BANJALUKA – Uticaj pandemije virusa korona na mentalno zdravlje stanovništva u BiH je evidentan, a ispoljava se u vidu sve većeg broja osoba koje pate od anksioznosti, depresije te poremećaja sna.
Zaključak je ovo psihologa u BiH, gdje je u petak obilježen Svjetski dan mentalnog zdravlja. Izolovanost i strepnja za lično zdravlje, kao i za zdravlje najbližih dovele su do rasta osjećaja anksioznosti kod građana, a fizička aktivnost, dobra ishrana, kvalitetan san te vrijeme provedeno s najbližima, ali i adekvatna psihološka pomoć, mogu biti lijek za ove smetnje, koje nisu neobične za krizne periode.
Biljana Lakić, nacionalna koordinatorka za mentalno zdravlje RS, kazala je da je, s obzirom na to da će krizna situacija i stresne okolnosti potrajati, potrebno više promovisati metode samopomoći.
“Te metode odnose se na to da se uspostavi životni dnevni ritam koji treba da slijedimo, te da odvojimo vrijeme za rad i posao i vrijeme za odmor, a važno je i da jedemo zdravo, imamo kvalitetne obroke te da dobro spavamo”, rekla je Lakićeva.
Istakla je da su za bolje mentalno zdravlje značajne i svakodnevne aktivnosti, ali i kontakt s dragim ljudima, jer je, prema njenim riječima, socijalna izolacija faktor rizika za mentalno zdravlje i nije poželjna.
Psiholog Aleksandar Milić za “Nezavisne” je rekao da je pozitivna stvar što su se građani tokom pandemije odlučili više vremena provoditi u prirodi, što može biti blagotvorno za mentalno zdravlje.
“Građanima je potreban aktivitet koji podrazumjeva socijalnu komunikaciju, sportske aktivnosti, učenje, rad. Ne treba da osluškujemo zdravlje i simptome, već je potrebno da zapažamo pozitivne aspekte života”, rekao je Milić. Dodao je da probleme nije potrebno rješavati farmakoterapijom, to jest upotrebom lijekova.
“Građani sve više uočavaju da se ove smetnje mogu riješiti i uz psihološku pomoć”, kazao je Milić.
Milan Latinović, načelnik Odjeljenja za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, rekao je da posebnu pažnju treba posvetiti osjetljivim kategorijama građana koje imaju mentalne zdravstvene probleme.
U Društvu psihologa RS su naveli da su pomoć građanima u kriznom periodu pružali i putem besplatne telefonske linije. Sanja Radetić Lovrić iz Društva psihologa RS rekla je da je urađen i priručnik o tome kako pomoći djeci i mladima u kriznim situacijama.
“Djeca i mladi su bili najbolji dio društva u cijeloj ovoj situaciji te smatram da mi odrasli treba puno više da ih pitamo šta misle i kako vide cijelu situaciju te da ih poslušamo”, ocijenila je Lovrićeva.
Nataša Jovanović, predsjednica Društva psihologa Brčko distrikta, kazala je da se, od početka pandemije do sada, najveći broj ljudi javljao psiholozima zbog anksioznosti i depresije, te je dodala da je u BiH povećana kupovina antidepresiva.
Istakla je da fizičko i mentalno zdravlje treba stalno održavati u ravnoteži.