Održivi turizam temelj samoodrživosti Parka prirode Hutovo blato / Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Park prirode Hutovo blato posljednjih godina bori se s promjenama vodnog režima kao posljedicama kontinuiranog preusmjeravanja i oduzimanja voda za potrebe drugih korisnika. Osim toga ”muku muče” i sa unošenjem invazivnih vrsta, a svakako naglasak se stavlja i na neriješeno financiranje. Sve navedene stavke svakako imaju posljedicu ugrožavanja brojnih usluga u Parku prirode kao i gubitak biološke raznolikosti. Osnivač Javnog poduzeća i vlasnik cijelog Parka prirode Hutovo blato je Vlada Hercegovačko neretvanske županije kojoj je zaštita i očuvanje močvarnih staništa Hutova blata na visokoj ljestvici prioriteta. Ministarstvu i Vladi HNŽ-a nije samo u cilju zaštita i čuvanje prirodne vrijednosti od međunarodnog značaja, već im je važan i značajan turistički resurs.

Prostorni plan Parka prirode Hutovo blato, koji se provodi od 2013. do 2023. godine, baziran je na principu zaštite i samoodrživosti Parka. Poštujući sve značajke Hutova blata, njegovu ekološku osjetljivost i prirodni integritet, kao osnovna polazišta, uvrštene su i analizirane sve mogućnosti i ograničenja razvoja potrebne infrastrukture sa aspekta razvoja turizma, kao osnovne gospodarske djelatnosti potrebne za razvoj samoodrživosti Parka. Turizam je tu jako bitan jer je jedan od osnovnih gospodarskih djelatnosti koja unutar sebe apsorbira, a time i aktivira razvoj svih ostalih gospodarskih djelatnosti (poljoprivreda, stočarstvo, pčelarstvo), koje se mogu provoditi i na taj način uključuju bavljenje gospodarskim djelatnostima koje su predviđene za lokalno stanovništvo.

Od zaštite do samoodrživosti

Nikola Zovko, ravnatelj Parka prirode Hutovo blato ističe kako se zapravo Park prirode financira te što očekuju u budućnosti kada je financiranje u pitanju.

”Vlada HNŽ-a kao vlasnik i naš osnivač osigurava nam 50% sredstava koje su nam potrebne za isplate plaća, materijalnih troškova i hladnog pogona. Ostatak od 50% mi sami moramo zaraditi. Kada je tu bio lovni turizam mi smo to mogli zaraditi bez problema, no danas je već problem nadomjesiti taj novac jer imamo dosta problema sa vodama, invazivnim vrstama i slično. Ove godine odlično smo se pripremili za turističku sezonu, no kad se dogodila pandemija, krenulo je otkazivanje grupa, a to se svakako osjetilo i odrazilo na Park prirode i financiranje. Skoro četiri do pet mjeseci smo bili bez ikvakvih prihoda iz turizma, za razliku od prošle i prošlih godina. Sada se pokušavamo održati kroz neke projekte i druge stvari, ali u svakom slučaju nismo ni blizu održivog financiranja. Očekujemo od Vlade da će uskoro temeljem zakona o zaštiti prirode osnovati javnu ustanovu koja bi bila u proračunu gdje bi ipak ljudima bile osigurane plaće u cijelosti i onda bi se moglo nešto konkretnije uraditi po tom pitanju. Trebamo unaprijediti turističku ponudu pa da goste možemo zadržati više dana i onda to postaje jedan veći nivo pomoću kojega možemo postati samoodrživi”, ističe ravnatelj Hutova blata.

Turistička ponuda ključna je za Parkove prirode

Zanimljiva činjenica o biseru Hercegovine jeste da Hutovo blato na godišnjoj razini posjeti oko 80.000 gostiju, od čega je oko 7.000 bilo učenika iz Federacije.

”Stajališta sam da prije svega treba ulagati i dobro obogatiti turističku ponudu. Parkovi prirode imaju infrastrukturu i mogu brinuti sami o sebi, odnosno od njih korist ima država. Zaštićena područja poput Plitvičkih jezera i Krke, koji su samoodrživi, primjer su svima nama. Sve dok se to ne popravi i dok se ne obogati ponuda nemoguće je ostvariti neki izvor financiranja. Hutovo u planu upravljanja ima kapacitet posjećivanja od oko 80.000 na godišnjoj razini. Ove godine nas je podsjetilo 10%, od prilike 7.000 do 8.000 gostiju, a znamo razlog toga – pandemija korona virusa. Najgore od svega je to što je Hutovo blato prošlih godina u prosjeku posjećivalo od prilike 7.000 do 8.000 učenika iz Federacije. Redovito su nam dolazile škole gdje smo osmislili edukativne radionice za Osnovne i Srednje škole, no ove godine nema škola i tu su se počeli stvarati problemi”, kazao je Nikola Zovko, ravnatelj Parka prirode.

Smiljan Vidić, gradonačelnik Čapljine osvrnuo se na temu samoodrživosti Parka prirode Hutovo blato.

”Park prirode Hutovo blato je javno poduzeće koje je u vlasništvu Vlade HNŽ-a i kao takvo uvršteno je u proračun HNŽ-a. Izvor financiranja je i turistička djelatnost kojom se bavi Park prirode kao i različiti projekti koje Hutovo blato provodi samo ili u suradnji s drugim subjektima. Trenutno ovaj Park prirode nije samoodrživ ali se, koliko je meni poznato, poduzimaju radnje da to jednog dana i bude. Hutovo blato ovisi o financiranju sa županijske razine vlasti, a povremeno se uključi i federalna razina vlasti preko Federalnog ministarstva zaštite okoliša i turizma kao i Federalni fond za zaštitu okoliša. Smatram da turizam svakako doprinosi samoodrživosti Parka prirode Hutovo blato. Osim edukativnih aktivnosti koje Hutovo blato provodi, ono se bavi i turizmom što svakako doprinosi samoodrživosti i u tom smislu je važna urađena kao i u budućnosti planirana infrastruktura”, zaključio je gradonačelnik Vidić.

Značaj močvarnih područja u budućnosti

Koliko se značaja u HNŽ-u pridaje temi samofinanciranja Hutova blata i kakva je njegova budućnost, kao jednog od tri močvarna staništa u BiH, s popisa svjetskih močvarnih staništa od međunarodne važnosti, doznali smo od dr. sc. Nevenka Hercega, predsjednika Vlade HNŽ-a.

”Park prirode Hutovo blato ostvaruje otprilike polovicu potrebnoga financiranja iz Proračuna HNŽ-a, dok preostala potrebna sredstva za funkcioniranje i obavljanje osnovnih djelatnosti Parka odnosno zaštite i očuvanja ostvaruje prihodima iz turizma i kroz provedbu različitih projekata. Samoodrživost poduzeća svakako je moguća kroz održivi turizam, ali za to je potrebno ispuniti određene uvjete, prije svega osnažiti ukupan razvoj turističke ponude, jačati domaće turističke kapacitete, nastaviti razvijati infrastrukturu i, slijedom toga, stalno unaprjeđivati promidžbu Parka. Turizam, ako se njime dobro upravlja, može podržavati zaštitu prirode, stoga je potrebno osigurati da turizam u zaštićenim područjima ima mali utjecaj na okoliš i da pozitivno pridonosi svim sastavnicama ekosustava, uključujući ljude. U financiranje Parka prirode Hutovo blato svako bi se trebale uključiti sve razine vlasti, osobito namjenski fondovi koji trenutačno ne ispunjavaju zakonske propise, a što bi itekako doprinijelo funkcioniranju poduzeća. Da bi moglo funkcionirati i obavljati svoje temeljne djelatnosti, PP Hutovo blato treba proračunska financijska sredstva koja će usmjeravati u svoju redovitu djelatnost, ali poglavito u rast i razvoj, a koja će prije svega biti namijenjena zaštiti biljnih i životinjskih vrsta i krajobraza”, ističe Herceg.

Održivi turizam temelj samoodrživosti Parka prirode

Jasno je kako turistička ponuda uvelike može pomoći samoodrživosti bilo kojeg Parka prirode. U Hutovu blatu napravljena je i posebna ponuda za školarce, studente ali i obitelji te je taj oblik turizma jako važan za ovo područje.

Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNŽ-a ističe kako je održivi turizam temelj samoodrživosti Parka.

”Održivi turizam svako je temelj za samoodrživost Parka. To je moja uža struka odnosno ono čemu sam posvećen kao znanstvenik i sveučilišni profesor. O tomu bih mogao naširoko, za što ovdje nemamo prostora, ali ponavljam, ako se njime dobro upravlja turizam ima kapacitet podržavati zaštitu prirodnih dobara i pomoći njihovo očuvanje za naraštaje koji dolaze. Osim još uvijek naglašenoga problema nedostatno razvijenih turističkih kapaciteta, osobit problem s kojim se Park suočava je narušeni prirodni vodni režim što je izravna prijetnja biljnom i životinjskom svijetu, ali i održavanju plovnosti puteva posebice u ljetnim mjesecima. Trenutačno, veliki problem u realizaciji lokalnih i međunarodnih projekta predstavlja nedostatak izrade detaljnih urbanističkih planova za prostor Parka prirode kako bi se moglo prići ostvarenju turističke infrastrukture, što usporava odnosno koči daljnji turistički razvoj. Da bi se započeti projekti realizirali nužna je pomoć svih razina vlasti u pribavljanju prostorne planske dokumentacije”, govori predsjednik Vlade HNŽ-a te dodaje:

”Nije potrebno posebno pojašnjavati značaj promocije i marketinških aktivnosti u razvoju turizma jednoga podneblja, ali da bi promocija imala smisla potrebno je uložiti napor u realizaciju svega onoga što spomenuh i tako stvoriti preduvjete kako bi Park prirode Hutovo blato imao kvalitetnu turističku ponudu i, u konačnici, zadovoljne goste što je, pak, najbolja reklama. Vlada HNŽ-a ulaže iznimne napore u osnaživanju i razvitku Hutova, ali nam je, objektivno, suradnja s drugim razinama vlasti, i onim nižim i onim višim, od ključne važnosti za ”otkočenje” određenih problema.”

U budućnosti bi trebao postojati konsenzus oko značaja močvarnih područja na području HNŽ-a, a jasno je kako nitko ne želi da ova područja postanu dio crne svjetske statistike, prema kojoj je u posljednjih 50 godina izgubljeno 50% močvarnih područja u svijetu.