LONDON – Podstaknut antirasističkim protestima, britanski Prirodnjački muzej razmatra mogućnost da ukloni neke eksponate povezane sa putovanjima i istraživanjima Čarlsa Darvina, koji mogu biti ocijenjeni kao rasno uvredljivi.
Podstaknuti pokretom “Životi crnaca vrijede” i protestima protiv rasizma, čelnici britanskog Prirodnjačkog muzeja otpočeli su proces interne revizije zbirki koje bi mogle biti ocijenjene kao rasno uvredljive.
Artefakti koje je za sobom ostavio Čarls Darvin nalaze se na udaru uprave jer je njegova ekspedicija na ostrva Galapagos, prema savremenom tumačenju, bila jedna od britanskih “kolonijalističkih naučnih ekspedicija”.
“U svjetlu pokreta ‘Životi crnaca vrijede’ i nedavnih antirasističkih demonstracija širom svijeta, muzej preispituje nazive prostorija, kolekcija, kao i statue kako bi iskorijenio sve ono što može da nanese uvredu”, navodi se u jednom od dokumenata.
Ovaj proces mogao bi u najboljem slučaju da dovede do preimenovanja određenih zbirki koje budu ocijenjene kao problematične, a u najgorem – do njihovog uklanjanja.
Drugi dokument jeste izvještaj jednog od kustosa, u kojem se tvrdi da muzejska postavka u vezi sa Darvinovim istraživanjima i putovanjima daje legitimitet rasističkoj ideologiji i kolonijalizmu.
Zbog toga ove kolekcije, kako se u dokumentu navodi, moraju biti dekolonizovane.
Na meti bi mogla da se nađe i statua čuvenog naučnika s obzirom na njegove rasne teorije.
Osim onih koje se odnose na Darvina, na udaru bi mogle da se nađu i kolekcije eksponata povezanih sa botaničarem Džozefom Benksom, koji je na putovanja išao sa kapetanom Džejmsom Kukom.
Zbirka čuvenog švedskog prirodnjaka Karla Linea takođe bi mogla da bude ocijenjena kao problematična, smatraju iz muzeja, zbog klasifikacije biljaka po latinskim nazivima, čime se gube njihova autohtona imena.
“Pokret ‘Životi crnaca vrijede’ je pokazao da moramo učiniti više i brže djelovati. Želimo da učimo i obrazujemo se, prepoznajući da su razumijevanje i svijest o inkluziji od velike važnosti”, napisao je u instrukcijama za zaposlene direktor Prirodnjačkog muzeja Majkl Dikon.
Društvene mreže
Korisnici društvenih mreža ostali su zatečeni namjerama uprave muzeja.
“Sada dekolonizuju muzeje. Mislili ste da će stati kod spomenika?”, napisao je na Twitteru stručnjak za društvene mreže, konzervativac Jan Majls Čeong.
Neki su događaje uporedili sa “1984” Džordža Orvela, navodeći da ljevičari pokušavaju da “cijelu istoriju iznova napišu tako da odgovara njihovom egu”.
Korisnik Twittera iz Nju Hempšira događaje u Prirodnjačkom muzeju komentarisao je: “Oni doslovno žele da izbrišu istoriju, a ne da je čuvaju kako je više ne bismo ponovili”.
(telegraph.co.uk)