Prekomjerni uvoz prijeti gašenjem bh. stočarstva

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, u domaćim klaonicama prošle godine zaklano je ukupno 53.605 goveda, 102.588 ovaca i 7.749 svinja. Neto proizvodnja goveđeg mesa iznosila je 11.939  tona, ovčijeg 1.599 tona, a svinjskog 7.749 tona. Ukupna neto težina zaklane stoke i peradi iznosila je 90.819 tona i bila je veća je sedam posto u odnosu na 2018. godinu, pri čemu je neto težina zaklanih ovaca povećana za 11 posto, svinja za šest posto, a goveda za četiri posto.

Istovremeno, iz BiH je izvezeno mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti od 57,2 miliona KM, dok je uvoz te vrste proizvoda dostigao gotovo sedam puta veći iznos od 380,7 miliona KM.

Poražavajuća statistika

U prvom polugodištu ove godine, ukupan obim bosanskohercegovačke vanjskotrgovineske razmjene mesa i mesnih prerađevina iznosio je 199,8 miliona KM, pri čemu je izvoz iznosio je 47,9 miliona KM (rast od 100,41 posto), a uvoz 151,9 miliona KM (pad od 12,37 posto), uz rast pokrivenosti uvoza izvozom sa 13,8 na 31,5 posto.  No, navedeni statistički pokazatelji ustvari ne govore ni o kakvom stvarnom pozitivnom trendu u ovoj oblasti, već je posrijedi “optička varka“ generirana rastom vrijednosti izvoza mesnih konzervi, koje se, bitno je spomenuti, pune mahom uvoznim smrznutim mesom.

Naprotiv – izvoz svježeg rashlađenog goveđeg mesa premašio je osam miliona KM, što je neuporedivo više od 56.328 KM iz lanjskog prvog polugodišta, ali i dalje višestruko manje od vrijednosti uvoza te vrste mesa, koja je, unatoč padu od 15,8 posto, iznosila blizu 70 miliona KM, tako da je pokrivenost uvoza izvozom na izuzetno skromnom nivou od 11,5 posto. Tome treba dodati i 6,4 miliona KM vrijedan uvoz smrznute govedine, koja u 2020. uopće nije izvožena iz naše zemlje.

Slična situacija je i kada je riječ o svinjskom mesu, kojeg je, svježeg rashlađenog ili smrznutog, u prvih šest ovogodišnjih mjeseci  izvezeno za 587.151 KM, a uvezeno za više od 25 miliona KM, što će reći da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila simboličnih dva posto.

Imajući u vidu ovakav razvoj situacije, kojem se ne nazire kraj, a kojem kumuju pandemija korona virusa i višemjesečna blokada izvoza mesa u Tursku, Udruženje poljoprivrednika BiH pozvalo je nadležne državne institucije da uvođenjem dažbina na  uvozno svinjsko i juneće meso domaće proizvođače zaštite od nelojalne strane konkurencije.

“Uvozom svježeg rashlađenog svinjskog i junećeg mesa nisu ugroženi samo primarni proizvođači, već i klaonice u Bosni i Hercegovini koje se suočavaju sa problemom viška radne snage”, upozorava se u dopisu Udruženja, upućenom Predsjedništvu, Parlamentarnoj skupštini, Vijeću ministara i Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kojim se na period od 200 dana zahtijeva uvođenje prelevmana od dvije KM po kilogramu i carinske stope od 10 posto na uvozno svježe rashlađeno svinjsko i juneće meso svih kategorija.

Prema riječima Vladimira Usorca, predsjednika Udruženja, iz resornog Ministarstva poljoprivrednicima je obećano da njihov zahtjev biti ispoštovan u roku od 30 dana, koji ističe početkom septembra.

“Nepovoljna situacija sa junećim i svinjskim mesom traje već desetak godina, s tim što je malo ublažena izvozom u Tursku, ali je eskalirala dolaskom pandemije. Od Nove godine praktično ništa nismo prodali – nema restorana, nema hotela niti drugih velikih potrošača, a pritom imamo ogroman uvoz, po deset šlepera dnevno, mesa koje je jeftinije jer je lošijeg kvaliteta – pritom ga deklarišu kao svježe, iako meso može biti friško 72 sata, a oni ga deset dana transportuju…

Mi ne možemo ništa izvesti, a nama trpaju sve, zato je jedino rješenje uvođenje prelevmana koji će koliko-toliko približiti cijene uvoznog i domaćeg mesa, tim prije što za proizvodnju svinejtine nema nikakvih poticaja, a od nastavka izvoza govedine u Tursku nema ništa, jer oni traže da mi preuzmemo sav rizik do isporuke, a na pregovorima nije ništa postignuto, pošto sve zavisi od jednog Turčina kojeg naši moraju moliti i činiti mu ustupke.

Ukoliko se desi da ipak budemo izigrani i da Ministarstvo ne ispuni naše zahtjeve, ne preostaje nam ništa drugo nego masovni ulični protesti – ne da to hoćemo, nego moramo“, kaže za naš magazin Usorac.

Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, pak, komentirajući opravdanost zahtjeva domaćih poljoprivrednika, kosnstatira da je “situacija izuzetno ozbiljna, ali se ona ciklično pojavljuje, tako da je neophodna sinhronizacija mjera na nivou države i entiteta“.

“Zašto to govorim? Primjera radi, u toku je konkurs Ministarstva poljoprivrede RS, gdje su konstatovani viškovi od 10 hiljada svinja i dat je podsticaj za njihov otkup, na koji su se javili otkupljivači i tražili da otkupe 30 hiljada svinja. Dakle, svi su dobili samo po 30 posto od traženog, jer je ukupni višak 10 hiljada, ali proces će se realizovati u narednih 60 dana, poslije čega viškova praktično neće biti, ali se može desiti da u RS nemamo dovoljno rashlađenog svježeg mesa.

Međutim, svinjsko meso je fleksibilnije, jer ciklus proizvodnje traje 4-5 mjeseci, tako da bi se njegovi proizvođači, ukoliko bi se najavila odluka o ograničenju uvoza, vrlo brzo prilagodili i vjerovatno na vrijeme riješili taj problem nedostatlka mesa, jer se takva odluka ne može donijeti i provesti za mjesec-dva, dok se ne pripremi sva dokumentacija koja je potrebna da se dokaže da je neophodno uvođenje prelevmana i carina – ako bi se to najavilo, onda bi se proizvođači na vrijeme pripremili, jer bi znali da će imati plasman po korekntim i održivim cijenama.

Kada je u pitanju juneće meso, ova mjera koja se najavljuje izuzetno je bitna, jer tu, zbog neizvjesnosti sa izvozom u Tursku stalno imamo probleme – imamo veliku i uhodanu proizvodnju, tako da bi uvođenje prelevmana i carina imalo mnogo veće efekte u smislu  rješavanja pitanja viškova nego kod svinjskog mesa. Izvoz u Tursku je stao, a bio je najavljen, pa su ljudi ušli u proizvodnju računajući da će imati plasman. S druge strane,  potražnja na domaćem tržištu je naglo opala zbog pandemije, odnosno nedostatka turista, dijaspore, svadbi i drugih velikih okupljanja – kada je nešto slabo i nezaštićeno, onda svaka sitnica negativno utiče“, objašnjava za naš magazin Vasić, koji na pitanje o tome koliko bi, upravo imajući u vidu navedene hendikepe proizašle iz pandemije i blokade izvoza u Tursku, carine i prelevmani sami po sebi značajnije povećali unutrašnju potrošnju domaćeg mesa s obzirom na ionako nisku, a ekonomskim posljedicama virusa korona dodatno oslabljenu platežnu moć potrošača, izražava uvjerenje da bi “okrnjeno  domaće tržište moglo djelimično apsorbovati domaću primarnu proizvodnju, a za očekivati je da će se i problem s Turskom riješiti“.

Dogovor s prerađivačima

“Znate, dođe se do momenta kao sada, kada su otkupne cijene destimulativne za novi ciklus proizvodnje, a cilj je da u državi pokušamo očuvati kontinuitet primarne proizvodnje, da ti ljudi budu sigurni, a ne da im svaki put damo nadu, oni ubace u tov određene količine stoke, a onda iz nekog razloga nema otkupa, cijena padne i oni jedva izvuku ono što su uložili i tako izvarani sve više gube nadu i polako prestaju da se bave tim poslom, koji je naša razvojna šansa, jer smo mi ipak prvenstveno poljoprivredna zemlja“, napominje Vasić.

On pritom podsjeća da svježe rashlađeno meso treba posmatrati odvojeno od zamrznutog, koje koristi prerađivačka industrija.

“Primarni proizvođači znaju da ne smiju ugroziti prerađivačku industriju i zato oni i ne traže zabranu uvoza zamrznutog mesa, jer ako bi se to uradilo, onda bi se morao zabraniti i uvoz gotovih proizvoda, odnosno prerađevina od mesa,  jer naši prerađivači ne bi mogli da se nose sa konkurencijom iz susjednih zemalja.

Dakle, dogovor proizvođača i prerađivača je da se ne dira u zamrznuto meso, već da se ide na svježe rashlađeno meso koje uvozom ugrožava naše primarne proizvođače jer veliki trgovački lanci sedmično uvoze po šleper-dva mesa i prodaju ga kao svježe iako ono u transportu provede 10-15 dana, ali to je već sfera rada inspekcija…“, zaključuje Vasić.

Zvanične potvrde pokretanja procedure za uvođenje mjera usmjerenih na ograničavanje uvoza svježeg rahlađenog mesa u BiH još uvijek nema, a iz državnog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa za sada se ne žele ni medijski oglašavati o ovoj temi, tako da je potpuno neizvjesno da li će zahtjev poljoprivrednika u vezi sa prelevmanima i carinom biti uvažen ili će oni zaštitu od nelojalne konkurencije morati pokušati izboriti putem uličnih protesta…