Redakcija
Usporedbe radi, u prvom ovogodišnjem kvartalu najveća svjetska privreda pala je za pet posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Time je u SAD-u završilo razdoblje privrednog rasta, koje je trajalo 11 godina, a službeno je nastupila recesija, koja se uobičajeno definira kao dva tromjesečja uzastopnog pada BDP-a.
Glavnina rekordnog pada BDP-a dogodila se u aprilu, kada je ekonomska aktivnost gotovo zaustavljena nakon što su od sredine marta uvedene stroge mjere radi suzbijanja širenja epidemije, koje su prekinule rad tvornica, restorana, kafića i drugih dijelova ekonomije.
Iako su se aktivnosti počele oporavljati u maju, zamah je usporio nakon ponovnog porasta broja novozaraženih, ponajprije u gusto naseljenim regijama na jugu i zapadu SAD-a, gdje su vlasti u najteže pogođenim područjima ponovno zaustavile poslovanje ili su odgodile njihovo ponovno pokretanje. To je prigušilo nade da će u trećem kvatralu doći do snažnog gospodarskog oporavka.
Predsjednik američke središnje banke Fed Jerome Powell u srijedu je potvrdio da ekonomija usporava. Fed je na posljednjoj sjednici zadržao kamatne stope blizu nule i obećao da će nastaviti upumpavati novac u privredu.
“Izgledi baš nisu dobri. Amerikanci se ne ponašaju dobro po pitanju socijalnog razmaka, stopa zaraze je neprihvatljivo visoka, a to znači da rast ne može oživjeti”, rekao je Sung Won Sohn, profesor finansija i ekonomije sa Loyola Marymount Universityja u Los Angelesu.
Bez historijski velikog paketa fiskalnih poticaja od gotovo 3.000 milijardi dolara, pad ekonomije bio bi još snažniji. Taj paket predviđa pomoć kompanijama pri isplati plaća zaposlenicima, a milionima nezaposlenih Amerikanaca omogućava isplate naknada u visini 600 dolara sedmično. Međutim, u subotu ističe rok tom paketu mjera.
Oštar pad BDP-a mogao bi stvoriti pritisak na Bijelu kuću i Kongres da postignu dogovor o drugom paketu ekonomskih poticaja.
