KAKVA NAS BUDUĆNOST ČEKA POSLIJE KORONA VIRUSA? Ako ne preduzmemo ove korake, katastrofe će se tek desiti

Dok napredak u oblasti medicine pomaže u borbi protiv virusa, drugi aspekti moderniog života, uključujući krčenje šuma, urbanizaciju i intenzivnu poljoprivredu, doprinose izbijanju novih epidemija. Pošto je stvorio takve okolnosti, čovjek će morati da pronađe način da brzo i efikasno odgovori zaraznim bolestima.

Kriza prouzrokovana koronavirusom očigledno je iznenadila vlade velikog broja država, iako stručnjaci već decenijama upozoravaju da će se razorna epidemija virusa jednom sigurno desiti. Istorija je puna epidemija koje su modifikovale živote ljudi.

Da li možemo očekivati nove pandemije?

Da. Opasnost od širenja novih zaraznih bolesti porasla je u moderno doba i zbog intenzivne međunarodne trgovine i čestih putovanja koje omogućava avionski saobraćaj. Posebno su opasni patogeni koji se efikasno prenose disajnim putevima.

Odakle dolaze nove zarazne bolesti?

Oko 75 posto virusa koji mogu ugroziti zdravlje ljudi dolazi od životinja. Smatra se da su slijepi miševi izvor koronavirusa, koji je izazvao epidemije SARS-a MERS-a i covida 19.

Prijetnja od slijepih miševa djelimično je odraz i njihove brojnosti. Okupljaju se u grupama od po nekoliko hiljada jedinki i stvaraju idealno okruženje za širenje virusa koji preko drugih životinja često stignu i do čovjeka.

Koje okolnosti pogoduju širenju virusa?

Stručnjaci su identifikovali brojne faktore koji doprinose riziku od takozvanog prelivanja, odnosno prelaska virusa sa jedne vrste na drugu.

Uzurpacija prirode

Kako je svjetska populacija postajala sve brojnija, ljudi su bili prinuđeni da za život prilagođavaju i divljinu. Istraživači su 2017. godine zaključili da su ljudi samo tokom prethodne dvije decenije uzurpirali još 10 posto divljih predjela, ostavivši samo 23 posto Zemljine površine koja nije pripala čovjeku.

Naseljavanje novih predjela kao i aktivnosti poput iskorišćavanja šuma i rudarstva dovode ljude u sve bliži i češći kontakt sa divljim životinjama, koje su uvijek potencijalni izvor novih virusa.

Korišćenje divljih životinja u ishrani

Kako raste svjetska populacija, raste i potreba za hranom. Trgovina divljim životinjama koje se koriste u ishrani je u konstantnom porastu. Na mnogim pijacama, od kojih su najpoznatije one u Kini, žive divlje životinje se još uvijek drže u nehigijenskim uslovima i u blizini čovjeka.

Urbanizacija

Oko 55 posto ljudi živi u urbanizovanim područjima – 1960. godine taj procenat bio je 34. Stalno širenje gradskih područja privlači i divlje životinje – pacove, majmune, ptice, lisice i ostale vrste koje uspješno preživljavaju na račun hrane koju čovjek odbaci.

Stočarstvo

Patogeni sa životinja često nađu put do čovjeka i na životinjskim farmama. Kao i kod ljudi, kada se na malu površinu smjesti veliki broj krava, svinja ili pilića, virusi dobijaju plodno tlo za nekontrolisano širenje. Antibiotici koji se koriste da podstaknu rast životinja, takođe mogu da probude patogene koji su otporni na njih.

Klimatske promjene

Porast temperature i sve veći broj toplih dana pogoduju komarcima, krpeljima i sličnim vrstama koje kod čovjeka mogu izazvati različite bolesti.

Kako spriječiti izbijanje novih pandemija?

Kako je teško povjerovati da se bilo koja od okolnosti koje pogoduju širenju virusa može drastično promijeniti, stručnjaci vjeruju da je ključ u pažljivijem i obuhvatnijem praćenju potencijalno opasnih virusa i razvijanju zdravstvenih sistema koji su spremni da brzo i efikasno odgovore na nove probleme.

Jednako je važno razviti kapacitete za brzu proizvodnju testova i vakcina koje će omogućiti brzu reakciju u borbi protiv zaraznih bolesti, piše Blic.