U BiH najmlađi najmanje glasaju

Ako se ne baviš politikom, politika će se baviti tobom, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa Randall Puljek-Shank, Amerikanac iz Pensilvanije (Pennsylvania) doktor političkih nauka, aktivista u brojnim oblastima, predsjednik udruženja Bosansko-američkog prijateljstva. Od 2002. godine živi u Sarajevu.

Učestvovao je u izradi studije Evropske vrijednosti u BiH (ESV) za 2019. godinu, u dijelu koji se bavi politikom i civilnim društvom.

RSE: Šta je Vaše ključno zapažanje iz istraživanja, da li su i u kojoj mjeri bh. građani zainteresovani za učešće u politici?

Puljek-Shank: Slabo pokazuju zainteresovanost. Samo jedna trećina ispitanika je pokazala da ih zanima politika, žene su puno manje zainteresovane od muškaraca, mlađe generacije ne pokazuju zanimanje za učešće u politici. Generalno, ljudi su veoma nezadovoljni političkim sistemom.

Što se tiče izbora, tri četvrtine je odgovorilo da glasa, što se ne slaže s podacima Centralne izborne komisije BiH koja je objavila da je na posljednjim izborima glasalo 54 posto osoba sa biračkim pravom. To pokazuje da ljudi smatraju društveno prihvatljivim odgovoriti da glasaju, iako to ne rade. Najmlađa generacija, oni rođeni oko ’95., najmanje glasaju. Znači, generacija odrasla i obrazovana u dejtonskoj BiH najmanje koristi demokratske mogućnosti za promjene. To bi nas trebalo zabrinuti.

RSE: Na drugoj strani imamo građanski aktivizam. Koliko je jak, na koji način građani izražavaju svoje nezadovoljstvo situacijom u zemlji?

Puljek-Shank: Prilično malo ljudi učestvuje u bilo kom vidu aktivizma, na to se žale i aktivisti. Moje istraživanje pokazuje da bolji rezultati jesu mogući, ali da treba mnogo vremena, dugoročnog angažmana i velike upornosti. Ali ono što je pozitivno, imamo rezultate od 2008. godine i u poređenju s njima se vidi veliki porast – dva puta više ljudi je reklo da je učestvovalo u demonstracijama nego prije deset godina.

Isto tako, 2,6 posto više ljudi je odgovorilo da su članovi nekog od udruženja. Iako proces demokratizacije ide jako sporo, situacija nije statična koliko se ponekad čini nama koji živimo ovdje i koji bismo željeli malo veću promjenu u političkom sistemu i rezultatima aktivizma.

RSE: Šta je pokazala studija Evropske vrijednosti, da li građani smatraju da je njihova zemlja dovoljno demokratična i da li podržavaju jakog vođu?

Puljek-Shank: To je vrlo važno pitanje. Prvo, 30 posto ispitanika odgovorilo je da BiH nije uopšte demokratska. Trećina je rekla da su birači potkupljeni, da oni koji imaju novac kupuju izbore. Znači, generalno je nisko povjerenje u demokratičnost sistema. Bile su ponuđene četiri vrste sistema – demokratski, sistem sa jakim vođom, vladavina stručnjaka ili vojna vlast.

Između tih opcija ipak je demokratski sistem viđen kao najbolji. To je jako relevantno, jer ako su ljudi nezadovoljni, onda možemo misliti ili se pribojavati da će vidjeti rješenje u nekom autokratskom sistemu, kao što vidimo sada u Mađarskoj, Srbiji itd. Ipak, ostaje podrška demokratskom sistemu, što je jako važno.

RSE: Iz istraživanja proizilazi da ispitanici u Republici Srpskoj (RS) uglavnom nisu za jakog vođu, iako imaju takvog, Milorada Dodika.

Puljek-Shank: Ima jedna interesantna i relevantna razlika između Federacije i Republike Srpske – u Federaciji je 26 posto izjavilo da je dobro imati jakog vođu, dok u RS to podržava samo deset posto. To znači da je takva vladavina manje privlačna ljudima u RS, što tumačim da, bez obzira što nema velikih promjena u izbornim rezultatima proteklih godina, ipak u RS postoji neki kritičan stav prema jednom jakom vođi.

Imamo interesantnih rezultata na pitanje šta znači demokratija. Mene je iznenadilo da su ljudi na prvo mjesto stavili jednakost muškaraca i žena, da je to demokratija. Jako visoko su rangirana i prava građana. Malo niže su rangirane neke socijaldemokratske ideje, na primjer da ljudi dobiju podršku države u slučaju nezaposlenosti i slično. To možemo tumačiti na način da ljudi imaju ideju šta bi trebala biti demokratija, samo misle da Bosna i Hercegovina još nije to dostigla. Što je viši nivo obrazovanja, to je i kritičko viđenje demokratije u BiH veće.

Čini mi se da ima i nekog optimizma u tome da je ideja demokratije još uvijek jaka i stalna. To bi možda mogao biti izvor mobilizacije – ljudi bi se uključili ako bi vidjeli rast demokratičnosti.

RSE: Kakav je stepen povjerenja u institucije sistema?

Puljek-Shank: Veliko nepovjerenje vlada. Institucije, stranke, parlament, vlada jako nisko kotiraju, ali se ipak mora reći da je štampa na najnižem položaju, najveće nepovjerenje je prema štampi. To može biti izazov – i za novinare i za medije, da to poboljšaju.

Niske stope povjerenja u društvene i političke institucije mogu biti pokazatelj mogućnosti za radikalniju politiku ili političku nestabilnost. U skladu s tim stajalištem, ispitanici su uveliko nezadovoljni političkim sistemom – samo 0,7 posto je iskazalo potpuno zadovoljstvo institucijama.

RSE: Kako vidite trenutnu političku situaciju u BiH – da li je previše tenzija, a nedovoljno konkretnog rada?

Puljek-Shank: Mogao bih sumirati da prevladava vrsta politike odnosno politika koje ne služe građanima, nego za lične interese. Zatim je tu aspekt da se konstanto ljudi dijele u etničke grupe umjesto da se stvori nešto zajedničko, za njihovo dobro. Više prilika vidim na lokalnom nivou, tamo ima određenih stranaka koje se intenzivno bave rješavanjem problema građana.

Možemo vidjeti i neki opasan trend da se ljudi isključuju iz političkog života i kažu: ‘Svi su političari isti, u čemu je poenta da ja učestvujem’. Mislim da je to loše, jer se građani koji žele neku promjenu, pošteni ljudi, uopšte ne žele baviti politikom. Izreka kaže: ‘Ako se ti ne baviš politikom, politika se bavi tobom’. Svakodnevne političke teme i tenzije rezultat su političkog sistema i Ustava.

Važnost etničkog identiteta nije slučajno nego namjerno ugrađen u sistem. Za mene, to su veoma pogrešne i loše ideje, na kojima je izgrađen i sadašnji Ustav. Druga mogućnost je da on bude nešto više građanski, gdje svi ljudi imaju ista prava, što bi tražilo neku umjereniju i zajedničku politiku.

RSE: Možete li predstaviti Udruženje Bosansko-američkog prijateljstva i šta je njegov cilj?

Puljek-Shank: Udruženje je registrovano 2014. godine, a najviše nam je u fokusu ekonomski razvoj kroz projekat Restart koji uključuje dijasporu – spajamo bh. firme sa kupcima i investitorima u inostranstvu. Pet godina zaredom organiziramo konferencije Reconnect, pred Sarajevo Film Festival, jer je to prilika da se ljudi spoje. Imamo program Leader, to je intenzivna obuka za pravljenje biznis planova, vlastitih firmi, u suradnji sa IveyBusiness School.

Važno da ljudi znaju da je informatički sektor i oblast u vezi administracije za strane firme jako u porastu. To je jedna od svjetlijih tačaka bh. ekonomije, a potražnja je velika i ima velike mogućnosti da još raste. Tu treba određena podrška, nekih inicijativa kao Restart ili državnih organizacija.

Osim Restarta, Udruženje organizuje druženje za članove. Sada imamo kampanju da podijelimo informacije vezano za američke izbore – kako se prijaviti, kako vratiti glasački listić i slično, da ljudi znaju.

RSE: Na koji način na predsjedničkim izborima u SAD-u, mogu glasati državljani ove zemlje, koji trenutno žive i rade u BiH?

Puljek-Shank: Glasačko pravo imaju i državljani SAD-a koji nisu nikad bili u zemlji. Historijski gledano, samo 15 posto to radi. Konkretno, svake godine treba se tražiti glasački listić preko pošte. Američki građani bh. porijekla treba da znaju da imaju ovu priliku i da se uključe u politički sistem SAD.

RSE: Za ovih dvadesetak godina života u BiH, da li ste se privikli na sasvim drugačije uslove i način života nego što je to u Vašoj rodnoj zemlji?

Puljek-Shank: Jako dugo živim ovdje i navikao sam se. Moj je izbor da budem ovdje. Kvalitet života u BiH može biti puno bolji. Jako volim prirodne ljepote ove zemlje. Mislim da ljudi kao ja, koji živimo između dvije kulture, imamo mogućnost birati ono najbolje, ono što nam odgovara, i od jedne i od druge. Za mene u Bosni i Hercegovini to je gostoprimstvo i posebno važna uloga porodice u životu. To je nešto što sam preuzeo kao važne vrijednosti.

A poslije toliko godina, moram priznati da se ponekad osjećam kao stranac kad sam u Americi. Neke stvari mi se tamo čine čudne kada dođem iz BiH. Ali mi je važno da je moja porodica tamo, tako da ja, sa svojom suprugom i sinom ih redovno posjećujem.

— Istraživanje Evropski sistem vrijednosti u BiH je provedeno od 1. februara do 30. maja 2019. godine na 160 lokacija prema izbornim jedinicama. Kontaktirano je više od 3.000 domaćinstava kako bi se dobili podaci na uzorku od 1.740 ispitanika. Ispitavan je odnos građana prema brojnim životnim vrijednostima.