvrćući se na situaciju u tom dijelu Bosne i Hercegovine (BiH), u kojem poslijeratne etničke podjele nisu zaobišle ni lovstvo.

Kao i većina općina u Srednjobosanskom kantonu (SBK), jednom od deset kantona u Federaciji BiH, i Travnik od proteklog rata ima dva lovačka društva – “Vlašić” i “Sokol”.

Jedno je član Saveza lovačkih organizacija u BiH, sa sjedištem u Sarajevu, a drugo Lovačkog saveza Herceg Bosne, čije je sjedište u Mostaru.

I jednima i drugima lov je zabranjen, jer se u SBK već 14 godina čeka na odluku o formiranju lovišta, a Zakon o lovstvu Federacije BiH poznaje samo jednog korisnika lovišta.

Ibrak za Radio Slobodna Evropa (RSE) objašnjava da je 2017. godine u Travniku bilo formirano zajedničko udruženje “Vlašić/Sokol”, ali da se od zajedničkog djelovanja s vremenom odustalo.

“Naš stav je da u ovom kantonu svaka opština ima jedno lovište, a ovi drugi su isključivi u podjeli, odnosno da imamo tri ili četiri lovišta u opštini. Za mene to nije nacionalno pitanje, jer u našem društvu ima više Hrvata, nego što u ‘Sokolu’ imaju članova. Oni koji tako razmišljaju žele svoju teritoriju i da rade na njoj šta žele. Kako podijeliti opštinu i odrediti gdje je njihova teritorija, a gdje je naša”, ističe Ibrak.

Kada je počelo?

Problemi u ovoj oblasti u SBK traju od 2006. godine, a lov je, proteklih godina, omogućavan privremenim dozvolama, koje je dodjeljivalo resorno kantonalno Ministarstvo.

Zbog neusvajanja odluke o formiranju lovišta, federalna inspekcija je u martu 2019. godine zabranila izdavanje dozvola, a zbog svega je, kako tvrde lovci, došlo do povećanja krivolova.

U pomoć pozvan OHR

Predsjednik Lovačkog društva “Sokol” iz Nove Bile u blizini Travnika Drago Marjanović rješenje vidi u formiranju više lovišta na području te općine.

Sa zahtjevom za pomoć se, kako kaže Marjanović, u februaru njegovo društvo obratilo i Uredu visokog predstavnika (OHR).

Zgrada OHR-a, Sarajevo

Zgrada OHR-a, Sarajevo

“Od OHR-a smo tražili da se uključi u implementaciju Zakona o lovstvu FBiH i da urgira kod nadležnih institucija da se formiraju lovišta po zakonu. U Zakonu nigdje ne stoji ‘jedna općina jedno lovište’. Općina Travnik ima mogućnost formiranja više lovišta i potrebno je samo urediti međusobne odnose. Postojeća društva su registrirana sukladno zakonu, ali ne može za jedno lovište biti dva gospodara. Nacionalno pitanje bih isključio i smatram da je ovo više pitanje upravljanja i gospodarenja”, kaže Marjanović, te najavljuje nastavak pregovora predstavnika dva lovačka društva.

Osim u Travniku, dogovor nisu postigli ni lovci u Gornjem Vakufu/Uskoplju i Novom Travniku.

Naslijeđe rata

I ti gradići u srednjoj Bosni su, ratnih 90-ih, bili poprište sukoba između Armije Republike BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO), a nacionalne podjele zadržale su se do danas, čak i u lovačkim društvima.

U devet preostalih općina je, nakon višegodišnjih političkih pregovora i pokušaja usuglašavanja, prihvaćeno rješenje o formiranju zajedničkih lovačkih udruženja, koji će upravljati zajedničkim lovištem.

Vlada SBK, sastavljena od kadrova Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, postigla je, također, dogovor, te je 2. oktobra ove godine usvojena Odluka o osnivanju lovišta, po modelu “jedna općina, jedno lovište”.

Kako bi stupila na snagu, ovu odluku treba potvrditi i Skupština SBK, do kada je dat rok lovcima u tri sporne općine da postignu dogovor.

Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK Salkan Merdžanić (SDA) izjavio je da odluka Vlade, kojoj su prethodili iscrpni pregovor, obuhvaća devet općina u kojima je postignut dogovor. Merdžanić se nada da će i lovci u tri preostale općine doći do rješenja.

“U većini područja bit će nova udruženja koja će biti nositelj prava korištenja lovišta, a unutar tih asocijacija kako se dogovore, tako će upravljati procesima. Nadam se da će i ove tri općine uspjeti postići dogovor. Ostavili smo im prostor za sporazum, ali on mora biti u pisanoj formi, usaglašen i dostavljen ministarstvu”, kazao je Merdžanić novinarima.

Za ministra u Vladi SBK Bojana Domića (HDZ BiH), Vladina odluka, također, predstavlja kompromis koji će, kako kaže, pomiriti nacionalne i strukovne interese.

‘Ovo dogovaranje traje od 2006. i teško je nekome staviti okvir i reći to je prostor na kojem ćete loviti. Lovačka udruženja desetljećima gospodare tim prostorima.’

“Ove preostale općine sad imaju mogućnost da se odluče između jednog ili više lovišta. Ovo dogovaranje traje od 2006. i teško je nekome staviti okvir i reći to je prostor na kojem ćete loviti. Lovačka udruženja desetljećima gospodare tim prostorima, imaju uređenu infrastrukturu, nekakvu tradiciju i zamislite da netko tko nije iz te oblasti počne da crta, prekraja i oduzima. To je jako opasno i zbog toga im je prepušteno da se različito dogovore. Neosporno je da postoje dva lovačka saveza i da to dobrim dijelom ima i nacionalnu odrednicu i da je jako osjetljivo”, ističe Domić za RSE.

Šta kažu lovci?

Lovci iz oba lovačka saveza slažu se, pak, da se u priči o lovištima već godinama preklapaju politički interesi i vodi borba za dominaciju.

Sadik Glamočić, lovac iz Jajca, općine koja je među prvima potpisala sporazum o zajedničkom društvu, smatra da pitanje lovišta zapravo predstavlja pitanje teritorija.

Članovi Saveza lovačkih organizacija u BiH

Članovi Saveza lovačkih organizacija u BiH

“Mi smo tražili samo jedno lovište i da se sve zajednički radi, bez razdvajanja… Bilo je i kod nas otpora, ali uspjeli smo i sada to prilično dobro funkcionira. Vjerovatno je politika umiješena u sve, jer to je očigledno kad vidite da nakon nekih međusobnih dogovora lovci idu glavnim političarima na dogovor. Vjerovatno su se koplja između hrvatske i bošnjačke strane lomila preko SBK, koji ima ove mješovite općine, a šta je cilj to ne znam. Ovdje je bilo pitanje teritorija, jer ako dijeliš lovište dijeliš odmah i teritoriju”, naglašava Glamočić.

Posljedica višegodišnjih razmirica najviše se osjete u šumama u SBK, u kojima su životinje, nezaštićene i bez adekvatnog nadzora, prepuštene krivolovcima. Istovremeno, sve je više upozorenja stočara o učestalim napadima divljih životinja na njihova stada.

Report

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

ODLUČILA SE ZA FAKULTET: Seli li se Džejla Ramović u Beograd?

Odmah sam shvatila da sam namjerno gurnuta