Redakcija
Najveći rizik od zaraze korona virusom imaju zaposleni u staračkim domovima, a potom medicinski radnici u bolnicama, čija je smrtnost veća, dok su prodavnice prilično sigurna radna okruženja. Zaključak je to Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, koji je analizirao pojavljivanje takozvanih klastera u raznim radnim okruženjima, kako bi podstaknuo države da obrate posebnu pažnju na određene grupe radnika i uslove rada koji omogućavaju širenje zaraze.
Analiza je obuhvatila period od marta do jula, a iako su podaci zatraženi od 30 evropskih država, podatke je dostavilo samo 17 država. Ukupno je prijavljeno 1.377 klastera u radnom okruženju, najviše u zdravstvu i socijalnoj službi. Najviše su na udaru zaposlenii u domovima za starije (591 klaster) i oni u bolnicama, dok su najsigurniji radnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Među opasnim radnim okruženjima su pogoni za preradu i pakovanje hrane, poljoprivredni poslovi poput branja voća, te fabrike. Širenju zaraze, kako se navodi, pogoduje mali razmak među radnicima ili pak zajednički smještaj sezonaca.
U kancelarijskim prostorima zabilježeno je 65 klastera.
Na donjem dijelu tabele su trgovine i obrazovne ustanove sa ukupno 22 klastera, dok su barovi i restorani zabilježili samo pet pojava grupne zaraze. Međutim, činjenica je da je tokom proljetnih mjeseci rad obrazovnog i ugostiteljskog sektora bio ograničen.
Čak 95 posto prijava grupa oboljelih podrazumijevaju rad u zatvorenom prostoru, a veliko prisustvo bolesti primijećeno je u slabo plaćenim zanimanjima – kako se ističe u analizi, za širenje zaraze poseban rizik predstavlja to što mnogi zbog straha od gubitka radnog mjesta nastavljaju ići na posao sa simptomima zaraze.
