Redakcija
Prečesto posežemo za farmaceutskim antibioticima, što može biti veoma opasno i imati potpuno suprotan efekat.
Naš organizam je naseljen bakterijama, u digestivnom traktu, sluznici nosa, na koži, na polnim organima… Mi živimo u simbiozi sa “dobrim” bakterijama, koje nam pomažu u varenju hrane, sintezi vitamina, regulaciji pH kože i vaginalne sluznice. U slučaju povreda, unosa jakih antibiotika, pada imuniteta – loše bakterije dobijaju priliku da se razmnožavaju. Ukoliko organizam nije sposoban da odreaguje na adekvatan način i spriječi bakterije u širenju, dolazi do razvoja infekcije. Zatim se razvija upalni proces, kao odgovor organizma na infekciju. Antibiotska terapija uništava i dobre i loše bakterije, pa po prestanku uzimanja antibiotika dolazi do razvoja superinfekcije (infekcija izazvanih bakterijama koje su otporne na primenjeni antibiotik) ili gljivičnih infekcija.
Upravo zbog velikog broja neželjenih dejstava antibiotika, danas je već praksa da, da bi se spriječile komplikacije koje nastaju primjenom antibiotika, djeci i odraslima se preporučuje istovremena primjena probiotskih bakterija uz terapiju antibioticima. Iz istih razloga sve više ljudi se opredjeljuje za prirodnu alternativu antibioticima, a neke namirnice savršena su zamjena ovim lijekovima, jer imaju potpuno jednak učinak, ali bez neprijanih i opasnih neželjenih dejstava.
Upotreba antibiotika može dovesti do uništavanja normalne bakterijske flore u organizmu, čime se otvara mogućnost za razvoj patogenih bakterija i gljivica (kandidijaza crijevne duplje, crijeva, vagine). Korisno je uz antibiotike koristiti probiotske kulture, koje treba da nasele crijeva i time spriječe razvoj patogenih bakterija, koje “prežive” antibiotsku terapiju. Jogurt je dobar izvor probiotskih bakterija, ali je potrebno voditi računa, da se probiotici uzimaju bar dva sata poslije antibiotika.
- Propolis – prirodni antibiotik priznat od strane SZO, pokazuje antibakterijska i protivupalna svojstva bez neželjenih dejstava i čak ima uspjeha u tretiranju rezistentnih sojeva bakterija. Sadrži fitotonizide, imunološke faktore za koje se smatra da daju organizmu prirodnu otpornost.
- Bijeli luk – od davnina se koristi u narodnoj medicini za borbu protiv infekcija, potvrđena je njegova djelotvornost protiv mnogih bakterija, gljivica i virusa. Sadrži alicin, koji se pokazao djelotvornim i protiv bakterija koje su već postale otporne na antibiotike.
- Ehinacea – prirodni antibiotik, aktivira imuni sistem u proizvodnji odbrambenih ćelija, kao odgovor na bakterijsku i virusnu infekciju.
- Koloidno srebro – prirodni antibiotik i dezinficijens, uništava mikroorganizme bez razvoja otpornosti.
- Brojna etarska ulja (žalfija, eukaliptus, morač, anis, menta, matičnjak ) sadrže antimikrobne komponente.
Prirodni lijekovi kod bakterijskih infekcija:
- Prirodni antibiotici – bijeli luk, propolis, matična mliječ, koloidno srebro
- Prirodni antiseptici – žalfija, bosiljak, timijan, matičnjak, eukaliptus, bor, majčina dušica
- Imunostimulatori – ehinacea, propolis, cink, ulje ajkuline jetre
